Voda je temeljno ljudsko pravo!

Voda je temeljno ljudsko pravo! Netko možda smatra da se to podrazumijeva i da to ne treba naglašavati. No, podaci prema kojima čak 800 milijuna ljudi nema pristup vodi, a 2 milijarde odvodnji te činjenica da je izvršni direktor goleme i svima dobro poznate kompanije Nestle izjavio da voda nije temeljno ljudsko pravo te da je treba privatizirati, govore suprotno.

>> Poslušajte razgovor s Tomislavom Tomaševićem u prilogu EUformiraj se! naše radio emisije

Opasnost od privatizacije vode prepoznalo je skoro 2 milijuna europskih građana koji su u okviru Europske građanske inicijative potpisali peticiju da pravo na vodoopskrbu i odvodnju postanu temeljno ljudsko pravo u Europskoj uniji. O čemu je točno riječ objasnio nam je Tomislav Tomašević, predstavnik Zelene akcije.

Prvi uspjeh Europske građanske inicijative

- Europska građanska inicijativa postoji da bi građani Europske unije imali malo veći direktni utjecaj na procese donošenja odluka. Inicijativa za pravo na vodu i odvodnju prva je uspješna građanska inicijativa jer je prikupljeno skoro dva milijuna potpisa, gotovo duplo više od potrebnih milijun potpisa iz najmanje sedam država EU-a. Zahtjevi inicijative baziraju se na ljudskom pravu na vodu. To je pravo još 2010. prepoznao UN kao ljudsko pravo. Pravo na grad i Zelena akcija priključili su se inicijativi jer, kao i pokretači, smatraju da svi građani imaju pravo na pitku vodu i odvodnju. To je pravo usko vezano s pravom na zdravlje i zato ono ne bi trebalo biti predmet tržišta, rekao je Tomislav.

Akciji se, dodao je, Hrvatska priključila tek dva tjedna prije završetka akcije jer im je tek tada omogućen pristup online peticiji. Broj hrvatskih građana koji su potpisali još nije poznat, no to mu nije ni bitno jer je cilj bio Hrvatsku simbolično uključiti u inicijativu.

Očekuje se da će EK uvažiti potpise i izraditi zakonodavni prijedlog za ispunjenje konkretnih zahtjeva

Tomislav je precizno objasnio što se sve konkretno inicijativom želi postići. Tri su temeljna zahtjeva: da se članice EU-a obvežu da će svim građanima EU-a biti zajamčeno pravo na vodu, da usluge vodoopskrbe i odvodnje ne budu podložne pravilima tržišta EU-a i da EU uloži veće napore u stvaranje univerzalnog pristupa pitkoj vodi i odvodnji.

- Potpisi se šalju Europskoj komisiji. Ipak, treba reći da Europska građanska inicijativa ima konzultativnu ulogu, tj. da potpisima ne može obvezati EU da ispuni zahtjeve, ali očekuje se da Europska komisija uvaži potpise i izradi zakonodavni prijedlog za ispunjenje zahtjeva. Pritom se mora konzultirati s pokretačima ove konkretne inicijative, a to su mreža europskih sindikata javnih službi zajedno s organizacijama za zaštitu okoliša, s mrežama udruga za radnička prava, za ljudska prava itd., obrazložio je Tomislav.

U Hrvatskoj ima još puno mjesta za napredak - kanalizaciju ima 43% stanovništva

Tomislav je upozorio da, unatoč tome što su na našim prostorima već Rimljani gradili sustave vodoopskrbe i odvodnje, ne postoji univerzalni fizički pristup tim uslugama. - Prema podacima iz 2009., priključenost na sustav javne vodoopskrbe ima 78% ljudi. Ipak, broj se postupno povećava svake godine. Kad govorimo o odvodnji, tu su brojke dosta loše. Naime, sustav javne gradske kanalizacije pokriva 43% stanovništva.

Naglasio je da je problem i u tome što cijene komunalija rastu još od početka krize pa usluge vodoopskrbe i odvodnje sebi može priuštiti sve manje ljudi i na tome svakako treba raditi jer je voda temeljno ljudsko pravo.

U nekim hrvatskim gradovima najavljena je privatizacija vode, a Berlin se bori da je vrati pod javnu kontrolu

Od Tomislava Tomaševića saznali smo da je u Zagrebu i u drugim hrvatskim gradovima najavljena moguća privatizacija usluga vodoopskrbe i odvodnje, što je svakako korak u krivom smjeru. U Berlinu, u kojem je privatizirana voda, građani se bore da je vrate pod javnu kontrolu. Privatizacijom nije došlo ni do poboljšanja kvalitete usluga ni do smanjenja cijene – upravo suprotno.