Strukturirani dijalog u Luksemburgu: pogled iznutra
Posljednja konferencija u sklopu strukturiranog dijaloga za temu je imala osnaživanje mladih za političku participaciju a održana je u rujnu u Luksemburgu. O tome smo razgovarali sa Sandrom Marie Kalebić, jednom od sudionica.
Posljednja ciklus strukturiranog dijaloga za temu je imao osnaživanje mladih za političku participaciju a posljednja konferencija 18-mjesečnog ciklusa održana je od 21. do 24. rujna u Luksemburgu. Preko 200 izaslanika, mladih i predstavnika mladih iz svih država Europske Unije i država kandidatkinja sastalo se na kraju spomenutog 18-mjesečnog ciklusa u osam radnih grupa kako bi donijeli finalne preporuke i osmislili alate kojima bi se preporuke provele u djelo.
Četverodnevni program donio je razne radionice, prezentacije i oluje mozgova čiji glavni ishod, za razliku od prethodnih ciklusa, nisu samo preporuke koje se prosljeđuju Vijeću ministara, nego i ideje za praktični vodič s primjerima konkretnih aktivnosti za provedbu preporuka, tzv. Implementation Toolbox, na koji će trebati pričekati do studenog, do kada se Europski upravljački odbor za mlade obvezao, temeljem smjernica donesenih na konferenciji, izraditi ga.
Lokalnim djelovanjem do europske konferencije
O motivaciji za aktivnim sudjelovanjem u društvu, strukturiranim dijalogom te o radionicama u Luksemburgu razgovarali smo sa Sandrom Marie Kalebić iz šoltanske udruge Buđenje koja je, kao izaslanica Zajednice informativnih centara za mlade, bila jedna od četiri hrvatska predstavnika na konferenciji.
– Info zona me predložila kao kandidatknju ZICM-a jer sam sudjelovala u svim fazama aktualnog ciklusa – bila sam na treningu, sudjelovala na sastancima i organizirala lokalne fokus grupe – objašnjava Sandra kako je izabrana za predstavnicu.
Među alatima je i prostor za slobodno izražavanje mladih
Već na samoj edukaciji za upoznavanje s procesom strukturiranog dialoga grade se mostovi na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj razini između mladih i donositelja odluka, kaže Sandra i ističe da ju je upravo to potaknulo da se aktivno uključi u proces.
I na konferenciji je zadržan isti način rada : unutar jedne grupe nalazili su se delegati donositelja odluka, udruga civilnog društva te Vijeća mladih.
– Naš alat je bio prostor – slobodni prostor koji je na otvorenom, u zatvorenom ili je čak virtualni prostor – gdje se mladi mogu izražavati bez striknih pravila i bez posljedica, te kritizirati bilo lokalnu samoupravu, bilo više razine donositelja odluka – kaže Sandra.
Njena grupa, čiji je broj članova varirao između 10 i 15 sudionika iz Grčke, Cipra, Češke, Austrije, Španjolske, Belgije, Njemačke i Slovačke, nije osmislila neke konkretne aktivnosti koje bi se mogle uvrstiti u vodič, već su samo proširili postojeće preporuke, ali je konferencija, smatra Sandra, bila dosta produktivna.
– Teško se, uz toliko sudionika iz raznih europskih zemalja, spustiti na specifičnosti svake države a kamoli lokalne zajednice. Bilo je par radionica koje jesu iznjedrile stvarno dobre ideje, koje mogu dovesti do ambiciozne implementacije jer traže aktivno sudjelovanje ministarstava, što se čini kao priličan izazov – ističe ona.
Poanta je primijeniti alate koji su se već pokazali uspješnima
Europski upravljački odbor za mlade (European Steering Committee for Youth) trebao bi, na temelju ideja i smjernica koje su donijele grupe izraditi alate za olakšavanje političke participacije mladih, koji bi se trebali moći primjenjivati na europskoj razini pomoću nižih sastavnica, sve do lokalne zajednice.
– Nije poanta da se izmisli nešto što ne postoji, već da se primijene neki alati koji su se pokazali uspješnima u naprednijim državama – objašnjava Sandra i navodi primjer mladog nezavisnog politički angažiranog kolektiva za kazalište i film Richtung 22 iz Luksemburga, u čijoj je prezentaciji našla inspiraciju za lokalne akcije.
– Oni provociraju, ne utječu direktno na odluke i ne žele se baviti legislativom. Pokazali su da politička participacija nije nužno lobiranje, treba biti i sudionika koji podižu svijest o toj temi – ističe Sandra.
Idućim ciklusom predsjedavaju Nizozemska, Slovačka i Malta
Nakon objave Implementation Toolboxa i konačnog zaključka Vijeća ministara EU, koji će biti objavljen krajem studenog, kreće sljedeći ciklus strukturiranog dijaloga s novom temom, pod presjedavanjem Nizozemske, Slovačke i Malte, što je prilika za mlade da se u startu uključe u novu temu. Radni naziv teme idućeg ciklusa jest Vještine koje mladi trebaju imati za uspjeh u inkluzivnim društvima (Lifeskills that young people need to prosper in inclusive societies), dok prioritet još nije jasno definiran. Okvir za konzultacije postavit će se na EU konferenciji za mlade u Amsterdamu, koja bi se trebala održati 4/5. do 7. travnja 2016. godine.
– Važno je da budemo aktivni i da se naš glas čuje. Smatram da bi u Hrvatskoj mladi ali i oni koji se više ne ubrajaju u tu kategoriju, dakle oni od 30-35, trebali biti malo glasniji u izražavanju svog mišljenja i nuđenju konkretnih rješenja u svojim lokalnim zajednicama, te poticati međusektorske suradnje i ne čekati da se stvari same od sebe riješe dok sjede na kavi i žugaju samo u nekim uskim prijateljskim krugovima ili na društvenim mrežama – zaključuje Sandra.
Strukturirani dijalog po fazama
Konferenciji u Luksemburgu prethodile su nacionalne konzultacije o zaključcima iz Rige, j održane u Hrvatskoj s mladima i donositeljima odluka, što je rezultiralo nacionalnim izvještajem. Proces strukturiranog dijaloga s mladima na europskoj razini traje ukupno 18 mjeseci unutar kojih se prvo definiraju tema i ključna pitanja, zatim se na temelju inputa s lokalnih razina kreiraju zaključci, potom se ponovno konzultiraju mladi i donositelji odluka na nižim razinama te se nakon definiranja konačne verzije preporuke upućuju svim članicama EU-a na usvajanje. Konferencija u Luksemburgu upravo je posljednji korak prije nego Vijeće ministara Europske unije odluči hoće li preporuke usvojiti ili neće.