2014.: mladi pred zidom
Godina na izmaku pokazala je da su se mladi našli pred egzistencijalnim zidom. No, pokazala je i da te iste zidove mladi najefikasnije ruše sami...
Opraštamo se od još jedne stare godine – naizgled odlična prilika za svježi start, neopterećen prošlošću. Nije važno jeste li ili niste pobornici takvog načina razmišljanja, rezimiranje proteklih događanja nije loša ideja, posebno kao metoda smanjivanja mogućnosti za ponavljanje starih grešaka, a posljednji sati Silvestrovog dobar su trenutak za prelazak preko liste, dobrih i manje dobrih trenutaka godine na izmaku.
U nastavku donosimo niz događanja koji su obilježili život mladih u Hrvatskoj, od kreiranja politike prema mladima, preko novih mjesta za izlazak i poticajnih priča mladih koji su odlučili aktivirati se u svojim zajednicama.
Vijeće ministara Europske unije nije ove godine ostavilo dojam da mlade doživljava kao partnere – u svibnju je donijelo Rezoluciju u kojoj nakon 18 mjeseci strukturiranog dijaloga nije reagiralo na zahtjeve mladih ljudi niti se jasno obvezalo na provođenje konkretne politike koja bi poboljšala socijalnu inkluziju mladih iskazanih u Preporuci koju su predstavnici mladih donijeli u grčkom Solunu.
Bez podrške potrebama mladih
S druge strane, te preporuke trebale su biti artikuliranije, konkretnije i realnije da bi mogle biti razmotrene. U tom bi smislu preporuke donesene u Rimu u listopadu (u novom ciklusu strukturiranog dijaloga) mogle imati bolje šanse pred Vijećem, premda ih ono može odbaciti bez ikakvih sankcija. Ono što je važno jest da mladi budu upoznati s procesom donošenja preporuka i da iznose svoje mišljenje, kao i da postanu glasniji u traženju svojih prava.
Što se preporučilo u Rimu
Nadu na razini EU daje Garancija za mlade čiji je cilj mladima u roku od četiri mjeseca po završetku obrazovanja zagarantirati zaposlenje, naukovanje ili nastavak obrazovanja, te povećati zapošljivost mladih.
Garancija za mlade tiče se svih
Na razini države, ako ćemo suditi prema istraživanjima provedenima o položaju mladih, situacija ne odiše optimizmom – Hrvatska ima treću najveću stopu nezaposlenosti u EU-u, prosjek dobi u kojoj se mladi osamostale (32,7) najviši je u čitavoj Europi, a poslodavci i mladi slažu se da su mladi nespremni za rad zbog manjka znanja, dok samo obrazovne institucije smatraju da su mladi nakon obrazovanja spremni za rad. Osim toga, većina odraslih ispitanika u zadnjih se godinu dana ni u kojem obliku nije obrazovala jer smatra da im to ničemu ne služi, dok mnogi mladi ispitanici misle da je za posao prije svega potrebna dobra veza.
I veliko ispitivanje o sitnoj korupciji u obrazovanju potvrdilo je ono o čemu se godinama potiho govori – ona postoji u velikoj mjeri, nikoga ne iznenađuje, a tek je neznatan broj ispitanika bio spreman poduzeti nešto, što zbog straha da će ispaštati, što zbog odabira linije manjeg otpora.
Mladi od roditelja odlaze s 33
Korupcija ne iznenađuje
Ne obećava ni činjenica da, usprkos nizu poraznih rezultata potvrđenih i gore navedenim ispitivanjima, hrvatska Vlada još uvijek nije pronašla način za kvalitetnu provedbu građanskog odgoja, već su ga odlučili gurnuti u sivu zonu međupredmetnog sadržaja, čime je dugogodišnji skupi proces praktički vraćen na početak.
Mladi pred staklenim zidom
Ovu je godinu obilježila i drama vezana uz Mršićevu Aktivnu politiku zapošljavanja, posebno uz mjeru rada za 1600 kn – prvo je u ožujku mjera zbog nedostatka sredstava obustavljena da bi se krajem godine najavilo povećavanje naknade na 2400 kn neto. Zabrinjava, s druge strane, informacija da se puno veći broj mladih zaposli bez ikakvih mjera nego uz pomoć mjera, pogotovo jer pritom nije poznato o kakvim se radnim mjestima radi, odnosno zaposle li se mladi unutar svoje struke.
Više ništa ne garantiraju mladima
Nezaposleni mladi: što se mijenja?
U Splitu se ipak, kako se čini, odnos vlasti prema mladima, i mladih prema vlasti počeo mijenjati. Osim što su se Splićani svih generacija solidarizirali na Matejuški, na jednom od najvećih prosvjeda u gradu u posljednjih par godina i pokazali poduzetnicima i političarima što misle o ograničavanju kretanja na javnoj gradskoj površini, ove je godine pristigao rekordan broj prijava za članove Savjeta mladih – čak se 50 mladih odlučilo kandidirati za sudjelovanje u tom savjetodavnom tijelu (25 kandidata za predstavnika, uz jednaki broj zamjenika), a posebno je zanimljiva činjenica da u ovom sazivu većina od 11 odabranih predstavnika dolazi iz civilnog društva.
Hoće li Savjet preuzeti aktivniju ulogu i postaviti se agresivnije prema Gradskom vijeću, što je predložio i predsjednik Komisije za suradnju s mladima, vidjet će se nakon konstituiranja novog saziva tijekom siječnja. Stari saziv u nasljeđe im je ostavio Gradski program za mlade koji predviđa veliki broj mjera i aktivnosti a za čije će se provođenje morati zalagati. Također, aktivnijim sudjelovanjem članova Savjeta mladih trebalo bi se izbjeći trošenje proračunskih sredstava na akcije koje ne mogu konkrentno ni dugoročno osigurati bolju kvalitetu života mladih u gradu, kakvima je rezultirao prvi Javni poziv za prijavu prijedloga programa udruga mladih i udruga koje se bave mladima, koji je oštro kritizirala i Mreža mladih Hrvatske.
Na Matejušku ka' u procesiji
Savjet mladih: pritisak na vlast
Novi splitski Savjet mladih
Natječaj Grada izazvao kritike
Kulturno-društveni život mladih u Splitu obogatili su novi sadržaji, ali i mjesta za izlazak – tako je otvoren prvi urbani klub izvan uobičajenih ruta, uz željezničku prugu na Kopilici, na Kampusu je otvoren Klub mladih, a Bez naziva u bivšoj Sveučilišnoj knjižnici definitivno je opstao nakon prošlogodišnjeg Salona.
Trifunović otvorio Judino drvo
Bez Naziva nije Chelsea hotel, ali...
Ove je godine, osim standarno odličnih festivala i zanimljivih izložbi neafirmiranih umjetnika, splitska kulturna ponuda bila bogatija za stalnu lokaciju na Prokurativama gdje su se mogli nabaviti radovi splitskih kreativaca, festival spotova, manifestaciju u (još uvijek nedovršenom) Akvariju na kojoj se predstavio široki spektar umjetnika, te prvi open-air metal fest.
Festival mediteranskog filma Split
Split Film Festival
Festival suvremene umjetnosti NUS
Ultra Europe
Dani nove glazbe
Art market bori se za umjetnost
Prvi festival spotova u Splitu
C.A.V.E. je izlazak iz špilje
Metalci zaprašili na Gripama
Mladi nisu bili aktivni samo u Splitu – u protekloj godini bio je čitav niz poticajnih priča iz Dubrovnika, Šibenika, Sinja, Trilja, Kaštela, Solina, sa Šolte i Brača, čak i iz poplavom pogođene Slavonije. Te su priče pokazale da, prije svega zahvaljujući aktivizmu samih mladih, ima i mnogo razloga za optimizam.
Orlando je krenuo zbog svirki
Azimut je mnogo više od kluba
Grafiti su oživjeli Bijelu kuću
Sinjski mlin Družbe Pere Kvržice
Trilj je dobio udrugu mladih
Branko Majić: Mi smo grad!
Solinu je nužan prostor za mlade
Glazbom vraćaju život na otoke
Čari LVC-a na otoku
Volonterska priča iz Slavonije
Da, 2014. godine mladi su se našli pred zidom - i to pred egzistencijalnim zidom, ali su pokazali i da zidove najbolje ruše sami - onda kad se aktiviraju, organiziraju i - djeluju.