Ususret Noći istraživača: razgovor s Franom Barbirom

I ove će se godine, treće za redom, grad Split pridružiti nizu od preko 300 svjetskih gradova u obilježavanju Noći istraživača, manifestacije pokrenute prije deset godina u cilju predstavljanja znanosti i znanstvenika građanima na javnim, svima dostupnim mjestima.

Prošla godina pokazala je interes velikog broja djece za znanost

Tim povodom razgovarali smo s prof. dr. sc. Franom Barbirom, šefom Katedre za termodinamiku, termotehniku i toplinske strojeve, osnivačem i voditeljem Laboratorija za nove termo-energetske tehnologije na FESB-u (Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje), čiji je tim prošle godine imao izrazito zapažen nastup. – Prošle godine smo se u zadnji čas odlučili na sudjelovanje pa smo bili za malim stolim, a ove godine bit ćemo na pozornici – komentira prof. Barbir i prisjeća se prošlogodišnje manifestacije. – Oduševio me interes gomile djece svih uzrasta koja su trčkarala okolo, sve ih je zanimalo, što radi, kako radi, zašto radi...

Tada su prezentirali mali fotonaponski panel koji je osvjetljavala lampa a struja iz panela služila je za elektrolizu vode. Slobodni vodik nastao kemijskom reakcijom vodio se dalje u gorivni članak i pokretao auto-igračku. - Autić nam se uspred prezentacije pokvario, osušila se membrana za vodik, a djeca su se još više oduševila što mogu štrcaljkom smočiti membranu i privremeno osposobiti autić – prisjeća se prof. Barbir i dodaje da uređaj nažalost nisu uspjeli popraviti pa ga neće prezentirati ove godine. Autić koji su pokazivali imao je prozirni pokrov, tako da su znatiželjnici mogli vidjeti sve komponente i sve faze procesa. Zanimljivo je naglasiti da automobil Toyota Mirai, pušten u prodaju ove godine, funkcionira na istom principu.

Ove godine javnosti će se približiti uloga vodika u proizvodnji električne energije

Razlika između projekta kojima se tim Laboratorij za nove termo-energetske tehnologije u praksi bavi i onoga što su prezentirali prošle godine jest u primjeni – ne odnosi se na automobile već na, primjerice, telekomunikacijske bazne stanice. One, objašnjava prof. Barbir, trebaju električnu energiju, a kako se nalaze na nedostupnim mjestima, proizvode je same putem fotonaponskih panela. Problem nastaje kada nastupi dulje oblačno razdoblje, a tim prof. Barbira predlaže princip korištenja vodika. Končar Institut za elektrotehniku postavio je nekoliko takvih baznih stanica po Slavoniji, a firma Adriatic bb. postavila je jednu na vrh Pašmana. Sada se do baznih stanica dovode boce vodika, a prof. Barbir predlaže da se na licu mjesta vrši elektroliza. – Nisu mogli dobiti dozvolu za transfer vodika do Pašmana komercijalnom linijom, pa su morali iznajmiti trajekt i preko noći obaviti transport – navodi prof. Barbir, te dodaje da se u Hrvatskoj vodik uopće ne proizvodi, već se uvozi.

Pružena prilika brojnim mladim istraživačima

Prof. Barbir trenutno vodi pet projekata u kojima je zaposleno desetak mladih istraživača, a na samo jednom od njih, Istraživanje i razvoj vodikovog energetskog sustava u sprezi s obnovljivim izvorima energije, rade dva postdoktoranda, dvoje magistara strojarstva, i jedan inženjer elektrotehnike uz dvoje vanjskih konzultanata – mladog strojara koji je za diplomski rad izradio software koji će se implementirati u ovaj projekt, te mladu doktoricu znanosti čija se teza bavila elektrolizom. – Cilj projekta jest nabavljanje opreme u vrijednosti od cca 1,2 milijuna kuna iz europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) i osposobljavanje za istraživanja u budućnosti i – kaže prof. Barbir.

I u ovoj Noći istraživača plastično će posjetiteljima ilustrirati materiju kojom se bave u svojim istraživanjima – dovest će ATV Yamaha na pogon vodikovim gorivnim člancima koji su prije nekoliko godina napravili od priručnog materijala, puniti balone helijem i pokazati eksperiment s elektrolizom koji rezultira zapaljivim balonima od sapunice.

Zvuči zanimljivo? To je tek dio pograma koji će se odvijati u Marmontovoj ulici 25. rujna, a više se može saznati na službenoj stranici Noći istraživača.


Studentima treba dati slobodu da iskažu kreativnost

Koliki je uopće interes mladih za znanstveni rad, pitali smo prof. Barbira. – U svakoj generaciji ima izvanrednih studenata koji pokazuju interes za znanstveni rad. Problem je što način studiranja sada više-manje isti kao i prije 20-30 godina. A vremena su se promijenila: student sada može sve informacije naći na internetu ako zna što traži, i ja sam mu praktički suvišan. Osnovna razlika između studija u Hrvatskoj i vani jest ta što mi imamo 0 ECTS bodova praktičnog rada, a vani studenti dobiju praktičan zadatak osmišljen u sprezi s gospodarstvom – kaže prof. Barbir. Studentima, smatra on, teba dati slobodu da iskažu svoju kreativnost, te kao dobar primjer navodi program poduzetničke edukacije za studente završne godine diplomskog studija Sveučilišta u Splitu koji je pokrenut ove godine. – Prošlo je vrijeme kada je studenta nakon diplome čekao posao. Treba mijenjati način razmišljanja i raditi na realiziranju poduzetničkih ideja – smatra on.