Učenici ne žele biti nastavnici

U novoj akademskoj godini splitski fakulteti nisu popunjeni do zadnjeg mjesta, piše Dalmacija danas.
Konačne rang liste za upis studenata u jesenskom roku jasno pokazuju da je stanje za promjene. Naime, čak 823 upisna mjesta na splitskim sveučilištima ostaju prazna.

Broj mjesta za studente veći od broja maturanata
Za komentar o ovoj nimalo bajnoj situaciji upitali smo dekana Prirodoslovnog-matematičkog fakulteta iz Splita, prof. dr. sc. Nikolu Koceića-Bilana. – Razloge velikom broju slobodnih mjesta na splitskim i hrvatskim fakultetima treba prvenstveno tražiti u činjenici da broj raspoživih mjesta za redovite studente uvelike premašuje broj hrvatskih maturanata koji su uopće mogli pristupiti državnoj maturi. Zamjetan je pad stanovništva, posebice školske populacije svugdje u Hrvatskoj, pa tako i u SD Županiji, tako da bez stranih studenata nije ni moguće popuniti prikazane kvote – smatra dekan Koceić-Bilan.
Ističe kako se "nekoliko zainteresiranih maturanata ove godine nije moglo upisati na željeni studijski program PMF-a jer nisu postigli barem ocjenu dobar na državnoj maturi iz matematike", ali tu je ipak riječ o manjem broju kandidata. Više ga pak brine činjenica koja ukazuje na manjak interesa za nastavničkim zvanjima.

Nema interesa za deficitarna zanimanja nastavnika matematike, informatike i fizike
 – Generalno, na PMF-u smo zadovljni s brojem upisanih brucoša koji premašuju brojku 200, i veći je nego li prošle godine, pri čemu su neke studijske grupe sasvim popunjenje (Biologija, Biologija i kemija, Informatika i tehnika…). Ono što je zabrinjavajuće je očigledan pad interesa za nastavnička zanimanja pogotovo iz matematike i fizike. Maturanti zainteresirani za takve studijske programe rađe upisuju “inženjerske” smjerove s kojima jednoga dana mogu konkurirati na bolje plaćena i profitabilnija radna mjesta na tržištu tada koja u konačnici odmah i dobiju po završetku studija. Zapravo nismo u mogućnosti izdiplomirati toliki broj studenata takvih smjerova kolika je realna potražnja tržišta – kazuje dekan. Primjerice za preddiplomski studij Matematika, koji nudi smjerove računarski i primijenjena matematika, bilježe dovoljno veliki interes od blizu 40 kandidata. U isto vrijeme na nastavnički studij Matematika i informatika se upisalo svega 7 studenata, a na Matematika i fizika 3 studenta. – Vjerujem da Ministarstvo treba snažnije podupirati ova deficitna zanimanja i to stipendijama koje se ne bi odnosile samo na popularno STEM područje ili na sve nastavničke smjerove, već na deficitarna zanimanja nastavnika matematike, informatike i fizike. Bez pravih mjera trenutni deficit nastavnika ovih predmeta će biti još izraženiji što će rezultirati zapošljavanjem nestručnog kadra koji će ući u sustav na mala vrata i godinama predavati našoj djeci, što može imati nesagledive posljedice za naš obrazovni sustav – mišljenja je dekan Koceić-Bilan.

Loše predstavljanje fakulteta budućim brucošima
Da je više faktora tu ključno mišljenja je i Marko, student PMF-a koji je za sebe odabrao usmjerene na sveučilišnom studiju iz fizike. – Pada broj studenata koji dolaze na fakultete, a s druge strane mladi ljudi, budući studenti, nisu svjesni što uopće sve mogu s ovim fakultetom. Većina ih računa da ako idu na PMF mogu biti samo profesori i da se tu ništa drugo ne može. Npr. čak i od nas koji jesmo na PMF-u nitko nije išao na profesorski studij, on je najmanje popularan, a najviše se traži. Ljudi jednostavno misle kako je to pretežak fakultet da bi nakon završetka istoga u osnovnoj školi djecu učili zbrajanje do 10 – kazuje nam Marko.

Najvećim problemom smatra loše ili nikakvo predstavljanje fakulteta na ‘danima otvorenih vrata’, općenito prema budućim studentima koje bi upoznao sa svim mogućnostima koje on pruža tijekom studiranja i nakon.
– Veliki je manjak ikakve komunikcije i ulaganja sa strane fakulteta. Ljudi ne znaju što ih čeka niti kako izgleda studijski program. Nema nikakvih događanja gdje bi se oni pobliže upoznali s fakultetom, čime će se baviti, što će raditi, za što im to treba, nitko im ne može pokazati što je to zanimljivo, jednostavno kao da je fakultet izoliran prema javnosti. Ja isto nisam znao što me čeka, ni kako izgleda program i što se radi, sve sam tokom studiranja vidio. Meni se svidjelo i nastavio sam, ali sve mlađe i mlađe generacije ako ne zainteresirate za nešto, oni ne pokušavaju sami iskazati interes Ima iznimaka, kao i svugdje ali to je vrlo malen broj onih koji se sami interesiraju i doslovno ‘grizu’ dok ne ispipaju sve mogućnosti o studiranju na PMF-u - objašnjava nam situaciju iz svog kuta gledišta.

Suvremena zgrada, oprema iz prošlog tisućljeća
Problem je, opet ističe Marko, loša komunikacija, ali i zastarjela oprema. – Prije par godina dobili smo novu zgradu koja je kao super moderna, a oni su onda u nju uselili laboratorijske stvari iz prošloga stoljeća. Nadalje, dosta njih se posljednjih godina povuklo na fakultet da bi ugrabili neke projekte, zabili su se u svoju kancelariju za koje inače traje borba, a sve kako bi obogatili svoj životopis recenzijama i znanstvenim radovima. Evo primjerice, ako imaš izborni predmet koji je izabralo samo 2, 3 studenata taj predmet se neće održavat nego će student dobit za napist seminarski rad, u indeks će dobiti ocjenu odličan i rješena stvar. Studenti šute jer imaju lako zarađenu ocjenu, a profesori jer će za to dobiti plaću.

Odlični ljudi i programi, jako loša organizacija
Ali unatoč ovome moram kazati kako ima puno dobrih i kvalitetnih profesora, asistenata koji su uvijek spremni pomoći ali oni jednostavno ne vide, ne žele ili ne mogu ostvariti povratnu vezu s budućim generacijama i zainteresirati ih za ovaj fakultet. Odlični ljudi, odlično osmišljeni programi ali jako loša organizacija -, razočaran je Marko jer je sam vidio da ovaj fakultet može bolje. Istaknimo kako je za vrijeme Festivala znanosti upravo štand PMF-a bio glavna atrakcija među mladima, a sada i to jenjava.
– Organizacijom se nitko ne želi baviti, nema se vremena, novaca, onda nedostaje i materijala,…i nekako se to gasi. Šteta, velika šteta jer je to bilo glavno predstavljanje, uspješno predstavljanje, mladima i djeci koja bi se i na taj način upoznala sa programom i studijem jer bi vidjeli neke konkretne stvari koje se uče, a ne samo da misle da je to suhoparno bubanje brojeva i rješavanje zadataka. Ako se nešto uskoro ne promijeni, bit će nas još manje s diplomom ovog fakulteta - realno sagledava situaciju ovaj student kojeg još jedna studijska godina dijeli od diplome magistra.


Osam brucoša na strojarstvu
Situacija nije bolja ni na sveučilištima u ostatku Hrvatske. Nakon objave rang lista u ljetnom roku, na osam redovnih studija javnih sveučilišta u Hrvatskoj ostala su 6644 slobodna mjesta (2.854 na Sveučilištu u Zagrebu, 823 u Splitu, 619 u Rijeci, 784 u Osijeku, 482 u Zadru, 744 u Puli, 260 u Dubrovniku te 78 mjesta na Sveučilištu Sjever).
U Splitu je, primjerice, na FESB-u, od 51 mjesta na studiju strojarstva, pravo upisa ostvarilo samo 8 brucoša.
Iz Ministarstva kažu kako su upoznati s ovom situacijom te da je tu "cijeli niz faktora koji su doveli do toga, ali svakako je sada potrebno napraviti kvalitetnu analizu", a prije svega misle na Rektorski zbor i Vijeće veleučilišta i visokih škola."Odgovornost je i na sustavu srednjoškolskog obrazovanja, a po vertikali i osnovnoškolskog" - smatraju.