Promet zatrpavaju pritužbe

U posljednjem setu odgovora iz kolekcije od preko dvadeset pitanja koje ste, u sklopu akcije Pitaj Promet, uputili splitskom javnom gradskom prijevozniku saznajemo jesu li se uvođenjem kontrolora na ulazima ostvarile pozitivne promjene, tko je odgovoran za nadstrešnice, zašto Split nema zone poput Zagreba…

Pitanja o usluzi koju Promet pruža građanima postavili smo Dinku Radiću, rukovoditelju komercijalnog sektora, a u prethodna dva nastavka mogli ste pročitati odgovore na pitanja vezana za Prometov vozni park koje nam je dao Ante Ivandić, rukovoditelj prometnog sektora, te odgovore na pitanja o autobusnim linijama koje nam je dao Željko Mitrović, rukovoditeljem sektora razvoja.

Jesu li se uvođenjem kontrolora na ulazima ostvarile neke pozitivne promjene?
– Da, postigli smo financijski efekt i usadili putnicima naviku ulaska na prva vrata. Nažalost, to utječe na vrijeme putovanja, ali nismo imali izbora, previše je ljudi iskorištavalo priliku i ulazilo bez karte.

Planira li se poboljšanje usluge; zvučna obavijest o sljedećoj stanici, shema gradskih linija u autobusima i slično?
– O tome sada ne možemo razgovarati, odnosi se na nezavršeni sustav ticketinga koji još nije u funkciji i koji nas itekako koči.

Zašto se obnavljanje pokazne ne bi moglo izvršavati na bilo kojoj biljetarnici u gradu?
– Pokazne karte mogu se obnoviti svugdje, osim onih sufinanciranih. Sada nemamo tehničke uvjete, sustav nije automatiziran, a mi trebamo lokalnim samoupravama dostaviti dokaz da su njihovi stanovnici kupili pokaznu kartu koju oni sufinanciraju, tako da postoji taj centralni popis koji se nalazi na naplatnom mjestu na Sukoišanskoj.

Zašto se karte ne bi mogle kupovati u trafikama oko stanica?
– Na mjestima gdje nisu postavljene Prometove biljetarnice pojedinačne karte mogu se kupiti na kioscima Tiska.

Po kojem su kriteriju izvršena zoniranja? Zašto nemamo zone poput Zagreba?
– Prva zona određena je temeljem kriterija srednje dužine putovanja još '85. godine, a ostale zone odredile su se prema vlasničkim ključevima, tako da su svi građani nekog grada ili naselja unutar jedne zone. Iznimka su Kaštela, zbog svog specifičnog oblika. Radijus zone je oko 12 kilometara, a trenutno funkcionira zonsko-relacijski sustav – relacijski ovisi o samoj duljini puta. U planu je sve vratiti u zone.

Što se usporedbe sa Zagrebom tiče, treba naglasiti da Zagreb funkcionira kao županija, a Split kao grad, što je bitna razlika u načinu djelovanja. Zagreb je imao četiri zone, a razliku u cijeni karata plaća Holding. U Splitu građani koji žive izvan prve zone – Kamen, Šine, Žrnovnica, Stobreč, Sitno Gornje... – plaćaju cijenu prve zone, a razliku "plaća" grad, ali to vrijedi samo za kartu kupljenu u biljetarnici, jer tehnički nije izvedivo da vozač u autobusu putniku izda kartu za prvu zonu.

Zašto se ne bi produžilo vrijeme za koje vrijedi karta?
– Vozna karta vrijedi samo za jedan smjer, što ne isključuje presjedanja, a vrijeme putovanja je definirano. Ticketing je zamišljen tako da se može kretati u bilo kojem smjeru.

Zašto Promet ne zatraži koncesiju za parkirališta u središtu grada pa manju cijenu putne karte nadoknade većom cijenom parkinga, čime bi stimulirali građane da koriste JGP?
– Promet je zatražio koncesiju i dobio je određeni broj mjesta, ne u onom obimu u kojem smo tražili. Planiranje cijena JGP-a i parkiranja je u nadležnosti lokalne uprave.

Da li je realna vrijednost zamjene folije na pokaznoj karti 20 kuna?
– U principu, da. U taj iznos ulaze markica, talon, 2 folije, ali i trošak radnika, struje i stroja koji praktički nonstop radi.

Prema kojem je kriteriju zaključeno da učenici koji žive na više od pet kilometara udaljenosti od škole imaju pravo na pokaznu od 50 kuna?
– Ta odluka je u nadležnosti Ministarstva, mi smo jednostavno dobili popis. Prema mom mišljenju, naglasak nije trebao biti na udaljenosti od škole nego na socijalnom momentu, i trebalo bi subvencionirati prijevoz za učenike slabijeg imovinskog stanja, a ne brojati kilometre.

Postoji li neka služba koja zaprima pritužbe korisnika Prometovih usluga?
– Postoji, definirana je zakonom, i sve informacije su dostupne na našim web stranicama, a svaki dan primimo na desetke pisama građana, na koja odgovaramo.

Kome se može prijaviti razbijena nadstrešnica na autobusnoj stanici?
– Javni prijevoznik nije u vlasništvu stanica, vlasnici su lokalna samouprava na lokalnim i županijskim cestama i Hrvatske ceste na državnim cestama. Opremu na stanicama postavlja lokalna samouprava, oni ugovaraju i reklamne panoe, Promet s time nema veze. Treba naglasiti i to da se na tim stajalištima zaustavljaju svi prijevoznici koji imaju dozvolu za prometovanje.