Gradski program za mlade: Informiranje i participacija ostali samo na papiru

Gradski program za mlade Grada Splita 2022. – 2025. (GPM) temeljni je strateški dokument kojeg je Gradsko vijeće usvojilo u prosincu 2022. godine, kojim se definiraju smjer lokalnih politika, potrebe mladih i obveze Grada prema ovoj populaciji. S obzirom na to da je četverogodišnji ciklus Programa završen, Info zona je provela evaluaciju kako bi se analiziralo učinjeno i pripremila podloga za daljnje korake. Iako GPM obuhvaća više tematskih područja, ova se analiza fokusira isključivo na poglavlje „Organizirano informiranje i aktivna participacija“, koje je najbliže radu Info zone. Cilj evaluacije bio je utvrditi razinu provedbe planiranih mjera do kraja 2025. godine.

Rezultati evaluacije ukazuju na to da su ključni ciljevi u ovom segmentu ostali nerealizirani. Umjesto obećanog aktivnog dijaloga, nove infrastrukture i sustavnog poticanja aktivizma, mladi u Splitu i dalje se suočavaju s ograničenim kanalima informiranja i isključenošću iz procesa donošenja odluka. Analiza potvrđuje da planirana istraživanja nisu provedena, komunikacijska strategija ne postoji, a rad Savjeta mladih obilježen je petnaestomjesečnim prekidom koji je trajao od kolovoza 2024. do studenog 2025. godine.

Info zona je 2021. godine bila angažirana od strane Grada na uključivanju mladih i osoba koje rade s mladima u proces izrade GPM-a, provodeći opsežno istraživanje pod nazivom „Split grad za mlade“. U istraživanje, koje je služilo kao osnova za kreiranje programa, Info zona je uključila više od tisuću mladih, pri čemu je detektirana duboka kriza u informiranosti i sustavna isključenost mladih u Splitu.

Podaci su tada pokazali da samo 7,7% ispitanika zna za rad Savjeta mladih, iako je tijelo tada postojalo već 15 godina. Kod studenata, iako je prepoznatljivost Studentskog zbora bila viša (48,5%), više od 54% njih ne bi mu se obratilo sa svojim problemima. Još je lošija situacija bila kod srednjoškolaca – 54% uopće nije znalo za postojanje vijeća učenika, a dvije trećine informiranih ne bi tražilo pomoć od njih.

Ovi nalazi ukazali su na duboki jaz između mladih i institucija, pri čemu je zaključeno da Grad i formalna tijela namijenjena njima nisu prepoznati kao podrška za aktivno sudjelovanje mladih u društvu.

Vizija informiranosti i dalje u mraku

Na temelju tih nalaza, Grad Split je 2022. predvidio da će do 2025. godine imati izgrađene održive i mladima prilagođene kanale za kvalitetan dijalog te informiranje o temama od njihova interesa i koristi. Također, trebala se osigurati infrastruktura za aktivnije sudjelovanje mladih u društvu koja će doprinijeti razvoju osobnih i društvenih potencijala kroz formalne organizacije te neformalne inicijative i grupe.

Za ostvarenje te vizije osmišljena su četiri cilja i konkretne mjere. Prvi cilj bio je usmjeren na precizno utvrđivanje razine i načina informiranja mladih u Splitu. Za tu namjenu bilo je predviđeno provođenje istraživanja 2023. i 2025. godine, koja su trebala biti osnova za sve daljnje aktivnosti. Ipak, evaluacija pokazuje da ta istraživanja nisu realizirana, čime su izostali podaci potrebni za planiranje promjena.

Bez tih podloga, nije izrađena niti obećana Komunikacijska strategija za mlade, koja je prema planu trebala biti gotova do ožujka 2023. godine. Taj je dokument trebao definirati model po kojem će Grad Split komunicirati s mladima o temama od njihova interesa. Analiza napominje da mladi kao specifična skupina nisu prepoznati niti u krovnoj Komunikacijskoj strategiji Grada do 2030. godine.

Istovremeno, iako je Program predviđao da se svake godine objavljuje namjenski natječaj za financiranje neprofitnih medijskih sadržaja za mlade, Grad Split nije uspostavio takav mehanizam. Umjesto toga, podrška medijskoj produkciji počela se realizirati kroz postojeće opće pozive za lokalne medije.

Natječaj za lokalne medije, na koji se mogu prijaviti i mediji za mlade, financijski je najizdašniji natječaj Grada Splita, kaže Goran Biličić, predsjednik Info zone. Međutim, on ističe da kasna objava rezultata skraćuje razdoblje provedbe svih aktivnosti na samo nekoliko mjeseci do kraja kalendarske godine.

„Takva dinamika otežava kvalitetno planiranje aktivnosti i raspored resursa te povećava operativno opterećenje organizacije. Posljedično, smanjuje se mogućnost optimalnog korištenja dodijeljenih sredstava i ostvarivanja punog učinka financiranih aktivnosti“, pojašnjava.

Isto tijelo, nula kontinuiteta 

Nadalje, Program je trebao ojačati vidljivost i prepoznatljivost Savjeta mladih. Umjesto toga, evaluacija bilježi administrativnu šutnju tijela u većem dijelu promatranog razdoblja. Na upite Info zone o razlozima neprovođenja svog dijela ciljeva i mjera, aktualni predsjednik Savjeta mladih Rino Džanko se ogradio od odgovornosti.

Naime, Džanko pojašnjava da je trenutačni saziv konstituiran tek u studenom 2025. godine, kada je Program već bio pri kraju, pa stoga smatra da Savjet nije relevantan sugovornik. Kao ključni razlog diskontinuiteta navodi činjenicu da Split nije imao Savjet mladih punih 15 mjeseci – od kolovoza 2024. do studenog 2025. godine.

„Više od godinu dana Savjet mladih uopće nije postojao. Nijedan član iz prethodnog sastava nije član trenutnog saziva, a ovaj saziv više ne pripada ni istom upravnom odjelu gradske uprave, ni istom pročelniku“, kaže on, dodajući da prethodni saziv nije dostavio niti izvješće o svom radu.

Do ovog prekida u radu došlo je jer gradska vlast u tom razdoblju, unatoč zakonskoj obvezi, nije raspisala natječaj za nove članove nakon isteka mandata prethodnog saziva u ljeto 2024. godine. Zakonske izmjene iz 2023. godine uskladile su mandate Savjeta s mandatima Gradskog vijeća, pa procedura izbora novog saziva nije pokrenuta jer bi on trajao svega devet mjeseci, do kraja mandata tadašnjeg saziva Gradskog vijeća. Postupak je pokrenut tek nakon održanih izbora i formiranja nove gradske vlasti. 

Info zona je stupila u kontakt i s prethodnom predsjednicom Savjeta mladih, Rafaelom Matić, koja je vodila ovo tijelo tijekom većeg dijela provedbenog razdoblja Programa. Matić je odbila zahtjev za razgovorom uz obrazloženje da joj je profesionalni fokus trenutno na drugom području te da zbog brojnih poslovnih obveza nije u mogućnosti sudjelovati u procesu evaluacije.

Sadašnji predsjednik dodatno tvrdi da Savjet zakonski ne može biti nositelj strateških dokumenata poput GPM-a. Iako Savjet nije nositelj samog službenog dokumenta, on jest nositelj ključnih mjera u dijelu za Organizirano informiranje i aktivna participacija. 

Džanko je također otkrio da je Grad već proveo vlastitu evaluaciju o kojoj je Savjet raspravljao na sjednici, te je uputio da je gradska uprava jedini relevantan sugovornik za sva pitanja o realizaciji mjera i neispunjavanju ciljeva. 

Info zona je službeni upit s nalazima evaluacije uputila Gradu Splitu, ali nismo dobili odgovor. 

Evaluacija koju je proveo Grad nije javno dostupna, niti u objavljenim zapisnicima sa sjednica Savjeta ima tragova suštinske rasprave o njezinim nalazima.

Aktivizam na marginama

Zadnji cilj u dijelu kojeg je Info zona analizirala odnosi se na uključivanje mladih u kreiranje lokalnih politika i aktivnosti. Program je predviđao uvođenje sustava participativnog budžetiranja, modela koji je trebao omogućiti mladima da izravno odlučuju o raspodjeli javnog novca. Planirane su javne tribine na kojima bi mladi Splićani predstavljali svoje ideje, a zatim javnim glasovanjem sami birali projekte koji će se financirati.

Ovaj mehanizam trebao je otvoriti vrata i neformalnim grupama mladih, a ne samo registriranim udrugama, čime bi se potaknuo stvarni aktivizam u zajednici. Međutim, takav sustav nikada nije uspostavljen. Umjesto izravnog odlučivanja i tribina, podrška sektoru mladih nastavila se odvijati isključivo kroz opći natječaj za udruge.

Slična je situacija i na razini gradskih kotareva, gdje nisu doneseni planirani godišnji planovi aktivnosti za mlade, niti je zaživio protokol za dodjelu certifikata „Kotar za mlade“.

Zbog takvog izostanka institucionalnih mehanizama i namjenskog financiranja, aktivizam u Splitu nastavile su pokretati postojeće udruge građana i mali broj neformalnih inicijativa koje djeluju bez sustavne podrške.

U gradu je trenutačno detektirano tek nekoliko takvih grupa, poput inicijativa „Mali zeleni“, koja djeluje već pet godina, te nedavno osnovane „SAS – Splitska alternativna scena“. Ipak, evaluacija napominje da te grupe ne čine isključivo mladi, što dodatno potvrđuje da nije stvoreno okruženje koje bi potaknulo mlade na samoorganiziranje i razvoj njihovih specifičnih potencijala.