Zagorka na Googleu

Tko je danas otvorio hrvatsku domenu Googlea, sigurno je na njemu primijetio ženski lik. Lik pripada Mariji Jurić Zagorki, koja je rođena na današnji dan, 2. ožujka 1873.

Iako nam je Zagorka poznata kao spisateljica povijesnih romana koji se i danas rado nađu u rukama čitatelja svih generacija, manje je poznat njen društveni angažman i važna uloga u borbi za položaj žena u društvu. Prva je hrvatska profesionalna novinarka koja je u svojim tekstovima, među ostalim, izvještavala o političkim prilikama te se oštro suprostavljala mađarizaciji i germanizaciji. Pokrenula je i uređivala prvi hrvatski časopis za žene Ženski list (1925.-1938.) i časopis Hrvatica (1939.-1941.).

Njen životni put bio je iznimno težak, o čemu svjedoči autobiografski roman Kamen na cesti, u kojem Zagorka opisuje svoje tužno djetinjstvo provedeno u sjeni svakodnevnih roditeljskih razmirica, a zatim i nepodnošljivi život u dogovorenom braku sa mnogo starijim mađarskim željezničarskim činovnikom, od kojeg bježi.

Usprkos poteškoćama, neprihvaćanju i podcjenjivanju od kritike i kolega, te fizičkog i psihičkog zlostavljanja u obitelji, Marija Jurić Zagorka ostvarila je iznimno bogat literarni opus, a osim romana, pisala je i dramska djela, komedije i satire. Zagorkini romani izlazili su u svescima te su čitatelji s nestrpljenjem iščekivali svaki sljedeći svezak, a danas većina hrvatskih obitelji u svojoj knjižnici sigurno ima komplete Gričke vještice i/ili Gordane.

Tijekom 2014. i 2015. godine u izdanju EPH Medije izašli su manje poznati ili do sada neobjavljeni Zagorkini romani: Vragoljanka s Trešnjevke, Crveni ocean, Vladko Šaretić, Tozuki i Mala revolucionarka. U Zagrebu je 1995. godine osnovan Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke pri Centru za ženske studije, a 2014. godine stalni je postav otvoren za posjetitelje.

Google nas danas s pravom podsjeća na Zagorkin rođendan, novinarke, feministice i spisateljice čija djela već više od stotinu godina privlače pozornost čitatelja.