Upoznaj priču Freudove sestre
Makedonski autor uporište svog romana Sestra Sigmunda Freuda postavit će u manje poznatu i ne (dovoljno) spominjanu crnu mrlju iz života slavnog znanstvenika. Nakon godina istraživanja rasplest će djelo za koje će zasluženo primiti nagrade.
Šestog svibnja 1938. godine Sigmund Freud napunio je 82 godine. Iste godine otac psihoanalize napustit će svoj bečki stan na adresi Berggasse 19 i otputovati u inozemstvo. U džepu će sa sobom nositi izlaznu vizu koju je zahvalivši međunarodnom ugledu i stečenoj slavi, te uz pomoć engleskih i francuskih diplomatskih veza uspio dobiti bez poteškoća na kakve su nailazili mnogi Židovi koji su pokušavali pobjeći. Dok nacističke njemačke trupe budu paradirale ulicama austrijskih gradova, države koju je Hitler pripojio Njemačkoj i time krenuo u provedbu svog plana, Sigmund Freud slagat će listu ljudi koje će povesti sa sobom. Uz vlastitu izlaznu vizu dobio je povlasticu da odabere kome će još srediti bijeg iz zla koje se spremalo. Na Freudov popis dospjela je tako njegova žena, njihova djeca s obiteljima, sestra Sigmundove žene, dvije kućne pomoćnice, osobni liječnik i njegova obitelj, te Freudov voljeni pas Jofi. Iako im je zbog podrijetla život bio ugrožen, na Freudovu popisu nije bila ni jedna od njegovih četiriju sestara.
>> Klin se knjigom izbija!
Makedonski autor Goce Smilevski (Skopje, 1975.), dobro poznat hrvatskim čitateljima po romanu Razgovor sa Spinozom (nagrada Roman godine Jutarnjeg lista 2007.) uporište svog romana Sestra Sigmunda Freuda postavit će upravo u ovu manje poznatu i ne (dovoljno) spominjanu crnu mrlju iz života slavnog znanstvenika i iz te stvarne činjenice nakon godina istraživanja rasplesti djelo za koje će zasluženo primiti Nagradu Centralnoeuropske inicijative za najboljeg europskog pisca do 35 godina i Nagradu za književnost Europske Unije.
Smilevski miče pažnju s oca psihoanalize i usmjerava je na žene iz sjene. Roman nosi pripovjedački glas jedne od Sigmundovih sestara, Adolfine Freud, koja će svoju priču u prvom dijelu knjige završiti kad zajedno s drugim sestrama bude deportirana u logor gdje su sve i ubijene, a nastaviti je kroz ranija sjećanja iznesena u drugome dijelu u kojem se svijet ludih ukazuje u svoj svojoj raskoši i mističnosti.
Nisu Freudove sestre jedine žene iz sjene koje se pojavljuju u romanu: u nacističkom logoru Terezin u koji je deportirana zajedno sa sestrama Adolfina će sresti Kafkinu sestru, a životna prijateljica u romanu i supatnica u epohi u kojoj su žene prelazile iz uloge one koja je tu da vodi kućanstvo i rađa djecu prema ljudskom biću s pravima, bit će joj sestra slavnog slikara Gustava Klimta. Klara.
Odnos majke prema osjetljivoj kćerki koja se nije udala poput ostalih normalnih djevojaka i sestara izrađala djecu, te time životu dala smisao, neprestano ponižavanje i vrijeđanje kojim će je majka svakodnevno maltretirati odvest će Adolfinu do kreveta u ludnici i sobe koju će dijeliti s Klarom Klimt, prvom ženom koja je u Beču nosila hlače i zalagala se za ženska prava zbog čega je bila stigmatizirana i zlostavljana.
Svi normalni ljudi normalni su na isti način, svaki ludi čovjek lud je na svoj način, reći će Klara dok s prozora sobe s Adolfinom bude promatrala sve one koji se šeću dvorištem ustanove u kojoj su zatvorene i u kojoj su se čudile i divile svaki put kad bi na nekoliko trenutaka zavladala tišina. Kroz odnos dviju žena, njihova zapažanja, razgovore i Adolfinine misli Smilevski će ispisati najljepše stranice romana, odu jedinstvenom svijetu onih koji su iz ovog vanjskog preselili u neki novi svijet u sebi koji su sami izgradili da se zaštite, pobjegnu, da podnesu život.
Slika života u društvu u drugoj polovici devetnaestog stoljeća i početak dvadesetog stoljeća, promjene u svijetu (borba za ženska prava, boemski svijet umjetnosti, revolucionarnost psihoanalize, prvi svjetski rat, raspad Monarhije, drugi svjetski rat, ...) teren su na kojem je makedonski pisac rasporedio svoje likove i napisao iznimno zanimljivu, provokativnu, potresnu, inteligentnu i snažnu priču kojom je čitatelju približio zakulisje jednog začuđujućeg svijeta čiju je dosad najčešće gledao samo fasadu.
Roman Sestra Sigmunda Freuda duboki je zaron u ono čemu smo se zdravo za gotovo divili.
Iznimno lijepa knjiga koju je Goce Smilevski napisao koristeći sva sredstva literarnog majstorstva, ali i oružje i oruđe onoga (Freuda) koga je proučavao.
Sestra Sigmunda Freuda, Goce Smilevski
(Fraktura, 2013.)