Zajednica gura bibliobus!
Projekt nabave i prilagođavanja nove riječke pokretne knjižnice težak je 700 tisuća kuna, a Gradska je knjižnica osigurala 34% potrebnih sredstava, dok je za ostatak novca u pomoć kroz javnu kampanju pozvala same korisnike usluga – građane.
Gradska knjižnica Rijeka na Međunarodni je dan pismenosti (8. rujna) pokrenula projekt Pogurajmo bibliobus u kojem od zajednice traži pomoć u održavanju tradicije započete još 1969. godine, kada je Rijeka postala prvi grad u Jugoslaviji koji je stanovnicima nudio takvu uslugu.
Projekt nabave i prilagođavanja nove pokretne knjižnice, koja donosi knjižničke usluge u sve djelove ovog brdovitog grada, težak je 700 tisuća kuna, a Gradska je knjižnica osigurala 220 tisuća vlastitih sredstava dok je za ostatak novca u pomoć kroz javnu kampanju pozvala same korisnike usluga – građane.
– Već od početka ove godine tim iz knjižnice razmišlja o mogućim solucijama i načinu financiranja projekta novog gradskog bibliobusa. Na svojevrstan način riječ je o testu – tim je sastavljen od članova koji pohađaju edukaciju za menadžere u kulturi DeVos instituta, a na kojem se upravo najviše govori o novim načinima financiranja ustanova u kulturi, među ostalim o crowdfundingu – objasnio nam je voditelj projekta Kristian Benić, suradnik za marketing, odnose s javnošću i projekte u GKR, i istaknuo da narodne knjižnice u Hrvatskoj, a i kulturne ustanove uopće, nemaju preveliku tradiciju ovakvog načina financiranja projekata, tako da je njihov potez uvelike eksperimentalan.
Benić naglašava da se institucija u kojoj radi redovito prijavljuje na natječaje. Rijeka je, kaže on, imala veliki problem sa nedostatkom adekvatnog prostora za Središnji odjel, što će se promijeniti izgradnjom nove središnje zgrade knjižnice, za koju je prostor nedavno osiguran projektom rekonstrukcije i revitalizacije industrijskog kompleksa Rikard Benčić koji je Ministarstvo kulture definiralo kao primarni projekt za apliciranje za sredstva iz fondova EU.
– Generalan problem je da natječaji često financiraju nešto što nam zapravo ne treba, nije strateški nužno, pa se samo da bi dobili neka sredstva natječete i bavite onim što ne služi baš najviše vašoj zajednici. Istraživali smo te opcije i za bibliobus i uglavnom bi manji dio nabave mogao biti pokriven, dok bi trebali ulagati u radnje koje uopće ne trebaju našoj zajednici i korisnicima – tvrdi on.
Kroz razgovore su, kaže, došli do čvrstih zaključaka da im je upravo potrebna snažna kampanja koja će potaknuti zajednicu da podrži projekt koji njoj najviše služi. – Možemo reći da je riječ o situaciji zajednica za zajednicu i traženju održavanja kvalitete života – objašnjava Kristian.
– Unatoč stavu mnogih koji se čude zar nije svima jednostavno doći do centra potrebe su takve da imamo godišnje 15 000 korištenja Gradskog bibliobusa. I to u situaciji u kojoj ovo vozilo ne može dobivati nova stajališta gdje je potrebno, ne može raditi popodne jer su problematične instalacije... – navodi on. Ističe da su ciljana skupina u budućnosti mala djeca, umirovljenici te zaposleni. – Oni koji zazivaju odlazak u centar vjerujem ne razmisle do kraja o svim posljedicama svođenja gradskog života na centar i pustošenja kvartova od kulture i ovakvog vida dokolice – upozorava Kristian.
Na koje sve načine i vi možete pomoći pogurati bibilobus saznajte na linku!
Dva bibiliobusa u Primorsko-goranskoj županiji
– Mi u GKR-u imamo dva bibliobusa. Jedan gradski, za kojeg se odvija kampanja i koji prometuje od 1969. godine, i jedan županijski koji prometuje po cijeloj Primorsko-goranskoj županiji. To su dvije potpuno različite priče i potrebe, ali sa zajedničkom premisom – dovođenje knjige na mjesta gdje nije toliko i tako jednostavno dostupna – objašnjava Kristian. Gradski bibliobus, kaže, ima stabilnu korisničku bazu, posebno iz razloga što Rijeka nema previše knjižničnih ogranaka.
– Županijski bibliobus koji ove godine slavi 10. rođendan ima neprocjenjivu ulogu po mjestima PGŽ-a, posebno Gorskom kotaru i teško nam je i pomisliti kako bi izgledalo da sva ta krasna mjesta s malo stanovnika nemaju svoju knjižnicu na kotačima – zaključuje on.
Čitanje je zabava
Pitali smo Kristiana kako, prema njegovom mišljenju, zainteresirati djecu za knjigu.
– Kao prvo svima u procesu od najranijih dana djetetovog razvoja treba biti svjestan – čitanje je zabava. Ponekad jača i manja, sofisticiranija ili sirovija, ali zabava. Često je osjećaj koji vežemo uz čitanje onaj školski kada smo morali čitati da bi nešto naučili, dobiti dobru ocjenu i sl... Čitanje tada često ispadne represivno i jako se dramatizira oko vrijedne i bezvrijedne literature što je krivo... Uglavnom, afirmativan stav prema čitanju cijele djetetove okoline od ranih dana je najbolji način i metoda. Knjižnice onda prirodno upadaju u priču i postaju sastavni dio odrastanja – smatra Kristian.