Volonterstvo, aktivizam... GnG!

Iako se ponekad čini da je u lokalnoj zajednici teško samostalno realizirati nešto drugačije te ponuditi odgovor mainstream kulturi, pogotovo ako ste mlada osoba bez financijske podrške, postoje iznimke koje potvrđuju pravilo.

Festival koji Bol pretvara u hot spot urbane i nezavisne kulture

Bez obzira na nezahvalne uvjete koji koče mlade koji imaju ideju i želju za svježim događanjima, primjer manifestacije Graffiti na Gradele, koja je zaživjela na Braču zahvaljujući viziji i volonterskim naporima zaljubljenika u street art, možda je jedan od najsvjetlijih koji nam pokazuje da se uz angažman, entuzijazam i trud sve može. Riječ je o festivalu koji je niknuo ni iz čega, a već pet godina pretvara Bol na Braču u destinaciju koja, barem na nekoliko dana, usred ljeta postaje nezaobilazan hot spot urbane kulture i nezavisne art scene. Štoviše, događaj nosi titulu jedinstvenog u regiji, a status je stekao zbog specifičnog sadržaja koji još uvijek pokušava izbjeći komercijalizaciju koja je često festivalsko prokletstvo.
U želji da saznamo više o tome kakva se motivacijska sila krije iza ove priče te što je sve potrebno da bi mlada osoba bez sredstava i veza ostvarila neke svoje ideje, porazgovarali smo s Markom Bokom, politologom i glavnim inicijatorom GnG-a. On nam je pojasnio kako je uopće došlo do ideje te kako je tekao razvoj festivala u njegovu rodnom mjestu, koje, naposljetku, ipak cilja na izgradnju drugačije turističke ponude od one koju Graffiti nude.

Malo prostora, stotinjak sprejeva, par DJ-eva i gradele – ovako je sve počelo

Put nije bio ni kratkotrajan ni lagan. Naime, sve je započelo u kolovozu 2012. godine kada je Boko s dva prijatelja iz Zagreba, koji se također bave grafitima, odlučio za vrijeme sezone u Bolu organizirati poludnevni graffiti jam. U sklopu događaja oslikali su zid površine stotinjak metara kvadratnih uz more u blizini dječjeg igrališta.
- Do ideje je došlo zato što sam se sa faksa u Zagrebu ljeti vraćao na Bol odraditi sezonu. Provodio bih tamo po tri mjeseca, pa sam s ekipom odlučio potražiti neki slobodni zid na kojem bi mogli ocrtavati grafite. Korak po korak, odlučili smo da bi od Općine ili Centra za kulturu trebali zatražiti da nam ustupe veću površinu, pa da pokušamo stvoriti i nekakav događaj. Dobili smo dozvolu za prostor pored bivše tvornice za preradu ribe, takozvane Fabrike, okupili desetak prijatelja i nabavili stotinjak sprejeva, doveli par DJ-eva, postavili gradele i to je bilo to. Ime eventa sklepali smo par dana prije samog događaja, kao i plakat te najavu na Facebooku – pojasnio nam je Marko prve korake u organizaciji GnG-a, koji su više nalikovali lokalnoj fešti nego konkretnom događaju.

Zajednički jezik sa starijim mještanima

- Reakcije su bile super, mlađa ekipa bila je zbilja zadovoljna jer se napokon nešto drugačije dogodilo u Bolu. Doduše, sa starijim stanovnicima nam je trebalo dvije-tri godine da nađemo zajednički jezik budući da nisu bili toliko oduševljeni grafiterskim natpisima. Odobrovoljili smo ih tek nakon što smo uveli murale u priču. Zajednički jezik nam je ipak bitan, pa tražimo način da se mi što bolje uklopimo u misto i njegov životni ritam, a ne da nasilno zauzimamo prostor – nastavio je mladi organizator, koji je na vrijeme shvatio da za kvalitetan suživot supkulture i ustaljenog ritma života u nekoj sredini ipak treba naći zajednički jezik.

Već druge godine poludnevni događaj pretvoren u trodnevni

Druga godina dovela je do toga da se od poludnevnog događaja razvije trodnevni, a ekipa koja se pojavila prvi put angažirala se i volonterski potpomogla rastu Graffita, budući da su shvatili da se događa nešto novo i drugačije.
- Već je sljedeće izdanje GnG-a značilo da čitav koncept počinje dobivati određenu strukturu, ali i publiku koja će doći prisustvovati događaju bez obzira što ponudimo kada je u pitanju glazbeni dio programa. U početku uopće nismo težili festivalu kao takvom jer organizacija za sobom vuče brojne obveze, ali treću godinu trebali smo se ozbiljnije pozabaviti vizualnim identitetom, promotivnom kampanjom, okupljanjem grafitera, bendova i DJ-eva – komentirao je Boko.

Pokušaj revitaliziranja Bijele kuće

Također, nakon prve godine, oslikavanja su u dogovoru s lokalnom zajednicom proširena na Bijelu kuću, zapuštenu i napuštenu građevinu na istočnoj strani Bola, čime su intervenirali u vrijedni prostorni resurs koji je iracionalno neiskorišten te mu bar nakratko vratili vitalnu funkciju.
- Ovaj bivši hotelski kompleks, koji je u devedesetima nakon privatizacije napušten, festivalom pokušavamo revitalizirati jer nam čini središnju točku svih događanja. Niz godina čistimo prostor i oslikavamo betonske zidove i fasade, koncerti se odvijaju u jednoj od unutrašnjih hala, a ispred se nalaze šank i hrana te lounge zona – kazao je Boko, uz napomenu da je zgrada djelomice izgrađena od kamena, ali taj dio umjetnici ne diraju jer kamen kao materijal poštuju.

Ne znaju, doduše, što ih s Bijelom kućom očekuje u narednim godinama. Navodno je nakon dugotrajnih sudskih procesa i natezanja s Crkvom po pitanju vlasništva, hotel pripao državi. Iako Graffiti kao događaj prostoru privremeno daju smisao, pitanje je hoće li smjeti tamo i ostati.
- Hotel sada ljeti izgleda kao underground okupljalište na razini onih berlinskih, ali pokušavamo također naglasiti da je riječ o infrastrukturi koja je odlična za rad s mladima i nezavisnu produkciju. No vidjet ćemo još što s time – zaključio je Boko.

Volonterski i aktivistički festival koji okuplja različite supkulture

U međuvremenu, festival je stekao status jedinstvenog u regiji, uspješno ucrtavši Bol kao destinaciju na mapi urbane kulture, izbjegavši pri tome komercijalizaciju, ali svejedno uz jak sadržaj. Posljednje izdanje začinili su respektabilnim akademskim umjetnicima iz Hrvatske, Srbije i Slovenije, koji su odradili vrhunski street art.
- Postali smo razvikani, ali u pozitivnom smislu. U podjednakom broju nas posjećuju pankeri, reperi, hipsteri i kojekakvi alternativci. Premda smo žanrovski opredijeljeni prema hip-hop kulturi, publika koju okupljamo sačinjena je od svih alternativnih urbanih oblika. Uspjeli smo stvorit događaj koji nije klasični festival, sve se radi volonterski i aktivistički, čime smo stvorili nešto drugačiju atmosferu. Ne postoji zapravo podjela na organizatore, volontere, izvođače i publiku, nego se sve spaja u jedinstvenu masu, GnG kolektiv. Ljudi doprinose tako što neće uzeti honorar za svoj rad ili će, recimo, izvođač biti spreman uskočiti kada treba prenijeti bačvu piva i prionuti na neki fizički posao. Graffite gradimo svi zajednički – pojasnio nam je Boko tajnu posebnosti ovog događaja, koji uz renomirane crtače priliku daje i mlađim, neafirmiranim umjetnicima koji žele nešto naučiti.

Besplatan sadržaj svima

Osvrnuli smo se i na činjenicu da se za GnG ne prodaju ulaznice pa je sadržaj besplatan za posjetitelje, a to u jednu ruku organizatorima otežava realizaciju, no u drugu pak olakšava. Sve se može čiste glave i bez ega u prvom planu, tvrdi Boko.
- Pri računanju budžeta ne možemo računati na zaradu koju bi mogli ostvariti recimo prodajom ulaznica i kojom bi samostalno mogli pokriti troškove. S duge strane, to je dobro jer nema neugodnih iznenađenja, ne zaletavaš se s odlukama. Radiš prema svojim mogućnostima. Uostalom, Bol je većini posjetitelja van ruke i skup je, stoga besplatnim sadržajem pokušavamo ljudima olakšati. U cijeloj priči zapravo je najbitnije ostati nogama čvrsto na zemlji i pristupiti iskreno prema svima, a ljudi odmah znaju na čemu su – komentirao nam je Boko.

Broj posjetitelja popeo se do tisuću a festival dobio javnu podršku načelnika i Općine

Jedan od češćih kamena spoticanja u cijeloj organizatorskoj priči je odnos lokalnih institucija i stanovništva prema događaju, organizatorima i posjetiteljima, posebice kada govorimo o manjim otočkim i primorskim mjestima. Bol nije bio iznimka po tom pitanju, no GnG je od samog početka podršku dobio od lokalnog Centra za kulturu.
- Ravnateljica Ivana Bošković Ivičić jedina je stala iza nas i godinama nam pružala podršku. Centar nas nije naime potpomogao samo financijski, već nije dozvolio ni da se program ugasi unatoč prigovaranjima dijela mještana, budući da dovodimo 'klijentelu koja otima prostor gostima s većom platežnom moći'. No napredovali smo iz godine u godinu, tako da je sada po prvi put pozitivan feedback snažniji od gunđanja, pogotovo jer se broj posjetitelja popeo od stotinjak do tisuću, što je brojka koja se ne može baš ignorirati. Uz to, dobili smo po prvi put i javnu podršku od načelnika i Općine, uz obećanje da će sljedeće izdanje i financijski podržati – zaključio je Boko.

Nadamo se da će to obećanje i održati, budući da Graffiti na gradele uistinu nude cijeli paket: od umjetničke komponente, preko one aktivističke, pa do odlične zabave i jedinstvene atmosfere, a sve omotano u volonterski angažman i specifičan gušt sudjelovanja zbog kojeg im se posjetitelji vraćaju iz godine u godinu. Uz to, sam događaj budi nadu i da se bez mnogo materijala i novca u džepu može proizvesti punokrvan i kvalitetan event posvećen nekoj supkulturi, pogotovo u vremenima kada se za programe mladih i nezavisne kulture iz državnog i gradskih proračuna izdvaja sve manje.

Graffiti na Gradele i Ferragosto Jam donose plažu u Zagreb

Graffiti na Gradele i Ferragosto Jam u subotu, 3. rujna, u Art Parku kraj uspinjače pripremaju plažu na suhom: festival najtreš tropik obleke, vodene pištolje iz zasjede, luftiće umjesto klupica.

After beach party GnG-a i FJ-a vratit će ljeto u grad na cjelodnevnom druženju uz neizostavne grafite, akustične svirke i DJ jamove, ali i niz izvannastavnih aktivnosti poput ping ponga, picigina u suho, podnog šaha, pikula, klikera i franja te filmova u organizaciji Kiosk Skateshopa i neizostavnog foto kioska za one koji festivalsku groznicu žele cijele godine nositi u novčaniku. Druženje počinje u 14 sati u Art Parku, a nakon 23 sata povorka kreće prema Vintage Industrial Baru gdje cijeli događaj dobiva još jedan after prefiks.

Ovaj je članak nastao uz potporu Agencije za elektroničke medije, putem Javnog natječaja 03/15 Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.