Svaki grad svoj Dom mladih ima

Klub Kocka bio je poprište još jedne tribine na temu Doma mladih, ovoga puta pod nazivom Prema održivoj lokalnoj infrastrukturi za nezavisnu kulturu - prilike i prepreke. Sudjelovali su, osim nekolicine zainteresiranih Splićana, predstavnici nezavisne kulturne scene iz Pule, Rijeke, Zagreba i Karlovca.

Bivša vojarna danas je društveni centar u pravom smislu te riječi

U sat vremena predstavljene su udruge i različiti modeli upravljanja gradskim objektima, koji, kako se čini, teže prema modelu hibridne institucije kakva je ostvarena u Zagrebu, a o kojoj smo već pisali. Prvo smo od Dušice Radojčić, čuli kratku povijest bivše vojarne Karlo Rojc, danas društvenog centra u pravom smislu te riječi, u kojoj su se još od '97. skučile mnoge organizacije civilnoga društva u Puli. Suradnja sa Gradom je konkretizirana 2007./08. osnivanjem šesteročlane koordinacije (3 predstavnika Grada + 3 predstavnika udruga), koja, kaže Radojčić, nije bila djelotvorna, pošto na koncu gradonačelnik donosi zaključke. – O svemu se moglo razgovarati osim o raspolaganju novcem – upozorava. Korisnici Rojca putem medija su ukazali kako se novac koji se ionako ulaže u bivšu vojarnu može puno bolje raspodijeliti. Koordinaciju su odlučili zamijeniti Savezom udruga, koji je i osnovan 2011. godine. – Otpori u Gradu su sve manji, vide da dio tereta pada na udruge. Sada je komunikacija sa Gradom bolja – zaključila je Radojčić.

Stanje u Rijeci i Dubrovniku (jer predstavnica Lazareta zbog problema sa autobusom nije doputovala u Split) predstavila je Miranda Veljačić iz Platforme 9.81. U Rijeci su udruge okupljene oko Molekule za koju se zna da nije trajno rješenje, pošto je prostor predviđen za rušenje te se stalno nastojala odrediti nova lokacija. U tom je kontekstu započet proces uređenja Gradske knjižnice te Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, koji su naprasno prekinuti bez da su, kako je rekla Veljačić, objašnjeni razlozi. Grad je nakon svega osigurao pet milijuna kuna za novi natječaj za uređenje knjižnice te uređenje MMSU po principu minimalnih intervencija. – Tamo bi se trebao odvijati dio programa nezavisne scene. Postoji dijalog i velika je šansa da se to ostvari, a otvoreni su razgovori i za druge prostore – objasnila je Veljačić

S druge strane, situacija u Dubrovniku ne budi optimizam. Prostor u Lazaretima udruzi je dodijeljen na 25 godina, u vrijeme plodonosne suradnje sa Gradom, 2001. godine. To je, istaknula je Veljačić, bio jedini dio Dubrovnika koji pruža programe koji nisu komercijalni. Program je razvijan do 2005., te se prema njihovim potrebama trebalo pristupiti uređenju. Međutim, dolaskom gradonačelnika Andre Vlahušića, građevinska dozvola je poništena i nitko od predstavnika udruge nije vidio novi plan. – Kako im nitko ne garantira povratak u Lazarete, oni sada odbijaju izaći iz prostora – zaključila je Veljačić.

EU projekti su prilika za bolju suradnju sa Gradom

Radojčić je naglasila kako je do bolje suradnje sa Gradom došlo sa otvaranjem prilika za povlačenjem novaca iz EU fondova, za što Grad nema kapaciteta, tako da su EU projekti prilika za bolju suradnju, što je potvrdila i Veljačić rekavši da u Rijeci idu prema tome da se pojedine etape projekata rješavaju kroz različite fondove.

Darko Čop je ukratko ponovio priču o Domu mladih te istaknuo kako je prijavljivanje za kulturne fondove dobra prilika za korisnike. Ovoga petka održan je sastanak sa predstavnicima MKC-a i Grada Splita, što vidi kao potvrdu da Grad pokušava odrediti svoju ulogu. Tada je krenula rasprava iz publike, u kojoj se kristalizirala jednostavna, a izrazito važna ideja – treba provjeriti status projekta Doma mladih, da li je on u nacionalnoj strategiji, pošto na to pitanje nitko od prisutnih nije znao odgovor. Iz publike se javila i Selma Katunarić, savjetnica pri Službi za kulturu Grada Splita, koja je ustvrdila kako je osobno poslala pismo Ministarstvu, u kojem je nabrojala sva ulaganja u Dom od 2003. – investicije, hitne intervencije i kapitalna ulaganja – te zatražila sastanak sa predstavnicima Ministarstva, kako bi predstavnici Grada saznali koje su njihove namjere sa Domom.

Pogon p(r)otresa kriza, ali hibridni model je budućnost

Na koncu smo saznali i novosti o zagrebačkoj hibridnoj instituciji, koju potresa prava kriza koja će testirati izdržljivost ovoga modela, kako smatra Teodor Celakoski. – Prošlo je četiri godine, i do sada se pokazalo da, bez obzira što su se nezavisne udruge angažirale oko negativnih stvari u gradu, sama institucija nije dovedena u pitanje – istaknuo je. Trenutno je u procesu izbor novog ravnatelja Pogona, te se političkim spletkama, kaže Celakoski, nastoji ukloniti osobu koju podupire scena. Rezultati će se uskoro moći vidjeti. Celakoski smatra da je dugoročno hibridni model budućnost. – Činjenica da je to već provedeno dovesti će do toga da se ljudi u drugim mjestima neće susretati sa problemima sa kojima smo se mi susretali – naglasio je. Prema njegovom mišljenju se kulturne udruge ne trebaju mnogo oslanjati na EU fondove, pošto su i prije krize bili slabije financirane, uz dosta teške uvjete.

Iz publike je naveden primjer ljubljanske Metelkove, koja je postala europska atrakcija. Grad je prepoznao moć te kulture i dao prostor kina Šiška koju sada koriste razne institucije.

Zašto se u Splitu uporno ulaže samo u Dom?

Posljednje pitanje iz publike podignulo je najviše bure, no definitivno daje materijala za razmišljanje – zašto se u Splitu, pored toliko neiskorištenih i sustavno zanemarivanih gradskih prostora uporno ulaže samo u Dom? Iz publike se javila Nataša Kadin, predsjednica KUM-a. – Split je grad glasnih ljudi koji vole sjedit po kavama i govoriti da se ne može ništa napraviti. Sad smo u procesu strateškog lobiranja, u kojem ćemo istaknuti da smo intelektualni i ljudski resurs koji može napraviti veći dio posla, i to volonterski, te privući sredstva – zaključila je Kadin. Denis Mikšić iz Karlovca se također javio, i rekao da vjeruje kako u Splitu ima i drugih dobrih lokacija, ali ovo je već poznat prostor, profiliran, i ne vidi razlog da se digne ruke od njega.

Nakon rasprave, posjetitelji su prošetali zagradom Doma, ne krijući impresioniranost količinom prostora. Krenule su i pojedinačne rasprave, ostvareni su novi kontakti, što je sigurno i jedan od ciljeva ovakvih tribina.