Mladi pred staklenim zidom
Mladi se u Hrvatskoj nalaze pred staklenim zidom, neopremljeni temeljnim znanjima o političkom sustavu i vještinama potrebnima za ostvarivanje vlastitih prava i aktivno sudjelovanje u procesima donošenja odluka.
Da bi upozorile donositelje odluka da je građanski odgoj i obrazovanje potrebno u škole uvesti kao samostalan predmet, a ne samo kao međupredmetni sadržaj, Mreža mladih Hrvatske (MMH) i Inicijativa za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja (GOOD) obilježile su Međunarodni dan mladih pred zgradom Vlade RH performansom Mladi pred staklenim zidom. Tom su prilikom izdale i zajedničko priopćenje koje se u cijelosti može pronaći u nastavku.
Mladi se u Hrvatskoj nalaze pred staklenim zidom, neopremljeni temeljnim znanjima o političkom sustavu i vještinama potrebnima za ostvarivanje vlastitih prava i aktivno sudjelovanje u procesima donošenja odluka. Samo jedan od dokaza toj tvrdnji jest podatak iz istraživanja provedenog u sklopu dvogodišnje eskperimentalne provedbe građanskog odgoja i obrazovanja u školama (Spajić Vrkaš i suradnici, 2014.), prema kojem samo polovica učenika i učenica zna da je u demokraciji vlast podijeljena na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. U takvoj situaciji, nedavna odluka Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta da će se građanski odgoj i obrazovanje u školama do daljnjeg provoditi samo kao međupredmetni sadržaj, a ne kao zaseban predmet, unatoč preporukama stručnjaka - potpuno je nerazumljiva.
Nakon završetka zahtjevnog dvogodišnjeg procesa eksperimentalne provedbe građanskog odgoja i obrazovanja, u kojem je sudjelovao velik broj nastavnika/ica, stručnjaka/kinja i učenika/ica, resorno je ministarstvo iznenada odlučilo prekinuti suradnički odnos i zanemariti njihova mišljenja o potrebi za uvođenjem građanskog odgoja i obrazovanja kao zasebnog predmeta. Štoviše, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta svojim je potezom umanjilo važnost cijelog dosadašnjeg procesa uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja, koji traje još od 1999. godine i koji je ovakvom odlukom konceptualno vraćen na svoj početak. Nevjerojatno je da država zanemaruje proces u koji je kroz godine uložila velika financijska sredstva, za čiju se potrošnju donositelji odluka očito ne osjećaju politički odgovornima. Manjak političke volje za provedbu vlastitih političkih prioriteta Kukuriku koalicije ne može biti opravdanje za odabir međupredmetnog modela uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja, za čiju provedbu nisu ostvareni temeljni preduvjeti.
Model međupredmetnog uvođenja sadržajno je i metodološki manjkav jer pretpostavlja da svi nastavnici/ice u osnovnim i srednjim školama imaju specifična znanja i vještine potrebne za međupovezivanje sadržaja predmeta. Osim toga, nastavnici već godinama upozoravaju na preopterećenost nastavnog plana i programa gotovo svih školskih predmeta pa u tom pogledu i sami izražavaju zabrinutost za ostvarivanje ciljeva građanskog odgoja i obrazovanja u međupredmetnom modelu provedbe.
Osim što je predloženi model neprovediv, ishitrena promjena odluke vladajućih primjer je negativne prakse upravljanja obrazovnim sustavom. Takvo ponašanje ignorira potrebu za uključivim i kontinuiranim procesom konzultiranja i informiranja u donošenju odluka. Također, zabrinjavajuća je najava Agencije za odgoj i obrazovanje (AzOO) da će se građanski odgoj i obrazovanje provoditi bez suradnje s organizacijama civilnog društva, jer je upravo ta suradnja jedan od ključnih preduvjeta za provedbu građanskog odgoja i obrazovanja. Tim se potezom AzOO prezentirala kao politički instrumentalizirano tijelo, a ne kao politički neovisno i stručno tijelo kakvo bi trebalo biti prema zakonu. Umjesto isključivanja organizacija civilnog društva, koje već godinama rade na tematici GOO-a, kako u Hrvatskoj - tako i u inozemstvu, potrebno ih je uključiti uz razvijanje preciznih standarda i kriterija suradnje te programa koji se mogu provoditi u suradnji škola i organizacija civilnog društva.
Zbog svega navedenoga, zahtijevamo od Vlade Republike Hrvatske da osigura preduvjete za uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja kao zasebnog predmeta u osnovnim i srednjim školama, kao što je to najavila i u Planu 21, kako bi mladi napokon postali kvalitetno informirani i educirani o svojim pravima, slobodama i odgovornostima života u demokratskoj državi.