U kapitalizmu je sloboda iluzija

Posljednjeg dana festivala FALIŠ, u subotu 6. rujna, došlo je do izmjene programa jer je pisac i kolumnist Andrej Nikolaidis morao zbog bolesti odustati od dolaska u Šibenik, pa nije održano njegovo predavanje Topovi utopije. Poslao je duhoviti mail isprike koji je Kruno Lokotar pročitao publici: Nikolaidis se u njemu ispričao i pozdravio publiku u nadi da će se na FALIŠ-u konačno pojaviti sljedeće godine ukoliko ga za primjer ostalima organizatori festivala ne strijeljaju, jer je i prošle godine bio spriječen doći.

Tako je program počeo u 20 h na Trgu Ivana Pavla II s prikazivanjem dokumentarnog filma slovenskog redatelja Dušana Moravca Damir Avdic - Pravi čovjek za kapitalizam o radu ovog jedinstvenog glazbenika i pisca, koji je nažalost morao napustiti Šibenik nakon odličnog nastupa u petak, pa nije bilo prilike za razgovor s njim. Film predstavlja prikaz nekoliko Avdićevih koncerata, ponajprije u Sloveniji, a o njemu su nešto rekli i Edo Maajka, Frenkie, Kruno Lokotar i mnogi drugi. Svi su istaknuli jedinstvenost Avdićeva izražaja i snagu njegove glazbe i stihova, ali i kvalitetu njegova literarnog rada. Avdić je izdao i nekoliko romana, a u insertu iz gostovanja u emisiji Aleksandra Stankovića mogla se saznati i rijetka informacija da Avdić uspijeva živjeti od svog rada za koji mu je jedino bitno da dotakne misleće ljude i pokrene nešto u njima bez obzira na kojoj razini - svjesnoj ili nesvjesnoj. Iako su njegove teme poglavito vezane za situaciju u Bosni i Hercegovini te za njegove osobne preokupacije (posljednja je ljubav), ljudi na prostoru bivše Jugoslavije prihvaćaju ga potpuno jednako, što svjedoči o istim problemima i skoro pa jednakom nasljeđu rata i vječne tranzicije u svim zemljama na području nekadašnje Jugoslavije.

Nakon projekcije koju je pratio popriličan broj ljudi, trg se nastavio puniti nevjerojatnom brzinom, jer je slijedilo gostovanje časne sestre Terese Forcades koja je sve dane festivala bila velika tema, kako u medijima tako i u gradu Šibeniku i okolici. Časna Teresa prvo je održala predavanje Etička kritika kapitalizma, koje je potpuno nepotrebno prvo ona čitala na španjolskom, a potom je na hrvatski prevodila prevoditeljica Vesna Staničić, čime se izgubilo vrijeme koje se moglo koristiti za pitanja publike koja su uslijedila nakon kraćeg razgovora časne Terese i Srećka Horvata.
Okosnica njezine Kritike jest lažno predstavljanje slobode na koju se pozivaju današnji kapitalizam i njegovo slobodno tržište, te sve gori položaj radnika koji se bezobzirno instrumentaliziraju i dehumaniziraju za profit kapitalista. Govorila je i o sprezi politike i kapitala koji je zapravo krojač današnjeg političkog i pravnog sustava. Sestra Teresa naglasila je da ona nije protiv privatnog poduzetništva, jer se i ona zajedno s drugim benediktinkama u svom samostanu u Kataloniji u Španjolskoj bavi privatnim poduzetništvom - imaju obrtničku radionicu proizvodnje keramike koju prodaju i distribuiraju i preko interneta, ali je kasnije u odgovoru jednom posjetitelju naglasila da smatra kako i individualno vlasništvo može i treba biti kolektivno.

Rad smatra temeljnom ljudskom potrebom u smislu razvoja svakog pojedinca zasebno, jer su ljudi kroz rad kreatori kao što je i sam Bog kreator, a ljudi su stvoreni na sliku Božju kojega je opisala kao čistu ljubav. No rad u kapitalizmu dokida slobodu i jednakost kao temeljne ljudske vrijednosti koje se istovremeno moraju potencirati do maksimuma, za što kapitalistički sustav i njegovi akteri tvrde da je to nemoguće.

Dala je i nekoliko povijesnih definicija slobode poput one da sloboda pojedinca prestaje gdje počinje sloboda drugog pojedinca. Ova definicija, prema njenom mišljenju, implicira veliku opasnost od rivalstva, jer ako netko želi proširiti svoju slobodu, automatski ovaj drugi svoju mora smanjiti, te postaju rivali. Njoj osobno bliske su anarhistička definicija koja smatra da nijedan pojedinac ne može biti slobodan ukoliko to nisu svi i definicija Rose Luxemburg, osnivačice njemačke komunističke stranke, koja je tvrdila da se sloboda očituje u prihvaćanju mišljenja drugoga unatoč neslaganju. I problem jedinstva rješiv je tolerancijom i uvažavanjem drugoga - jedinstvo u različitosti - pri čemu treba imati na umu da se jedinstvo ostvaruje bez uniformiranosti, za razliku od prakse u doba komunizma.

Problem demokracije danas je taj što je ona nemoguća u imperijalističkim i centralističkim sustavima poput Europske unije. Svoju borbu za samostalnost Katalonije objasnila je na primjeru brojnih lokalnih problema koje treba rješavati lokalna zajednica kroz lokalnu politiku, koja se pak ograđuje od svoje odgovornosti te lopticu prebacuje na vladu u Madridu, koja pak dalje upućuje na strukture u Bruxellesu, a u Bruxellesu pak postojanje problema objašnjavaju stanjem ekonomije, odnosno burzi u Pekingu ili New Yorku primjerice. Ona idealnim poligonom za stvarnu demokraciju smatra male zajednice kao što je to nekada bilo u kolijevci demokracije - staroj Grčkoj i njenim polisima. Polisi su bile manje lokalne jedinice koje su same snosile odgovornost i uređivale svoje društvo politički, ekonomski i kulturno.

Ne slaže se ni sa zazivanjima revolucije kao takve, ali slaže se s parafrazom da je revolucija opijum za narod koji očekuje da se ostvari jedan krajnji ideal, koji pak ima realizirati nekolicina predvodnika revolucije. Pritom se izdvaja samo jedan problem koji se ima riješiti, a brojni drugi, ne manje važni, ostaju po strani. Potrebno je da što više ljudi radi na rješavanju problema i na taj način ostvaruju progres ka zajedničkim ciljevima. Ta potreba sve je očitija i sve hitnija. Zbog svega navedenog ona je aktivna članica španjolskog pokreta Indignado (znači ogorčeni) i kao takva samo je još jedna aktivistica koja pažnju plijeni pukom činjenicom da je časna sestra koje otvoreno progovara i o problemima Crkve, s čijim se brojnim stavovima ne slaže.

Tako zagovara teologiju oslobođenja i protivnica je miješanja Crkve u rad države. Često je prozivana i zbog svog stava o abortusu, za koji je pojasnila da ona smatra da je život dar i da ljudi ne sudjeluju sami u njegovoj kreaciji, ali da država ne bi trebala proganjati žene koje se ipak odluče abortirati.

Bilo je i govora o monopolima velikih korporacija na primjerima farmaceutske industrije koja je sama proizvela lažnu famu o pandemiji svinjske gripe 2009., koja je po mišljenju sestre Terese, inače i liječnice, bezopasna i služila je samo svrsi povećanja profita četiriju farmaceutskih tvrtki koje su jedine dobile dozvolu i patent za proizvodnju lijeka.

Spomenula je i primjer vodenih ratova u jednoj bolivijskoj pokrajini u kojoj je koncesija na pitku vodu dodijeljena jednoj američkoj kompaniji, a ta je kompanija uspjela ishoditi zakon kojim se zabranjuje - skupljanje kišnice! Smatra da se prirodni resursi, uključujući elektromagnetsko polje oko Zemlje koje koriste telekomunikacijske kompanije za prijenos signala, ne smiju privatizirati.

Govoreći o problematici duga, rekla je da Španjolci moraju reći ne vraćanju duga Europskoj centralnoj banci, jer on zbog spekulacija nije realan, kao što nisu realni ni izračuni BDP-a prema kojem se određuje ima li neka država uspješnu ekonomiju. O tome se može pronaći govor njene kolegice aktivistice Vandhana Shive, indijske doktorice fizike, koja je prošle godine o tome govorila na jednom festivalu u Australiji.

Gostovanjem časne Terese završilo je odlično drugo izdanje FALIŠ-a koje je službeno zatvorio njegov direktor Emir Imamović Pirke zahvalivši se pritom svojim kolegama, a zaključili su da su svi uključeni u stvaranje festivala zamjenjivi osim Ante Filipovića Grčića, njegova art direktora koji je svoje poslovne prostorije ustupio organizatorima festivala, i publike kojoj su posebno zahvalili na velikom interesu.

Kao tema sljedećeg FALIŠ-a najavljen je antifašizam i vjerujem da će dogodine biti jednako zanimljivo i poučno u Šibeniku i da će i ovogodišnje ideje i saznanja zaživjeti i konkretizirati se kod što većeg broja ljudi te da će se što više pojedinaca uključiti u borbu za bolje osobno i društveno te lokalno i globalno sutra.


Tekst Terese Forcades Etička kritika kapitalizma može se zatražiti kontaktiranjem organizatora festivala.