Ne znamo, ali očekivanja imamo!
Ne poznajemo ni sadašnja prava, mobilnost i mogućnost zaposlenja van Hrvatske su dobre stvari, iskorijenit ćemo korupciju - neke su od izjava gotovo 300 mladih koji su prošli tjedan iznijeli svoje stavove i mišljenja o ulasku Hrvatske u Europsku uniju.
Prošlog tjedna u Splitu, Osijeku i Zagrebu istovremeno su održane masovne diskusije u kojima je gotovo 300 mladih iznijelo svoje stavove i mišljenja o ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Raspravljalo se o obrazovanju, zapošljavanju, mobilnosti, aktivnom sudjelovanju, zaštiti socijalnih prava te kulturi i slobodnom vremenu. U Zagrebu se raspravljalo i o sigurnosti hrane i zaštiti potrošača, u Osijeku o poljoprivredi, a u Splitu o održivom razvoju.
Imamo bolju zdravstvenu zaštitu, a valjda ćemo iskorijeniti korupciju
Većina sudionika suglasna je u stavu da u Hrvatskoj socijalna prava nisu u jednakoj mjeri dostupna i osigurana svima. Mišljenje u kojem se većina sudionika slaže je da će se ulaskom u EU više osiguravati prava manjina, posebno nacionalnih, religijskih i seksualnih, te da će u većoj mjeri biti osigurano i dostupno pravo na rad.
Nadaju se da će ulaskom u EU Hrvatska morati iskorijeniti korupciju i funkcionirati prema demokratskim načelima EU. Manji dio sudionika ističe da je u Hrvatskoj osigurano i dostupno pravo na zdravstvenu zaštitu i smatra da je u tom području situacija bolja nego u EU.
Ne znamo sve, ali mobilnost i mogućnost zaposlenja van Hrvatske su dobre stvari
Sudionici nisu upoznati s načinom na koji EU konkretno potiče mobilnost među svojim građanima, a većina ih smatra da je pojam mobilnosti usko povezan sa samostalnošću mladih. Mogućnost boravka van granica države smatraju pozitivnim dodatnim osposobljavanjem te prilikom za stjecanje novih iskustava i životnih stavova što bi im moglo pomoći u zapošljavanju u inozemstvu, ali ne i na domaćem tržištu rada. Pojedini učenici i sami su iskusili mobilnost u obliku razmjene i s tim povezuju samo najbolja iskustva. Prepreku za ostvarivanje mobilnosti vide u financijama, a dio i u nepriznavanju predmeta i u nedovoljnoj podršci profesora kojima je to dodatna obveza.
Nisu u potpunosti svjesni koje su im mogućnosti na raspolaganju, no samu mogućnost zaposlenja van granica Hrvatske smatraju pozitivnom jer će biti transparentnije, neće biti moguće zaposliti se preko veze, bit će veća konkurencija te će se prepoznati izvrsnost.
U EU je bolje, ali radili bi u Hrvatskoj ako će primjereno vrednovati rad
S jedne strane sudionici očekuju da će se ulaskom stranog kapitala i poticanjem investicija pokrenuti gospodarstvo što će rezultirati otvaranjem novih radnih mjesta, ali istovremeno se pribojavaju povećanog priljeva jeftinije radne snage iz nekih zemalja EU što bi moglo ugroziti njihov položaj na tržištu rada. Dio ih se smatra spremnima za europsko tržište rada i nove profesionalne izazove, dok se drugi pomalo skeptični i nesigurni jer ih obrazovni sustav ne priprema kvalitetno za zahtjeve tržišta rada.
Mladi su mišljenja da su članice EU zakonski uređenije zemlje u svim sferama života te da pružaju daleko veće mogućnosti profesionalnog razvoja i stručnog usavršavanja, što ipak ne znači da žele napustiti Hrvatsku, naprotiv, značajan je broj onih koji žele ostati u svojoj zemlji ukoliko bi država svojom aktivnijom socijalnom politikom prema mladima pružila priliku da se profesionalno realiziraju u Hrvatskoj uz primjereno vrednovanje rada.
Ne poznajemo ni sadašnja prava, a još manje ona koja ćemo imati kao građani EU
Mladi sudionici zaključuju kako nisu dovoljno dobro upoznati s pravima koje imaju kao građani RH, a još manje kao budući građani EU. U pravilu su upoznati jedino sa mogućnošću slobodnog kretanja i prebivanja na području država članica i mogućnostima koje proizlaze iz tog prava poput većeg zaposlenja i kvalitetnog obrazovanja.
Hrvate, općenito, smatraju pasivnim, nezainteresiranim građanima koji se informiraju isključivo u žutom tisku, vode se za masom i očekuju da drugi pokrenu promjene. Smatraju da nova prava neće utjecati na život građana ili će promjene biti minimalne, da se njihova građanska odgovornost neće promijeniti ulaskom u EU, osim što će imati mogućnost izbora za zastupnike u Europskom parlamentu, a smatraju i da ulazak u Europsku uniju neće povećati sudjelovanje mladih u društvu.
Nećemo izgubiti kulturni identitet - imamo snažan mentalitet
Za kvalitetno provođenje slobodnog vremena potreban je novac - smatraju sudionici. Svoje slobodno vrijeme provode na internetu, u kafiću, u kladionici te spavajući. Svi se slažu da im škola oduzima jako puno vremena, no i da nisu dovoljno informirani o mogućnostima koje im se nude te da ne znaju za aktivnosti i mogućnosti unutar civilnoga društva.
Za njih je kultura mladih način ponašanja, način življenja, oblačenja, vrsta glazbe koju slušaju. Smatraju da sustav ne daje dostatnu podršku mladima u kulturi i slobodnom vremenu, ali i da su mladi pasivni, demotivirani i nezainteresirani. Stava su da nećemo izgubiti kulturni identitet ulaskom u EU jer imamo snažan mentalitet koji nije sklon prihvaćanju promjena.
Hrvatski prirodni resurs je voda, ali i hrana i energija na koju su zaboravljali
Unatoč tome što se termin održivi razvoj u posljednje vrijeme nešto češće upotrebljava u javnom govoru, većina sudionika nije sigurna u pravo značenje tog termina. Mladi najčešće kao najveći problem ističu odlaganje i zbrinjavanje otpada. Općenito, smatraju da je ekološka svijest građana na niskoj razini, a kao najčešći oblik neodgovornog ponašanja građana smatraju bacanje otpadaka na pod.
Smatraju da zemlje članice EU imaju razvijeniju ekološku svijest građana te da će Hrvatska na ovom polju doživjeti pozitivne promjene, ali samo nakratko, jer će se s vremenom situacija vratiti na staro. Kao najznačajniji prirodni resurs Hrvatske navode vodu, a najrjeđe su spomenuli hranu i energiju što navodi na zaključak da je o toj temi potrebno više pričati.
Masovna diskusija dio je projekta 28. zvjezdica kojeg provodi PRONI Centar iz Osijeka u partnerstvu sa Udrugom Zamisli iz Zagreba i Info zonom iz Splita, a financiran je sredstvima EU u sklopu programa IPA INFO 2011.
Istraživanja za Dnevnik.hr potvrdilo zaključke diskusija
Rezultati istraživanja koje je, nešto više od dva tjedna prije izbora za Europski parlament, za Dnevnik.hr proveo IPSOS PULS pokazuju da slične stavove i očekivanja o ulasku u Europsku uniju imaju i drugi građani Hrvatske. Prema objavljenim rezultatima građani smatraju da su dobre stvari kod ulaska Hrvatske u EU prednost studiranja u inozemstvu (76%), lakše nalaženje posla u zemljama EU (72%), lakše kupovanje i putovanje u zemlje EU (65%) te brže rješavanje sudskih sporova (59%), no strahuju da će teže naći posao u Hrvatskoj jer će tržište biti otvoreno za cijelu EU (32%).