Međunarodni dan mladih jer...

Mladost se oduvijek smatra najljepšim razdobljem u ljudskom životu, to je vrijeme zabave, spoznaja, otkrivanja, najjačih emocija, najpostojanijih uspomena, najšarenijih boja. Mladost nikada neće prestati biti pijedestal života, vrh grafikona koji prikazuje životne faze, doba za kojim žališ istog trenutka kada završi.

Zajedničko svim generacijama mladih: nesigurnost i nestabilnost

Kao vremenska, psihološka, biološka i sociološka kategorija, mladost ima svoje karakteristike. U Hrvatskoj, prema podacima istraživanja sociologinje Vlaste Ilišin, trećina je stanovništva mlađa od 30 godina, odnosno trećina se stanovništva smatra mladom. Generacije koje trenutno spadaju pod mlade obilježene su mnogim prijelaznim fazama hrvatskog društva, od postsocijalističke do postmoderne, a ono što im je svima zajedničko jest velika nesigurnost i nestabilnost. Promjena sustava, izazvana društvenim previranjima, dovela je do velike ekonomske ovisnosti i nestabilnosti, a to za posljedicu ima osjećaj nesigurnosti i na drugim područjima života. Zajednička obilježja mladosti koja su hrvatski sociolozi prepoznali odnose se na nepovoljniji društveni status u odnosu na starije, nezaštićenije razdoblje u odnosu na djetinjstvo, slabija integracija u društveni život te unutarnja društvena raslojenost koja je u skladu s raslojenošću društva u kojem mladi žive. Doba mladosti karakterizira i sve dulje i sve kompliciranije obrazovanje, iznimno težak ulazak u svijet rada, djelomičnu ili potpunu nemogućnost socio-ekonomskog osamostaljivanja, prolongiranje zasnivanja vlastite obitelji, slabo ili nikakvo uključivanje u javni život, slabu ili nikakvu perspektivu.

Mlade se istovremeno shvaća i kao resurs i kao problem

Sam društveni interes za mlade kao skupinu vrijednu istraživanja i promatranja postoji iz više razloga. Cilj i interes suvremenih društava, prema sociolozima, jest adekvatna integracija mladih što ujedno znači da za to treba osigurati i odgovarajuće društvene uvjete. Veliki problem koji se pritom javlja predstavljaju potpuno različita, kontradiktorna očekivanja od mladih. S jedne strane mladi bi trebali biti jamac društvene stabilnosti usvajanjem, održavanjem i promoviranjem dominantnih društvenih vrijednosti, dok se s druge strane očekuje da upravo mladi budu nositelji društvenih promjena. Mladi su istovremeno društveni resurs, jednako kao i društveni problem. Ono što dodatno otežava stvari jest da se mladosti ne pristupa kvalitetno, ni kao resursu ni kao problemu.

U svim tim nesigurnostima i nejasnoćama, mladima je potrebna podrška, poticaj, usmjeravanje i razumijevanje. Potrebno je na društvenoj razini pristupati ovoj kategoriji sustavno, dubinski, strateški, osigurati im razvoj, put, samoostvarenje.

Biti mlad je - zbunjujuće

Mladost, unatoč neospornoj ljepoti i mnogim prednostima koje te godine nose, ima svoj teret, nerazumijevanje od strane društva, ima svoje bolesti i boli. Biti mlad prilično je zbunjujuće, naći se u prijelaznom vremenu, na raskrižju između nisi više dijete i nisi odrasla osoba stvara velike nejasnoće i konfuznosti u ponašanju, djelovanju i bivanju. Biti mlad iznimno je nejasna i mutna uloga s jednako zbunjujućim očekivanjima, koja se pritom mijenjaju ovisno o kontekstima.

Potreba za društvenom podrškom

Razdoblje najvećeg traženja sebe, smisla, puta kojim treba ići, doba velikih uspona i padova, postaje istovremeno doba kada su nesigurnosti najveće, kada se vrijednosti s kojima osoba odraste ruše, a postojeće slike o okolini i društvu mijenjaju. Stoga je mladost, koliko čvrsta i snažna, jednako toliko i krhka, nezaštićena i ranjiva. Bez obzira na različitost želja, mogućnosti, potencijala ili snova, ciljevi mladih ljudi su isti; samostalnost, stabilnost, sigurnost, neovisnost, ispunjenje, a svi njihovi ciljevi za ostvarenje trebaju potpunu i pravu podršku društva, preciznije odraslih, koji kao da su zaboravili kako je biti mlad.

Međunarodni dan mladih

Generalna skupština Ujedinjenih naroda 1999. godine donijela je rezoluciju o proglašenju Međunarodnog dana mladih koji se tradicionalno obilježava 12. kolovoza, Cilj obilježavanja Međunardonog dana mladih jest staviti fokus na probleme s kojima se susreću mladi, od 2000. godine MDM se tradicionalno obilježava diljem svijeta, a ove godine u Splitu se obilježava čak pet dana.


Ovaj je članak nastao uz potporu Agencije za elektroničke medije, putem Javnog natječaja 03/15 Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.