Napadaj panike izlječiv bez lijekova

Drugo predavanje u ciklusu Zona psihologije održano je 8. prosinca u Info zoni, a tematizirao se napadaj panike. Psihologinja Maja Tudić objasnila je razliku između napadaja panike i anksioznog poremećaja te je pojasnila kako se nositi s napadajem panike.

>> Pročitaj kako je bilo na prvom izdanju i predavanju o socijalnoj fobiji

Anksioznost je normalna emocija, ali…

Maja je istaknula da je anksioznost neugodna, ali normalna emocija koja ima ulogu zaštite. Bitno je pritom što prije uočiti da smo anksiozni kao ličnost i lagano raditi na tome da ne bi došlo do većih problema. Uvijek postoji neki događaj, neki okidač iz kojeg se razviju misli koje dovedu do napadaja. Taj događaj možemo procesuirati kroz misao ili sliku koje nama predstavljaju nešto opasno. Je li to stvarno opasno po nas ili nije, o tome se može raspravljati. Anksioznost nam je dana s razlogom: bez nje se ne bismo mogli braniti. Problem nastaje kad situacije pretjerano interpretiramo. Kod anksioznosti situacija se uvijek interpretira kao opasna. Kad se upali program anksioznosti, mozak se napuni negativnom energijom, pa nema više prostora za korisne funkcije i racionalno razmišljanje, zaključila je Maja.

Napadaj panike: začarani krug

Svako tko je doživio napadaj panike uđe u začarani krug. Prvo se dogodi okidač koji će potaknuti napadaj. Osoba ga percipira kao nekakvu prijetnju, počinje se pitati što se događa u toj situaciji i razmišlja da bi joj se nešto moglo dogoditi. Razina aktivacije se podiže i dolazi do velikih i intenzivnih tjelesnih promjena. Nakon toga te tjelesne promjene interpretiraju se na katastrofalan način. Mora postojati okidač za napadaj, iako njega možda nismo svjesni ako je u pitanju unutrašnji podražaj. Tjelesna senzacija može biti dovoljna, posebno kod nekoga tko je već doživio napadaj. Vanjska situacija može biti bilo koja stresna situacija, događaj ili mjesto gdje je osoba već doživjela stres.

Strah od gubitka kontrole

Strah od gubitka kontrole nalazi se u podlozi svakog napada, istaknula je Maja. Napadaju panike prethodi strah od straha (poznato i kao poremećaj straha). Nadodala je da osoba sama potencira tjelesne reakcije kada se selektivno koncentrira na lupanje srca, ostajanje bez daha i druge simptome koje osjeća u tom trenutku. Hiperventilacija, na primjer, može pojačati napadaj panike do 90%.

Uloga amigdale

Jedan je od bitnih čimbenika pri napadaju panike amigdala. Kod osobe s napadajem ona uvijek tinja. Takve osobe se brinu za sve pa je amigdala uvijek aktivna kod njih. Za vrijeme napadaja panike ona je jako aktivna, a predfrontalni korteks, koji kontrolira naše reakcije, ima sniženu aktivnost. Do te joj je mjere snižena aktivnost da u stanju panike reagiramo impulsom, a ne racionalno.

Napadaj panike nije opasan po zdravlje

Napadaj panike je predvidiv, rekla je Maja. Bitno je razumjeti mehanizam kojim se on održava. Ako osoba često ima napadaje, znači da ga nečim održava. Uzrok je najčešće banalan. Napadaji panike nisu opasni po zdravlje. Nema zapisa da je netko dobio srčani, da je nekome pozlilo, da je poludio ni pao u nesvijest zbog toga. Ljudi izbjegavaju situacije gdje bi se napadaj mogao dogoditi, pa im s vremenom opadne kvaliteta života. Zbog toga je bitno potražiti pomoć nakon prvog napadaj,a istaknula je Maja.


Terapijom do kontroliranja panike

Napadaj panike postaje poremećaj kad se ljudi počnu bojati tog osjećaja. Na terapiji se u kratko vrijeme može doći do dobrih rezultata. Napadaji se mogu vratiti i nakon terapije, ali osoba koja je bila na terapiji zna ga kontrolirati kad se vrati. Zbog toga je terapija bitna. Prisutne je zanimalo je li tijekom terapije bitno identificirati trenutak koji je doveo do napadaja. Maja je odgovorila da se na terapiji radi intenzivno i na mislima koje dovode do anksioznosti. Ako je u podlozi manjak samopouzdanja, to se ne može riješiti sa dva mjeseca terapije, ali mogu se osvijestit obrasci ponašanja. Napadaj ima tijek koji se ne mijenja, ali on će proći. Tijekom tretmana cilj je u startu ga srezati da osoba nakon tretmana zna zaustaviti napadaj sama. Tada se ljudi osjećaju sigurnije i napadaji prestaju. Kad se napadaj i vrati, nije toliko jak kao što je bio.

Što poduzeti tijekom napadaja

Što se tiče postupaka tijekom napadaja panike Maja je istaknula da je najbolje kretati se kako bi se energija koja se stvara oslobodila. Ne valja reći osobi da smiri se i da joj nije ništa jer je to visoko zastrašujući osjećaj. Često se koristi i skretanje misli. Na primjer brojanje od sto unatrag. Maja predlaže da se to koristi jedino kad druge opcije nema jer se na taj način ne osvještava sam problem. U tom trenutku svakako može biti korisno. Osim toga, dobro je pripremiti se unaprijed za situaciju zamišljajući kako će sve to izgledati. Spomenula je korištenje joge i mindfulness tehnika (meditativne tehnike, usredotočena svjesnost) kao uspješnih sredstava za suočavanje sa napadajem panike.

Sam početak tretmana počinje psihoedukacijom o napadaju panike. Treba se upoznati sa mislima koje prate napade kako bi terapeut mogao osobi pomoći da shvati kako ti osjećaji nisu opasni. Najvažnija stvar za tretman je izlaganje. Maja ističe da je bitno ići na mjesta gdje je osoba doživjela napade ili mjesta gdje bi se oni mogli dogoditi, dok napadi ne iščeznu. Spomenula je i da sigurnosnim ponašanjima, poput sjedenja blizu izlaza, izbjegavanje gužve, nošenja boce vode ili držanje mobitela stalno uz sebe, zadržavamo napadaj panike.

Napadaj se kod žena može aktivirati i tijekom menstruacije

Napadaji panike mogu se dogoditi i noću a ženama se zbog promjena tijekom menstrualnog ciklusa zna aktivirati napadaj. Na pitanje može li napadaj panike biti uzrokovan i hormonalnim poremećajem, Maja je odgovorila da se u slučaju problema sa štitnjačom znaju pojaviti isti simptomi kao i kod panike.

Izlječivo bez lijekova

Prisutne je zanimalo Majino mišljenje o korištenju lijekova za liječenje napadaja panike. Ona smatra da se čisti napad panike može izliječiti bez lijekova. Ako je osoba dopustila da se napadaji generaliziraju, onda se mogu propisati lijekovi. To uglavnom budu antidepresivi, ali s njima treba biti oprezan jer mogu izazvati ovisnost.

Kako se ponašati blizu osobe koja ima napadaj panike

Na pitanje kako se ponašati kao prijatelj osobe koja ima napadaj panike, Maja je odgovorila da treba shvatiti osobu. Potrebno je reći osobi da znamo da joj je teško i pomoći joj osvijestiti da će to proći za nekoliko minuta. Osobi se može pomoći tehnikama disanja. Bitno je da pokuša prodisati kako ne bi došlo do hiperventilacije. U kognitivno-bihevioralnoj terapiji se radi sa tri dijela: misli, emocije, ponašanje. Osoba osjeti strah, od njega se stisne i tako izaziva tjelesne senzacije. Zbog toga joj misli postanu katastrofične. Ako ponašanjem osoba ne dopusti da dođe do tjelesne senzacije, strah ne može biti toliko visok.