Studenti napunili knjige žalbi

U sjevernom tornju Sveučilišne knjižnice u ponedjeljak je navečer pred, nažalost, polupraznim auditorijem predstavljena S4S Knjiga žalbi i pohvala, vrhunac projekta koji je udruga S4S pokrenula prošle godine. Volonteri su hvatali komentare svojih kolega na devet najvećih fakulteta na Sveučilištu u razdoblju od 17. ožujka do 4. travnja, a rezultati su ukoričeni i ukratko prezentirani predstavnicima fakulteta.

Medicinski fakultet nije dopustio provođenje ankete

Okupljenima se prvo obratio Ivan Bačelić-Grgić, predsjednik udruge, koji je u kratkim crtama predstavio projekte koje S4S provodi, a poseban pljesak zaslužili su za prikupljanje 25 000 kn za kupnju kombi vozila za Dnevni centar Firule, COO Juraj Bonači. Izrazio je zadovoljstvo činjenicom da se većina dekana odazvala akciji te nezadvoljstvo Medicinskim fakultetom, od kojega nisu dobili dozvolu za provođenje ankete.

>> Knjiga žalbi: Učimo s miševima!

Žalbe, pohvale i pokoju mudru misao studenata predstavio je izvršni odbor udruge – osim predsjednika tu su bili Blanka Bareza, tajnica, Valentina Perišić, voditeljica tima S4S portal, Ana Babić, potpredsjednica i voditeljica tima S4S radio, Ružica Šamanović, voditeljica tima Marketing i Mislav Lovrić, voditelj Humanitarnog tima.

Kritike i pohvale stoički su poslušali dekani Filozofskog, FESB-a, FGAG-a i EFST-a, prodekan za poslovodstvo Pomorskog fakulteta te pročelnik sveučilišnog odjela za stručne studije. S KTF-a, Pravnog fakulteta i PMF-a nitko se nije odazvao pozivu, a na pitanja vezana za Studenstki centar odgovarali su Matko Matković, voditelj Službe studentskog smještaja i tehničkih poslova u Studentskom centru Split, te Gordana Raos, ravnateljica SC-a.

Od dislociranosti fakulteta do papira za ruke koji očajno smrdi

Neki fakulteti imaju zajedničke probleme – tako su studenti Filozofskog, Pomorskog i Sveučilišnog odjela za stručne studije istaknuli problem neadekvatne lokacije odnosno lokacija te nedostatak menze, a većina ima primjedbe na rad referade, kao i na pojedine profesore i asistente. Nedostatak prakse prigovoren je FESB-u i FGAG-u, a objašnjenje je bilo jednako – prakse su se radile pro forma te bi studenti došli samo pokupiti pečat. – Bolje da se praksa radi na završnim i diplomskim radovima, tako studenti rade nešto konkretno u firmama – rekao je Srđan Podrug, dekan FESB-a.

Isplivali su i neki osebujni problemi – tako se neki student FESB-a potužio da u WC-u papir za ruke očajno smrdi. – Kupili smo automatske sušilice za ruke koje će biti instalirane – otkrio je Podrug. Kritike fesbaša bile su upućene i na radno vrijeme referade, zastarjelost pojedinih studijskih programa te raspored kolovija. – Uveli smo sustav kojem je namjera smanjiti potrebu odlaska u referadu. Uvijek može bolje, ali smatram da je radno vrijeme korektno – komentirao je. Objasnio je da nove tehnologije nastoje pratiti tako da novi docenti otvaraju nove izborne predmete, te svake godine ulažu preko milijun kuna u novu opremu. – Ranije su se kolokviji održavali paralelno s predavanjima, a sada smo odvojili dva tjedna u kojima se samo održavaju kolokviji i to svi uglavnom hvale – rekao je dekan, zaključivši da se ne može svima ugoditi.

FGAG nema diplomski studij, a studenti iz Osijeka imaju prednost pri upisu

Na FGAG-u studentima, osim loše internetske stranice, loših računala, nedostatka diplomskog studija Geodezije i klime u zgradi A, smetaju studenti razlikovnog studija iz Osijeka koji dolaze s velikom količinom bodova pa pri upisu imaju prednost. – Jedini kriterij za upis predstavljaju ocjene. Ako netko ima bolje ocjene, ima bolje ocjene – rekao je Alen Harapin, dekan FGAG-a. Objasnio je da za diplomski studij Geodezije nema novaca, a klime će, najavio je, u zgradi A biti postavljene ovo ljeto.

Zanimljivo je da je prošlogodišnja primjedba EFST-u ove godine prešla u pohvalu – dobra opremljenost info-laba, koji su obnovili nakon primjedbe o zastarjelosti. – Fotokopirnica je privatna firma koja ima ugovor s fakultetom – odgovorio je na primjedbe o djelatnicima i cijenama u fotokopirnici Željko Garača, dekan EFST-a, dodavši da se čudi takvim ocjenama imajući na umu da se radi o ljudima s dugogodišnjim iskustvom u radu sa studentima.

Spremačice upadaju u sobe, a studenti sami uzrokuju kvarove

Za novi studentski dom u Kampusu kao plusevi su pobrojani blizina kampusa i menzi, oprema soba, mir, te brzina trgovina i autobusa. Slijedila je lista minusa: previsoka cijena, neispravni liftovi, nedostatak menze, zaključavanje učionica i kuhinja te spremačice koje upadaju u sobu. – Za mir je zaslužno upravo zaključavanje učionica i kuhinja – rekao je Matković. Objasnio je da je cijena minimalna, te da bi na 17 tisuća kvadrata za koje treba plaćati hladni pogon trebalo biti smješteno minimalno 1500 studenata. – Liftove studenti sami kvare, tjekom noći namjerno otvaraju i zatvaraju vrata i mi smo do sada platili 35 000 kuna za kvarove koji su prouzročeni – tvrdi Matković. Što se zaključavanja zajedničkih prostorija tiče, objasnio je da su se nakon otvaranja suočili s problemom vandaliziranja imovine, bacanja namještaja kroz prozor i slično, te je odlučeno da ključ stoji kod zaštitara a studenti ga mogu zadužiti. – Temeljem odluke ravnateljstva Centra odlučili smo da domaćica centra ima pravo ući u sobu ako postoji osnovana sumnja da se radi o ilegalnim ili nedozvoljenim radnjama – objasnio je Matković pojasnivši da se radi o studentima ilegalcima, konzumaciji marihuane ili alkohola.

Studenti smješteni u studentskim domovima na Spinutu kao plus navode Marjan, a minusi su im loša prometna povezanost, trošne sobe te buka. Matković je otkrio da BB Spinut čeka sanacija krova, eventualno izgradnja dodatnog kata kako bi povećali smještajni kapacitet, čim bude sredstava.

Slučaj Ultra: zašto ne zaraditi?

Zatim je i Raos prokomentirala primjedbe studenata te na pitanje Bačelić-Grgića o menzi Index u centru grada odgovorila kako je izvedbeni projekt gotov, a iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta obećana su sredstva, međutim još se nisu oglasili nakon rebalansa proračuna. – SC ne može biti investitor, to moraju biti ili Sveučilište ili Ministarstvo, mi samo pružamo uslugu – objasnila je.
Otkrila je da je MZOS novim Pravilnikom o potpori za pokriće troškova prehrane studenata ostvario znatne uštede, te sada rade na tome da novci ostanu u sustavu tako da se povećaju subvencije.

Za kraj se Raos osvrnula na slučaj Ultra konstatirajući da je njeno kontroverzno pismo dekanima bilo potaknuto pritiscima na SC. – Prošle su godine studenti koji su ostali u domovima iznajmljivali gostima sobu za vrijeme trajanja Ultre. Imamo objekte, zašto ne zaraditi? Prihodi ne bi išli u naše plaće nego bi se investirali u objekte – zaključila je Raos.