Mladi osuđeni na roditeljski dom

Svaki drugi stanovnik Hrvatske star između 25 i 29 godina te svaki četvrti u dobi od 30 do 34 godine živi s roditeljima! Pritom su razlike među spolovima velike: s mamom i tatom i dalje živi 62% muškaraca od 25 do 29 godina te 39% žena.

Svako četvrto "dijete" u Hrvatskoj starije je od 25 godina

Razlika u odnosu još je veća među onima u prvoj polovici 30-ih, među kojima čak svaki treći muškarac (34,3%) živi pod roditeljskim krovom. U istoj je poziciji dvostruko manje žena - njih 17%. Sveukupno, čak svako četvrto "dijete" u Hrvatskoj - odnosno osoba koja živi s mamom i tatom bez partnera ili svoje djece, pa u obitelji ima status djeteta - starije je od 25 godina!

To su podaci iz Popisa stanovništva 2011. godine o spolu i starosti stanovnika, tipu kućanstva u kojemu žive i njihovu položaju u obitelji, koje je Državni zavod za statistiku obradio samo za Jutarnji list. Naime, DZS u srpnju, kad je objavio podatke o obiteljskim strukturama Hrvatske, nije objavio ovu tablicu koja je bitna za strateško planiranje jer se samo iz nje, primjerice, može iščitati dokad mladi ostaju živjeti s roditeljima ili koja je dobna struktura samačkih kućanstava.

Na sjeveru Europe, pak, uobičajeno je da se mladi osamostale odmah nakon 18. rođendana. Stoga u Danskoj, primjerice, s roditeljima i dalje stanuje 1,9% onih u dobi od 25 do 34 godine, a u Portugalu njih 46 posto! Hrvatska s udjelom od 38% spada u sam vrh europskih zemalja.

S roditeljima živi gotovo 57% Splićanki i Splićana te 70% Šibenčana od 25 do 30 godina

Međutim, osim obiteljskih veza, za dug ostanak s roditeljima presudnu ulogu imaju i visoka nezaposlenost mladih te niske plaće na početku radnog vijeka, zbog čega osamostaljenje ni objektivno nije moguće. Primjerice, s plaćom od 3000 kuna mlada osoba ne može unajmiti stan, platiti režije i preživjeti u Zagrebu bez pomoći roditelja.

Razlike u udjelima onih koji ostaju živjeti s roditeljima značajne su diljem zemlje. Može se zaključiti da mladi najlakše napuštaju roditeljski dom u kontinentalnim županijama, a najdulje ostaju kod kuće u županijama uz more. Tako, primjerice, s roditeljima živi gotovo 57% mladih od 25 do 30 godina u Splitu, a u Gospiću njih 44%. Najveću stopu mladih koji žive s mamom i tatom ima Primorsko-goranska županija, a pri vrhu je i grad Rijeka.

Muškarci, pak, najčešće ostaju živjeti s mamom i u zrelim godinama u Dalmaciji: u Šibeniku u dječjoj sobi još uvijek spava gotovo 70% muškaraca u dobi od 25 do 30 godina, a u Dubrovniku više od 40% onih u ranim 30-ima ne napušta roditeljski dom.