Dobro, a kakvu vlast trebamo?

Na dvosatnoj tribini održanoj ovoga četvrtka na Pravnom fakultetu u organizaciji Cenzure plus, puno se govorilo, ali se malo toga reklo, posebno na temu - kakvu vlast trebamo, što je bio naslov tribine, kako je primijetio jedan od posjetitelja. Najzanimljivije je, po običaju, bilo kada su došla na red pitanja iz publike – tako smo saznali koliko je zaposlenih u Banovini, kako otpustiti nekoga u lokalnoj upravi te zašto su Rijeka i Zadar napredniji od Splita.

Troje govornika iskoristili su priliku za monolog, u prvom redu profesor Mirko Klarić koji je za govornicom proveo najviše vremena, zatim Anđelka Visković, zamjenica splitskog gradonačelnika, koja je održala ublaženu verziju predizbornog govora, a najmanju je minutažu nažalost dobila najzanimljivija govornica večeri – Patricija Granić iz Udruge Sunce.

Tko dođe na vlast malo toga može promijeniti

Klarićevo izlaganje nipošto nije bilo neinformativno – saznali smo dosta o lokalnoj upravi i njenim ograničenim mogućnostima te problemima na terenu. – Temeljni, presudni problem su javna poduzeća. Lokalna uprava se prva percipira kao problem jer je najbliža građanima – rekao je Klarić. Prema njegovom mišljenju, osoba koja dođe na vlast, sve i da ima ogromnu želju za promjenom, naći će se pred zidom problema zbog ograničenih resursa kojima raspolaže te zakonskim ograničenjima. – Lokalna samouprava ima dvije temeljne ovlasti: upravljanje prostorom i komunalne djelatnosti – pojasnio je. – Taj se model smatra inače jednim od boljih u svijetu, ali u Hrvatskoj u praksi ne funkcionira jer smo siromašna država – dodaje. Klarić smatra da su Županije problematične jer ustvari nitko ne zna koja im je funkcija. – Problemi se godinama guraju pod tepih, a kad se nešto pokušava mijenjati, dira se u osinje gnijezdo – objašnjava. Smatra da je sada, zbog stanja u kakvom je država, i zbog činjenice da se državni proračun slabo puni, a dogodine će trebati plaćati i članarinu Uniji, budućnost još neizvjesnija. – U budućnosti će se morati mijenjati lokalna samouprava. Bilo bi dobro da se držimo Europske povelje o lokalnoj upravi i samoupravi koju smo potpisali. Trebamo početi provoditi zakone koji su sada mrtvo slovo na papiru – zaključio je.

Moderatorica tribine, Blagica Kujundžić, predsjednica Cenzure plus, konstatirala je kako je upravo boljka modernih demokracija otuđenje građana od uprave i riječ prepustila Anđelki Visković.

Vlast treba veće ovlasti

Visković je u svome izlaganju navela ograničenja koja su dočekala prvu direktno izabranu garnituru pri stupanju na vlast te upozorila na nezainteresiranost građana u sudjelovanju u vlasti. – Indikator je postotak izlaznosti na izbore. Preko 50% građana nije izašlo na izbore 2009. , ali ni 2005. – istaknula je Visković. No, ipak ne smatra da osoba koja nije iskoristila svoje demokratsko pravo nema više prava glasa do sljedećih izbora. Ustvrdila je kako građani žele učinkovitu i transparentnu gradsku vlast. – Da bi vlast bila učinkovita treba imati veće ovlasti. Problemi se trebaju rješavati na nivou na kojem bi se trebali riješiti, a ne da ljudi moraju kucati na vrata sve viših instanci – od službenika preko pročelnika do zamjenika gradonačelnika – rekla je. Istaknula je kako Grad ima dobru suradnju sa civilnim društvom te činjenicu da je u izradu Plana upravljanja gradskom jezgrom uključena zainteresirana javnost. – Svi se moramo truditi da društvo bude što efikasnije – završila je Visković.

Kujundžić je ustvrdila da je zakone lakše provoditi ako postoji razumijevanje građana. – Da bi zakoni bili što primjenjiviji, bilo bi dobro da i sami građani mogu utjecati na kreiranje tih zakona – zaključila je Kujundžić te je govornicu preuzela Patricija Granić.

Tko ste vi? Čime se bavite da nas to pitate?

Granić je došla sa prezentacijom i nekoliko dokumenata koje smo imali priliku pogledati na platnu. Predstavila je projekt Znanje za pravovremeno sudjelovanje te dva istraživanje GONG-a o transparentnosti jedinica lokalne samouprave – iz 2009. i 2011. – Prije tri godine prvih 15 najlošije rangiranih jedinica lokalne samouprave bilo je iz Splitsko dalmatinske županije. Prema novom istraživanju došlo je do stanovitog napretka, ali Split je nazadovao – pao je sa 35 na 59 mjesto prema transparentnosti – navela je Granić te dodala – Očito direktan izbor lokalne vlasti nije pomogao poboljšavanju transparentnosti – na što je Visković replicirala. – Neki parametri pri ocjenjivanju nisu uzeti u obzir. Nisu nam priznali, na primjer, Savjet mladih. Kada je on postajao samo na papiru, bodovao se, a sada, kada je izrazito aktivan, nije priznat. Mislimo uložiti pritužbu – rekla je zamjenica gradonačelnika.

Granić je zatim pokazala famoznu rang listu, iz koje se vidi da od Splita bolje rangirana mjesta sa mnogo skromnijim gradskim budžetima – Novac izgleda nije presudan za transparentnost – konstatirala je Granić. Pokazala je i jedan odgovor na dopis koji su dobili od lokalne uprave jednog mjesta koji savršeno sumira cijelu poantu priče: "Tko ste vi? Čime se bavite da nama postavljate ovakva pitanja?", pisalo je iznad službenog pečata.

Granić nam je željela predstaviti tri slučaja netransparentne vlasti i trome birokracije, ali se osvrnula samo na slučaj Makarska, radi grintanja pojedinaca iz publike da je dosadna, da nema dinamiku, da će utakmica uskoro… Slučaj Makarska otkriva svu bijedu naših institucija – na upit poslan 04. srpnja odgovor je, nakon pritisaka Agencije za zaštitu osobnih podataka i tužbi prema gradu, pristigao tek 30. prosinca. Makarski je gradonačelnik, pokazalo se, bio odlučio nešto graditi na zaštićenom području. – To je kao da naš gradonačelnik želi graditi na Marjanu – slikovito je opisala Granić makarski slučaj. – Zakon o pravu za informacije pruža neke načine za rješavanje ovakvih problema – zaključila je Granić svoje izlaganje.

Rijeka i Zadar imaju lobije, a Split loše političare

Iz publike se zatim javio Ivan Bajamonti Tadinac, jedan od kandidata za gradonačelnika na idućim izborima, te ustvrdio kako se tribina pretvorila u predizborni skup te da grad ima značajnijih problema od onih koji su večeras izloženi. Profesor Malenica pitao je Anđelku Visković koliko je zaposlenih u gradskoj upravi te jesu li napravili analizu učinkovitosti njihovog rada, na što je ona odgovorila da je zaposlenih 426 i da analiza rada nije izvršena ali, naglasila je, nedostaje kvalitetnog kadra. – Zakon koji štiti zaposlenike ne ide na ruke kvaliteti. Otpustite nekoga, a sud ga vrati na isto radno mjesto – ustvrdila je Visković. Klarić je dodao kako će se, prema prijedlogu novog zakona, osobi koja tri godine zaredom dobije negativnu ocjenu, automatski uručiti otkaz, što bi trebalo olakšati ovaj problem.

Patriciji Granić bilo je upućeno pitanje što je sa perivojem Kaliterna, koji je postao građevinsko zemljište, i poduzima li se što da se gradnja spriječi. – Uvijek, prije usvajanja planova postoji javna rasprava. To što su one u žiži godišnjih odmora za sve što je interesantno, je druga stvar. U konačnici, doneseni prostorni plan mi ne možemo mijenjati – zaključila je Granić.

Gospodina iz publike zanimalo je zašto se u Rijeku i Zadar ulagalo više nego u Split, a odgovor je dao Mirko Klarić – Za Rijeku i Zadar postoje jaki lobiji. Radi se o izuzetno kvalitetno organiziranim ekipama koje vode računa o svojim gradovima. Važno je shvatiti da se veliki projekti ne mogu realizirati od sredstava lokalne uprave – to su projekti državnog značaja. Sve što je u Zadru napravljeno, napravljeno je iz državnih resursa. Ne sjećam se kada se netko od splitskih kadrova pretrgao da se ovdje riješi neki problem. To puno govori o političarima iz grada Splita – ustvrdio je Klarić.

U nastojanju da se tribinu što prije privede kraju (božemoj, utakmica), neka su pitanja ostala neodgovorena, ali svrha ovakvih tribina i ne bi trebala biti priča unedogled, već više povezivanje ljudi koji dijele slične interese i želje. Upravo kako je istaknula Blagica Kujundžić – Ovim tribinama nećemo riješiti probleme – ali treba pokazati da postoje.