Za razvoj - popularizirati znanost

Okrugli stol na temu Popularizacija znanosti - zašto je Hrvatska treba? u organizaciji Instituta Ruđer Bošković (IRB) održan prošlog tjedna, okupio je brojne znanstvenike, popularizatore znanosti kao i poduzetnike i komunikacijske stručnjake. Cilj je bio otvoriti raspravu o ulozi programa i projekata za popularizaciju znanosti u unaprjeđivanju percepcije znanosti kao društveno korisne djelatnosti koja omogućava razvoj i napredak zajednice.

Popularizaciju znanosti usmjeriti na djecu

– Istraživanja pokazuju da se mladi do 14. godine života odluče što ne žele biti u životu. Zato popularizaciju znanosti treba usmjeriti na djecu u dobi između 10 i 14 godina – rekla je Dunja Potočnik s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

O brojnim EU projektima IRB-a govorila je Ivanka Jerić, koja smatra da je komunikacija između znanstvenika i javnosti posebno bitna kada je rad financiran javnim sredstvima, te istaknula uspjeh IRB-a u unaprjeđivanju suradnje s gospodarstvom i širom akademskom zajednicom.

Robert Firmhofer, direktor Znanstvenog centra Kopernik u Varšavi, naglasio je važnost znanstvenih centara za društvo, neformalnog učenja, povezivanja znanosti i gospodarstva te povećanje interesa mlađih generacija za znanost. Kroz primjere europskih projekata, koji su izazvali veliki interes javnosti, pokazao je da je moguće popularizaciju znanosti podići na višu razinu.

Hrvatska znanost treba prestati percipirati novac kao nešto loše

– Hrvatska ima potencijala za velika ICT ulaganja koja može realizirati u kratkom roku, ali u svijetu nije još prepoznata kao zemlja za znanstvena ulaganja – smatra poduzetnik Saša Cvetojević i dodaje da hrvatska znanost treba prestati percipirati novac kao nešto loše.
Zrinka Makovac, komunikacijska stručnjakinja, naglasila je važnost kvalitetne komunikacije znanosti i javnosti. – Uz pomoć ljudi iz struke, znanost će dobiti značajniji prostor u medijima – smatra.

Marko Košiček, pobjednik FameLaba, istaknuo je da čak 83% sredstava za realizaciju programa i aktivnosti dolazi izvan Hrvatske.

Pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta, Saša Zelenika, ustvrdio je da sustav obrazovanja nije pratio promjene u gospodarstvu. – Popularizacijom znanosti podiže se svijest javnosti o potrebi ulaganja u znanost – zaključio je Zelenika izlaganje, nakon čega je slijedila diskusija na kojoj su sudjelovali znanstvenici, popularizatori znanosti, studenti i gospodarstvenici. Unatoč iznesenim različitim mišljenjima o načinu kako popularizati znanost, svi su se složili da je ulaganje u znanost bitno za gospodarski napredak Hrvatske.

Samo da znanstvenik ne postane intelektualna prostitutka

Zašto je Hrvatskoj potrebna popularizacija znanosti? Sintagma Hrvatska kao društvo znanja ostaje samo sintagma, pošto se u znanost i obrazovanje ulaže jako malo, a očekuje se napredak. Za ostvarenje kvalitetnih projekata i istraživanja potrebni su resursi, te se brojni znanstvenici okreću stranim fondovima. Povezivanje gospodarstvenika i znanosti u partnerstva je legitimno dok znanstvenik ne postane intelektualna prostitutka kojoj je primarni cilj utržiti znanje, a ne napredak i boljitak znanosti i zajednice. Iznimno je važna komunikacija znanstvenika i javnosti kako bi javnost prepoznala pseudoznanost koja je, s druge strane, dobrim dijelom zaslužna za popularizaciju znanosti. Jako dobar primjer za to je HRTova emisija Na rubu znanosti čije ukidanje je putem peticije zatražilo 600 osoba, a potporu joj je dalo 12 tisuća građana.

Zasigurno, potrebne su daljnje rasprave koje će stvoriti prostora za napredak i razvitak, kako za znanost tako i za cijelu zajednicu.