Znanje - kao rijeka, a ne rezervoar

Od ovoga petka i grad Split se može pohvaliti organizacijom TEDx konferencije čime se uvrstio na svjetsku kartu domaćina ovog zanimljivog događaja. Tema prve u nizu takvih konferencija u Splitu bila je edukacija, a sama konferencija bila je podijeljena u četiri dijela u kojima su se izmjenjivali gosti predavači, dok je svaki dio završavao TED Talk videom.

Prvi dio pod nazivom Novo u starom otvoren je TED Talk videom, a prvi gost predavač bio je prof. dr. sc. Ivica Grković sa Medicinskog fakulteta u Splitu koji je izlagao na temu klasičnog i PBL (Problem Based Learning) modela medicinske edukacije. Naglasio je pasivnu ulogu suvremenog profesora koji sada postaje tutor, dok glavnu ulogu imaju studenti koji rade u malim grupama do dvanaest ljudi. Prema njegovim riječima dobra sveučilišta ne misle lokalno već globalno, a poseban naglasak stavlja na potrebu doživotnog učenja.

- Nakon ovih predavanja osjećam se kao na natjecanju u skoku u vis, samo što je letvica postavljena za Blanku Vlašić - riječi su kojima je svoje predavanje počeo prof. dr. sc. Franjo Sokolić sa splitskog Prirodoslovno matematičkog fakulteta. Neke od tema o kojima je govorio bile su čemu služi prirodoslovlje te kako se predaje fizika. Naglasio je da se nastava iz fizike uglavnom svodi na reprodukciju već rečenog, principi se uče napamet, a kasnije se ne primjenjuju. Programi su često preopširni i ne daju dovoljno slobode profesorima, a glavni cilj učenja postaju pripreme za maturu i polaganje ispita koji su jedina mjera uspješnosti.

Nakon dvojice muškaraca i prirodnih znanosti, na red je došla i jedna dama koja djeluje na području društvenih znanosti. Njeno ime je Lada Pekota Šenjug i ona je profesorica psihologije i pedagogije te ravnateljica Waldorfske škole u Zagrebu. Osvrnula se na hiperinflaciju odlikaša u osnovnim školama te važnost isključivo rezultata kojega učenici postižu, a ne i načina na koji se do njega došlo. Prema njenim riječima, znanje se danas tretira kao roba, a rješenje problema vidi u društvu učenja.

Ivana Marijančić, dramska pedagoginja, poznata je po organizaciji edukacijskih radionica za odrasle sa svrhom primjene dramskih vježbi u odgojno obrazovnom radu. Neke od vježbi prezentirala je i sudionicima konferencije pokazavši tim činom kako je moguće učiti, a istovremeno se i igrati. Ono s čime se ona i njeni kolege bore jest degradirajući stav prema dramskim umjetnicima. Kreativno stvaralaštvo se sve češće veže za natjecanja, iako ta dva pojma ne idu zajedno. Smatra da učitelji trebaju znati na kreativan način olakšati rad sebi i svojim učenicima, a pri tome ostati profesionalni, stručni i zaigrani.

Drugi dio programa - Neformalno obrazovanje otvorio je Bruno Ćurko, znanstveni novak na Institutu za filozofiju u Zagrebu, predstavivši program Mala filozofija čiji je cilj potaknuti kreativno i kritičko mišljenje kod djece pomoću raznih igara, zagonetki i asocijacija.

Jelena Bračun Filipović iznijela je poražavajuće podatke o položaju likovne kulture u obrazovnom sustavu Hrvatske u odnosu na zemlje Europske unije. Primjerice za Finsku, Švedsku i Norvešku karakteristična je satnica od 4 do 14 sati tjedno, a u Hrvatskoj ona iznosi tek 1 sat tjedno. Ova umjetnica jako se trudi poboljšati položaj likovne kulture u obrazovanju što dokazuje i sudjelovanjem u osnivanju Udruge za promicanje vizualne kulture OPA kao i u brojnim projektima, radionicama i natječajima poput OPALi fotku, OPALi video, Hoću više likovnog.

Ova konferencija u posebnom će sjećanju zasigurno ostati Darku Juričiću, diplomiranom dizajneru, kojemu je ovo bilo prvo predavanje pred većom publikom. Naglašava da jedno zanimanje ne mora trajati cijeli život, štoviše i sam je tek u 43. godini spoznao što uistinu želi raditi. - Važno je da se možemo realizirati kroz svoj posao – kaže Juričić objasnivši da mu je cilj posla uvijek bio novac što izaziva stres, dok je najveći izvor zadovoljstva pronalazio u sportu, jogi i informacijskim tehnologijama. - Srce je ono što nam treba za obrazovanje - zaključio je na kraju.

Treći dio konferencije pod nazivom Znanje svima započeo je predavanjem Ele Tončić, nezaposlene profesorice hrvatskog jezika. Budući da je nezaposlenost zatekla i veliki broj njenih kolegica, rodila se ideja o osnivanju portala Besplatna edukacija. Za izradu web stranice korišteni su uglavnom dostupni besplatni alati, kao i za samu promociju. Portal bilježi veliku posjećenost, a najveći interes vlada za radionicama informatike i stranih jezika što i nije iznenađujuće buduće da je riječ o znanju koje je danas neophodno, a teško ga je pronaći besplatno.

U četvrtom, ujedno i posljednjem dijelu konferencije – Tehnološko oruđe za budućnost obrazovanja, mr. sc. Jelena Nakić sa splitskog PMFa govorila je o stilovima učenja te istraživanju Kolegij po mjeri učenika. U istraživanje su bili uključeni neki od studenata PMFa, a dokazana je prilagodljivost online kolegija stilovima učenja.

Boris Vidović, ravnatelj Osnovne škole Pujanki održao je predavanje na temu E - learning u osnovnim školama. - Znanje je kao rijeka, a ne rezervoar – ističe Vidović. Naglašava da nije bitna količina znanja, nego njegova primjenjivost. Osim formalnog, za njega je jako važno i neformalno učenje. U današnjim školama granica između igre i učenja sve je tanja, zahvaljujući novim tehnologijama osnovnoškolci se u sekundi mogu povezati sa svojim vršnjacima u svijetu i podučavati jedni druge, a učitelj ima ulogu mentora.

Konferencija je zaključena još jednim TED Talkom, a prisutni su samo mogli čestitati organizatoricama i biti ponosni što su bili dio prvoga TEDx a Split. Veselimo se sljedećem susretu!