2013. u retrovizoru: život mladih
O mladima i događajima važnima za mlade u 2013. nije se puno govorilo, osim u vrištećim brojkama koje ilustriraju sve veću nezaposlenost. Prisjetimo se najvažnijih događaja koji su obilježili život mladih u godini na izmaku...
Rast vanjskog duga i nezaposlenosti, korupcijske afere, rastrošnost, bahatost i nesenzibilnost političara na odgovornim mjestima, najavljivane mjere koje se ne provode, promjene do kojih nikako ne dolazi – sve smo to, i nažalost mnogo više, imali priliku pratiti i čitati u medijima proteklih godinu dana. O mladima i događajima važnima za mlade nije se puno govorilo, osim u vrištećim brojkama koje ilustriraju sve veću nezaposlenost, ali sa našeg stajališta, sagledamo li godinu na izmaku, ipak nije sve (baš toliko) crno. Prisjetimo se, dok odbrojavamo posljednje sate 2013. godine, najvažnijih događaja koji su je obilježili.
Po slovu strategija i zakona, 2013. kao godina za mlade u Hrvatskoj trebala je biti renesansa. Trebali smo dobiti Zakon o mladima, novu verziju Zakona o savjetima mladih te novi Nacionalni program za mlade. Od obećanog nije napravljeno previše, ali dogodine će, prema svemu sudeći, biti bolje. Imamo prostora za opravdani optimizam – Zakon o savjetima mladih u saborskoj je proceduri te je izgledno da će se početi primjenjivati u 2014. godini; na Zakonu o mladima intenzivno se počelo raditi prije nekoliko mjeseci, dok je za potrebe izrade novog Nacionalnog programa za mlade, strateškog dokumenta koji daje smjernice politike prema mladima za naredne četiri godine, prvi put provedeno sociološko istraživanje o potrebama mladih te se nove mjere razrađuju na temelju smjernica radne skupine i rezultata istraživanja.
>> Savjeti mladih po novom zakonu
Bilo je dobrih vijesti i što se zapošljavanja tiče: u lipnju je objavljeno da je broj nezaposlenih mladih u prvih pet mjeseci 2013. godine 10% manji u odnosu na prvih pet mjeseci 2012. godine. U valu optimističnih pogleda na statistiku najavljeno je i uvođenje Garancije za mlade - koncepta koji mladima pola godine nakon izlaska iz sustava obrazovanja jamči posao, novo obrazovanje ili osposobljavanje. Naknade za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa u srpnju su se s osporavanih 1600 kuna povećale na iznos uvećan za troškove prijevoza, a Vlada je ponudila i čitav niz novih mjera i prilika za nezaposlene. Nažalost, državna je kasa presušila prije kraja godine pa mnogi nisu dobili ni tu, kakvu-takvu priliku da podebljaju kućni budžet za 1600 kn.
>> Više prilika za nezaposlene mlade!
Početkom studenog objavljeni su rezultati popisa stanovništva provedenog 2011. iz kojih smo saznali da svaki drugi stanovnik Hrvatske star između 25 i 29 godina te svaki četvrti u dobi od 30 do 34 godine živi s roditeljima! S roditeljima živi gotovo 57% Splićanki i Splićana te 70% Šibenčana od 25 do 30 godina. U toj jezivoj statistici samo je naizgled dobra vijest provedeni natječaj za kupce POS-ovih stanova na splitskoj Kili. Nažalost, mladi uglavnom nisu kreditno sposobni – po broju nezaposlenih mladih Hrvatska je u europskom vrhu te je čak jedna petina mladih u Hrvatskoj u riziku od siromaštva!
>> Mladi u Hrvatskoj osuđeni su na roditeljski dom
>> Mladi Europljani osuđeni su na Hotel Mama
>> Petini mladih Hrvata prijeti siromaštvo!
Hrvatska je u srpnju, odlukom porazno malenog broja stanovništva s pravom glasa, ušla u Europsku uniju. Općenito mladi najveću prednost života u novoj zajednici vide u većoj mobilnosti (u prijevodu: trbuhom za kruhom), dok će se sa svim ostalim prednostima i izazovima Unije tek trebati upoznati.
>> O EU malo znamo, ali očekivanja imamo!
Neki su se na vrijeme odlučili pokrenuti i pokušati izboriti za projekt u korist šire zajednice – pred kraj godine stigla je vijest da je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije prihvatilo financirati izradu projekta kojim će splitski Dom mladih aplicirati na natječaj za sredstva EU fondova. Pesimisti će se cinično nasmijati potpori za dobivanje potpore, a optimisti će se oduševiti nikad realnijim izgledom za dovršetak zgrade čija je gradnja započela za generaciju mladih koji sada već razmišljaju kako će za koju godinu preživljavati s mizernom mirovinom. Samo da netko ne pomisli da će ta zgrada riješiti sve probleme mladih u Splitu...
>> Dom mladih
Već je desetljećima malo novina po pitanju mladih u po veličini drugom gradu u Hrvatskoj. Prethodna splitska gradska vlast na jednoj je od posljednjih sjednica usvojila Gradski program za mlade, no nova gradska vlast nije napravila puno na njegovoj primjeni – nakon obećanja koja su u svibnju sipali kandidati na lokalnim izborima, u pola godine vlasti pokazali su puno manje odlučnosti u poboljšanju položaja mladih. Doduše, ni mladi se nisu pretrgli u komunikaciji s gradskom vlašću – u moru poruka i odluka odaslanih iz Banovine najveći ih se broj osjetio prozvanima kada se najavila zabrana ispijanja alkohola na javnim mjestima, dok je Savjet mladih svoje djelovanje fokusirao u prvom redu na organizaciju tribina i proslavu Međunarodnog dana mladih. Iako je početkom godine s radom počeo čak treći saziv Savjeta mladih, očito je da izabrani članovi još nisu shvatili koja je zapravo njihova uloga u savjetodavnom tijelu Gradskog vijeća.
>> Split ima treći Savjet mladih
>> Gradski program za mlade: Ovo nisu predizborna obećanja
>> I dalje na Matejušku na pivo
Osim zabrane alkohola na zidiću, mladi su se pobunili i zbog cijene hrane u menzama. O novim cijenama pričalo se još u svibnju, ali tek ih je poskupljenje u listopadu diglo na noge. Studentima se nije se svidjelo ministrovo objašnjenje da najviše novca odlazi na prehranu, a da će uštedom na prehrani smanjiti troškove stanovanja koji zapravo najviše opterećuju studente.
>> Skuplje menze za jeftiniji smještaj
Ipak, najveći broj mladih u Splitu mobilizirao je nešto manje sudbonosan i dramatičan događaj – festival Ultra Europe, jedini događaj koji možemo nazvati spektaklom pod Marjanom 2013. godine. Doduše, konkurencija za događaj godine u kategoriji glazbe nije ni bila velika – dugovi su zatvorili vrata Spaladium arene a otvorila ih je koncem godine Severina. Split su mimoišle velike koncertne turneje, dok je Waters jedva pristojno napunio Poljud, Dischoteque Riva je nakon pompozne najave i kratke drame imala sudbinu upokojenih Enter i Atlantis festivala, xSTatic je, srećom, nakon trilera s gradskom vlašću uspio preživjeti, no nikada ni nije bio sinonim za veća glazbena imena... Veliki fest poput Terranea, ili inovativni koncept poput Garden i Dimensions festivala, usprkos hektarima zapuštenih prostora, i 2013. godine zaobišao je Split. Srećom, Festival mediteranskog filma osvjetlao nam je obraz – ove su godine pokrenuli projekt Kino Mediteran koji je na zapostavljene otoke i dalmatinska mjesta doveo niz filmova. Razloga za čestitke dali su i organizatori Festivala nove glazbe, koji je ove godine doživio svoje najveće izdanje.
>> Festival Ultra Europe: Ultra spektakl u albumu
>> Festival mediteranskog filma Split
>> Dani nove glazbe: Susret s različitom glazbom
Što se ponude noćnog života tiče, ništa nova, ništa nova – u krizi jedva plutaju i uhodani klubovi te otkazuju dnevne smjene, zatvaraju dijelom tjedna, pa i čitav mjesec, zbog čega je nerealno očekivati neko novo mjesto za druženja uz glazbu, čime smo uglavnom osuđeni na uhodanu rutu.
>> Noćni život u albumima
Ugodno je, s druge strane, iznenadila ponuda kazališnih predstava – brojna gostovanja u Lori, ali i u kafićima, ljubitelje kazališta pomakla su iz trokuta HNK–GKM–GKL. Cijenom i ponudom privukli su, doduše, najviše publiku srednjih godina.
>> Kazališne predstave
U sportu uspjesi još uvijek drže balans svim problemima na koje nailaze sportaši. Tužna priča opljačkanog i izmrcvarenog Hajduku sada ima lijepu priču povezanosti kluba i navijača. Ljepšu stranu ima i tužna priča hrvatskog nogometa jer su navijači u borbi protiv nogometnog saveza zakopali ratne sjekire pa su čak i derbiji odigrani u prijateljskoj atmosferi na tribinama.
>> Hajdukove utakmice u albumu
Na koncu, na to koliko će nam dobra biti godina čiji ćemo početak obilježiti za nekoliko sati vjerojatno neće u tolikoj mjeri utjecati nijedan od gore navedenih faktora, već u prvom redu vaš mikrokozmos: prijatelji i rodbina. Osjećaj pripadnosti zajednici zasigurno će doprinijeti dobrome raspoloženju i pozitivnoj slici o sebi, stoga: družite se, uključite se, volontirajte, upoznajte nove ljude, širite obzore i pomičite vlastite granice. Upoznajte svoj grad i potencijal ljudi koji žive u njemu, prihvatite nove ideje (ako su dobre) i podržavajte entuzijastične sugrađane. Gradovi (i države) skup su pojedinaca i kako će nam biti dogodine, ovisi o svakome pojedinačno.