Vijeće učenika: Nevidljivi i aktivni

14_10_2012 / 17:27h  |  Autor: Ada Reić  |  Foto: Željko Šunjić
Vijeće učenika: Nevidljivi i aktivni

Iako nevidljivi za institucije i osobe čiji položaj nalaže brigu o učenicima, mladi iz Vijeća učenika nisu pasivni - porazgovarali smo sa članovima Nadzornog odbora Vijeća učenika Splitsko-dalmatinske županije.

- Ideja državne mature je odlična, ona je izuzetno efikasna u teoriji, baš kao i ideja savršenog društva. No u praksi su stvari ponešto drugačije. Zapravo, katastrofalne - ovim je stavom Gorki Bajrić, predsjednik Nadzornog odbora Vijeća učenika Splitsko-dalmatinske županije rezimirao sve što misli o hrvatskom obrazovnom sustavu. Potpredsjednica Nadzornog odbora Vijeća, Vana Miličević, kritizira diskriminaciju u školskom sustavu koja upravo na državnoj maturi najviše dolazi do izražaja.

Ne možemo se kvalitetno boriti za prava srednjoškolaca

- Državna matura je puna nelogičnosti i nedosljednosti, a primjera za to ima bezbroj. Prošle godine u deseti mjesec učenici su štrajkali protiv državne mature. Poslan je i zahtjev od strane Vijeća, upućen Ministarstvu, da se državna matura prilagodi srednjoškolskom gradivu, posebno strukovnim školama, no od toga nije bilo ništa. Primjer su učenici Zdravstvene škole koji imaju dvije godine svih predmeta koje su obvezni polagati, a pritom uopće nemaju strukovnih predmeta na državnoj maturi - kaže Vana, potkrepljujući nekolicinom sličnih primjera njihove stavove o zakidanju učenika za osnovna prava, kao što je pravo na jednakost i pravo na obrazovanje.

Nit vodilja za osnivanje Vijeća bila je da ovo tijelo, sastavljeno od predstavnika srednjih i osnovnih škola, sustavno brani prava i interese učenika. Iako svim srcem to nastoje raditi, u najboljoj ih namjeri sprječava nepostojanje potpore od strane države. Njihovo djelovanje moglo bi se usporediti sa Studentskim zborom, no, kako kažu, oni nemaju prava ni ovlasti koje ima zbor.

- Nemamo financijska sredstva, nemamo podršku, nemamo prostor. U ovakvim uvjetima ne možemo se kvalitetno boriti za prava učenika. Jedina osoba koja nam izlazi u susret je Zdravko Omrčen, pročelnik za prosvjetu Splitsko-dalmatinske županije - napominje Gorki.

Iako nevidljivi, nisu pasivni

Iako nevidljivi za institucije i osobe čiji položaj nalaže brigu o učenicima, mladi iz Vijeća učenika nisu pasivni. Drugu godinu zaredom organizirali su koncert Adio lito na kojem nastupaju mladi demo bendovi. Cilj koncerta je ponuditi mladima sadržaj drugačiji od slušanja cajki i sidenja na Matejuški, kao i promoviranje Vijeća učenika i uključivanje srednjoškolaca. Na koncertima nije bilo nikakvih izgreda, nije bilo srednjoškolaca koji se sutradan ne sjećaju tko je nastupao i bude se u modricama, a među tisuću mladih, koliko je bilo na oba koncerta, samo je jedna osoba udaljena zbog pijanstva. Na pitanje što je recept za dolično ponašanje mase učenika, Vana odgovara - ponudili smo im kvalitetan sadržaj, zato se i zabavljaju kvalitetno. Gluposti rade kada im je dosadno.

Da učenici alkohol često konzumiraju iz dosade, govore i podaci iz anketa koju je Vijeće učenika provelo pod akcijom Alkohol, ne hvala u suradnji s policijskom upravom SDŽ. Ambiciozni učenici organizirali su i Međunarodni dan srednjoškolaca, 17.11., gdje su na Rivi dijelili promo materijale o radu Vijeća.

Vana i Gorki svoj su mandat u Vijeću maksimalno obogatili, a sad je vrijeme za nove mlade revolucionare da dižu glas protiv nepravde školskog sustava.

Da bi se uključili u rad Vijeća ne morate biti odlikaši

Vijeće čini čak 63 učenika, predstavnika Splitsko-dalmatinske županije. Na papiru. Koliko je aktivnih učenika bilo u praktičnom dijelu, ne znamo, ali za dvoje znamo sigurno! Njih dvoje pozivaju sve učenike da se uključe u rad Vijeća i da direktno ili indirektno (preko predstavnika škole) sugeriraju, kritiziraju, predlažu i budu dio promjene. - Dvije osobe ne mogu napraviti puno, ali grupa može – kaže Gorki.

Da bi se uključili u rad Vijeća, ne morate biti odlikaši, morate samo biti hrabri u iskazivanju svoga mišljenja, uporni u naizgled neosvojivoj bitci i vođeni snom o pravednom društvu i pravednom obrazovanju. A kako bi ono izgledalo? Državna matura na kojoj je uvedena A i B razina, kao i izborni strukovni predmeti. Potom prilagođavanje prijemnih ispita državnoj maturi. Sankcioniranje loših i pogrešnih odluka osoba na odgovarajućim položajima. Vrednovan rad Vijeća i uvažavanje odluka Vijeća od strane Ministarstva. Jednakost prilika i mogućnosti za sve. I na kraju - vraćanje uniformi u škole, dress code. - Diskriminacija učenika koji se ne krase La Coste i Armani markicama srezala bi se barem donekle uniformiranim mantilima na kojima uvijek možeš bojama ispisat svoje stavove. A ne da su isti određeni cijenom odjeće – mišljenja su Vana i Gorki.