Učiteljska avantura u Njemačkoj

Nakon što je stekla diplomu na Filozofskom fakultetu u Splitu mlada splitska učiteljica razredne nastave Ivana Grubišić odlučila je zaposlenje potražiti u Njemačkoj. Na ovaj korak nije se odvažila slučajno, Stuttgart joj je već bio domaći teren jer tamo ima rodbinu kojoj je često odlazila u posjet. Želja joj se ostvarila posredstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta koje jednom godišnje raspisuje natječaj za izbor učitelja za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu.

Kandidati koji se prijavljuju za ovaj posao trebaju imati diplomu učitelja razredne nastave, hrvatskog jezika ili povijesti u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te moraju poznavati osnove jezika zemlje u koju odlaze. - Riječ je zaista o osnovama jezika koje su vam potrebne za svakodnevno sporazumijevanje u tramvaju, vlaku, samoposluzi... Kao dokaz poznavanja njemačkog jezika priložila sam svjedodžbe iz gimnazije te potvrde o pohađanju tečajeva njemačkog jezika tijekom osnovne i srednje škole. U daljnjem radu njemački jezik nije nužan, budući da se nastava odvija na hrvatskom jeziku.

Prema kurikulumu hrvatske nastave u inozemstvu, nastava hrvatskog jezika i kulture namijenjena je djeci hrvatskih državljana koji privremeno ili stalno žive u drugim zemljama, tj. djeci u inozemstvu kojima je hrvatski obiteljski jezik. Hrvatska nastava obuhvaća stjecanje znanja o jezikoslovlju, hrvatskoj povijesnoj, kulturnoj i prirodnoj baštini, književnosti, likovnoj i glazbenoj umjetnosti, povijesnim i zemljopisnim činjenicama. Djecu se upoznaje sa svakodnevnim životom u domovini i suvremenim društvenim životom. Na prvi mah zvuči kao jako zanimljiv i jednostavan posao, međutim to baš i nije uvijek tako. - Danas raste 3. generacija naših iseljenika i često se zna dogoditi da u razredu imate učenika koji ima 16 godina, a ne zna ni riječi hrvatskog jezika. Iako veća jezična raznolikost doprinosi intelektualnom razvoju djeteta, bilo je roditelja koji svoju djecu nisu slali na nastavu hrvatskog jezika i kulture jer su smatrali da će to imati negativan utjecaj na njihov njemački govor. Svakako, zanimljivo je doživjeti kako naši ljudi žive vani.

Na pitanje kakvi su osnovnoškolci u Njemačkoj u odnosu na osnovnoškolce u Hrvatskoj, Ivana sa smiješkom odgovara: - Što se tiče znanja u prva dva razreda osnovne škole, naša su djeca naprednija, već u prvom razredu čitaju i pišu, fleksibilnija su, lako se prepuste mašti. Mali Nijemci već od rane dobi žele preciznost, jasno iznose svoje stavove, dok kod naše djece to nije izraženo. Dok su mali ne mare za marku odjeće, mobitel čak ni ne nose u školu. Iako je otišla u otprije poznati kraj, Ivana posebno ističe potporu tamošnje hrvatske zajednice, ali i kolega te roditelja svojih učenika. - Svi su aktivni i trude se da se što bolje uklopiš.

Plaća nastavnika određuje se prema prosjeku plaće zemlje u koju se odlazi i dostatna je za pokrivanje mjesečnih troškova, a MZOS pokriva i putne troškove odlaska te povratka. - U Njemačkoj sam provela ukupno 4 godine. Posljednje dvije godine svog boravka u Njemačkoj bila sam smještena u samom centru Stuttgarta koji je glavni grad pokrajine Baden-Württemberg, a od ponedjeljka do petka na nastavu sam svakodnevno putovala u 5 različitih gradića: Vaihingen an der Enz, Nellingen, Steinebronn, Bietigheim-Bissingen i Horb am Neckar. Budući da je povezanost željeznicom izvrsna i da su vlakovi jako udobni, polusatna vožnja (ponekad i dulja) nije mi teško padala. Danas mi je jedna od prvih asocijacija na Njemačku vlak, coffee to go, MP3 na ušima i knjiga u ruci! Nastavu koju sam predavala u popodnevnim satima pohađala su djeca kojoj je barem jedan roditelj Hrvat, međutim bilo je i dosta upita malih Nijemaca i Talijana koji imaju prijatelje u Hrvatskoj ili su u Hrvatskoj bili na ljetovanju. - Nijemci više planiraju, vole preciznost i mjesecima sve znati unaprijed. Kašnjenje i od samo 5 minuta im je nezamislivo. S obzirom na moj životni poziv, jako sam se dobro uklopila u ovaj stil življenja. Štoviše, sada mi čak nedostaje! – završava Ivana priču o svom iskustvu rada u Njemačkoj.

Njemačka nije jedina zemlja u kojoj Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta organizira i financira hrvatsku nastavu. Ako imate diplomu učitelja razredne nastave, hrvatskog jezika ili povijesti, životni vas poziv može odvesti u još 19 zemalja: Argentinu, Austriju, Belgiju, Crnu Goru, Čile, Francusku, Italiju, Irsku, Makedoniju, Nizozemsku, Norvešku, Njemačku, Poljsku, Rumunjsku, Rusiju, Slovačku, Sloveniju, Srbiju, Švicarsku i Veliku Britaniju. Ova vrsta mobilnosti odobrava se na period od dvije godine s mogućnosti produženja na još dvije. Detalje o natječajima možete pratiti na internetskoj stranici MZOS-a u rubrici Međunarodna suradnja (Hrvatska nastava u inozemstvu).