Volontiranje je više od avanture

 Prošli je četvrtak u Info zoni održano predavanje o međunarodnim volonterskim kampovima. Predavanje je održala Laura Marković, psihologinja i volonterka Volonterskog centra Zagreb (VCZ), koja je u više od sat vremena izlaganja predstavila volonterske programe i idejni koncept u njihovoj pozadini, mogućnosti koje nudi VCZ i praktične upute o tome kako se prijaviti, a dotakla se i povijesti volontiranja, kao i osobnog iskustva u interakciji s pripadnicima različitih kultura.

Izlaganje je otvorila na neuobičajen način obrativši se malobrojnoj publici pitanjem zašto su sjeli baš na taj način, u tri linearna reda. Iako je svatko od prisutnih imao objektivan razlog, ono što je predavačica tim eksperimentom htjela naglasiti upravo je princip samoorganizacije koji je u temelju volonterskih organizacija, ali i princip interaktivnosti unutar kohezivne grupe sa zajedničkim ciljem, pri čemu je upravo grupa, a ne pojedinac najmanja jedinica.

Volonterski projekti traju od dva tjedna do godine dana

Volonterski projekti mogu biti dugoročni ili kratkoročni. Dugoročni projekti, kao oni koje organizira Europska komisija u sklopu programa EVS (European Voluntery Service), u trajanju su od pola godine do godine dana i namijenjeni su volonterima od 18 do 30 godina. Kratkoročni projekti odvijaju se unutar dva do tri tjedna u međunarodnim kampovima, a namijenjeni su svim dobnim skupinama.

Projekti na koje se može prijaviti različitih su tema, a odnose se na rad s djecom i mladima, rad s ljudima treće životne dobi, kulturu i umjetnost, zaštitu okoliša, prava manjina itd., a pokušavaju obuhvatiti vrijednosti koje promoviraju same institucije i nevladine udruge uključene u program razmjene volontera. Sam program uključuje suradnju tri strane – organizaciju- pošiljatelja, koja šalje volontere u drugi grad ili državu, organizaciju-primateljicu koja ih prima, te partnersku organizaciju koja u određenom trenutku ima zadatak u čijem izvršenju volonteri mogu pomoći na obostranu korist i zadovoljstvo.

Volonterski kampovi zahtijevaju zajedništvo i toleranciju

U razgovoru o ovoj temi neizbježno se nameće pitanje zašto bi netko uopće htio volontirati i kakvu dodatnu korist ima od toga, osim osobnog zadovoljstva. Laura je iz osobnog iskustva potvrdila da se većina odlučuje na volontiranje iz potrebe za avanturom koja omogućuje putovanje i upoznavanje novih kultura uz minimalne troškove, ali isto tako napominje da to nije dovoljno za opstanak u uvjetima socijalnog i psihološkog eksperimenta, što kamp na neki način jest. Naime, u kampu obično bude pripadnika najmanje sedam nacionalnosti koji se uza sve individualne i kulturološke razlike moraju samostalno organizirati kako bi bilo dobro svakome pojedinačno, kao i cijeloj grupi. Nekome tko nije socijalno prilagođen i ne želi raditi (a radi se od 4 do 6 sati dnevno) sigurno ne može biti dobro u atmosferi u kojoj se ne priča o vrijednostima, nego se one žive, a ujedno i uče kao socijalne vještine koje zahtijevaju toleranciju i preispitivanje vlastitih naučenih vrijednosti.

Prvi korak: prijava

Da bi netko uopće mogao prijaviti se za određeni projekt, potrebno je kreirati svoj profil na stranici SCI-a (Service Civil International), gdje se onda mogu pretraživati otvoreni projekti u bazi volonterskih kampova, po kategoriji države i teme za koju je volonter zainteresiran. Može se registrirati i na stranici VCZ-a, popuniti prijavu i poslati je e-mailom putem kojeg se mogu dobiti i sve dodatne informacije. VCZ potom prijavu prosljeđuje organizaciji koja provjerava ima li još mjesta u kampu. Korisno bi bilo zbog toga u prijavi odmah navesti više kampova kako bi VCZ mogao tražiti sljedeći, a prijaviti se može nekoliko puta dok se ne nađe odgovarajući kamp.

Smještaj može biti kamp u prirodi, a može i dvorac

Administrativni troškovi koji se plaćaju odmah nakon prijave iznose 100 kuna, a dodatnih 300 kuna participacije plaća se za međunarodne kampove, odnosno 150 kuna za kampove unutar regije. Bitno je napomenuti i da je putno osiguranje plaćeno tijekom volontiranja, počevši s tri dana unaprijed do tri dana nakon isteka volonterskog angažmana, ali može se i produljiti ako volonteri dolaze iz drugih zona. Nakon što se jednom uplati puni iznos participacije koji je, kako je napomenula Laura, jeftin upravo zbog putnog osiguranja, za svaki sljedeći kamp potrebno je uplatiti samo 100 kn.
Dodala je i da su troškovi participacije koju plaćaju Hrvati među najnižima; kao usporedni primjer navela je Island koji je volonterske kampove zbog velike navale morao pretvoriti u edukativne, kako bi opravdali visoke troškove kao selektivnu metodu odabira zainteresiranih volontera.
Neki kampovi u svom programu imaju i mogućnost dodatne edukacije i polaženja tematski raznolikih radionica.

Smještaj osigurava projektna organizacija, a on može biti srednjovjekovni dvorac ili kamp u prirodi, kako se slikovito izrazila Laura. Budžet se dobiva na određeno vrijeme i njime se raspolaže po dogovoru. Putovanje i troškove vize volonter organizira sam, a u nalaženju prijevoznih kompanija s jeftinijim kartama, kao i kod svih ostalih korisnih informacija, pomažu djelatnici Volonterskog centra Zagreb kojima je, uostalom, to i dužnost.

Uz ljudski resurs koji pomaže u informiranju, postoji i tzv. Infosheet, na kojemu se nalaze svi podaci o lokaciji kampa, kako i kada doći tamo, što ponjeti, kako organizirati slobodno vrijeme, a sve te podatke volonteri dobiju mjesec dana prije kampiranja, kada ujedno moraju i potvrditi svoj dolazak.

Napomenimo da su međunarodni volonterski kampovi najaktualniji u ljetnom periodu, stoga požurite s prijavama ako želite provesti praznike spajajući ugodno s korisnim.
Svi oni koji su zainteresirani za bilo koji oblik volontiranja, a nisu mogli prisustvovati predavanju, mogu u Info zonu doći u četvrtak 12. lipnja, na predavanje udruge Mi pod nazivom Volonterski rad - prilika za nova iskustva.

Aktivnosti VCZ-a

Volonterski centar Zagreb osnovan je 1998. godine, a od 2001. pridruženi je član SCI-a, međunarodne organizacije s preko 20 ogranaka, koja promiče mir i suradnju u svijetu putem volontiranja. Aktivnosti VCZ-a odnose se na organiziranje kratkoročnih i dugoročnih volonterskih kampova na području Hrvatske, koordiniranje međunarodne razmjene volontera, edukaciju i savjetovanje volontera i volonterskih organizacija, te neprestano informiranje građana o mogućnostima volontiranja, uz izdavanje publikacija na tu temu. Neke od tih publikacija bile su izložene na stolu za vrijeme prezentacije i mogu se pronaći u prostoru Info zone.

Prvi je kamp nastao nakon 1. svjetskog rata

Prvi kamp u povijesti bio je organiziran u francuskom selu Verdun neposredno nakon završetka 1. svjetskog rata, gdje su dobrovoljci iz Njemačke došli pomoći žrtvama ratne katastrofe, što je veoma znakovito ako se prisjetimo da su Njemci i Francuzi međusobno ratovali tijekom većeg razdoblja nedavne povijesti. Za vrijeme španjolskog građanskog i nakon drugog svjetskog rata organizirale su se akcije mirovnog karaktera da bi 70-ih volontiranje, u žaru hippie revolucije i feminističkog pokreta, poprimilo obilježja borbe za prava manjina. Danas se volontiranje tematski odnosi na ekološku problematiku i interkulturalnu suradnju kao najveće izazove našega vremena.