Toksična ponašanja na poslu
Što napraviti kada radite s osobom koja se ponaša agresivno, „spušta“ druge i podcjenjuje ih? Kako se postaviti prema kolegi koji pruža otpor i „isijava negativnu energiju“ u tolikoj mjeri da utječe na atmosferu cijelog tima? Kako osobu, koja kategorički odbija promjene, privoljeti da se prilagodi novom i boljem načinu rada? Psihologinja i psihoterapeutkinja Sandra Čanić, piše o nekim od najčešćih uzroka „toksičnih“ ponašanja na radnom mjestu.
Nije rijetkost da u radnim sredinama nailazimo na osobe koje ispoljavaju toksična ponašanja. U žargonu bi to bila sva ona ponašanja koja su u suštini nezdrava, neproduktivna, razaraju odnose sa suradnicima, a često, dugoročno, i samu organizaciju. Mladim ljudima na početku karijere, ali i onim iskusnijima, nije uvijek lako prepoznati i adekvatno reagirati na ovakva ponašanja.
Kako bismo se pravilno postavili u situaciji kada im svjedočimo ili ih doživimo, korisno je razumjeti što leži u njihovoj podlozi. Važno je znati da su ona ponekad posljedica nepovoljne situacije u kojoj se osoba nalazi: životna kriza, privatni problemi i bolest mogu biti okidač ovakvim ponašanjima. No tada su najčešće kratkotrajna i prolazna, a ako nisu, opet su simptom dubljih problema. Dakle, problem je veći kada su ova ponašanja posljedica određenih trajnih karakteristika osobe ili simptom određenih nefunkcionalnosti unutar organizacije.
Nasilje kao odraz nesigurnosti
Često toksična ponašanja na radnom mjestu proizlaze od osoba koje prema vani pokazuju veliki ego, a iznutra osjećaju golemu nesigurnost. Ponekad su to osobe nesigurne u svoje profesionalne mogućnosti i preživljavanje na tržištu rada, koje se čvrsto i pod svaku cijenu drže svoje pozicije, pa i cijene da u svoju korist naude drugima. Ove osobe često ulože puno truda u osiguranje i učvršćivanje svoje pozicije, često koristeći spletkarenje, verbalno i emocionalno nasilje prema drugima kao taktiku istog. U suštini se boje promjene.
Ove osobe se čvrsto drže agresivnosti kao stila rješavanja sukoba i ne znaju ili ne žele asertivno komunicirati i koristiti druge taktike poput kompromisa i konsenzusa.
Nažalost, statistika kaže da među našim suradnicima ima i bar 1% osoba s psihopatskim sklonostima, dakle, osoba koje ne poznaju empatiju i nesposobne su za emocionalni suživot.
Trula jabuka - simptom kroničnog nezadovoljstva na poslu
Ponekad su ljudi koji na svom radnom mjestu šire negativizam nekoć uspješni zaposlenici s dugogodišnjim radnim stažem u organizaciji. Kod ovih osoba toksična ponašanja predstavljaju neadekvatno iskazano nezadovoljstvo.
Velika je vjerojatnost da nisu bili negativni oduvijek. Putem se nešto pokvarilo u njihovom odnosu prema organizaciji i rezultiralo pojavom nezadovoljstva. U pravilu je to nerazriješen konflikt ili konflikti, pri čemu najveći utjecaj na nezadovoljstvo imaju konflikti s nadređenom osobom (šefom). Poput trule jabuke u košari ova nerazrješenja polako razaraju odnos prema organizaciji i druge odnose. Za riješiti ovaj problem, potrebno je riješiti osnovni konflikt. No ponekad se ove osobe ne uklapaju u organizacijsku kulturu i ne dijele iste vrijednosti kao organizacija, bilo da se radi o deklariranim ili stvarnim vrijednostima organizacije.
Bijeg od emocija i davanja povratne informacije
Organizacije koje imaju problem s bavljenjem, pa posljedično i rješavanjem toksičnih ponašanja, mogu biti organizacije koje smatraju da emocijama nije mjesto na radnom mjestu. Ove organizacije zanemaruju činjenicu da je emocionalnost dio našeg temeljnog funkcioniranja kojeg ne možemo ostaviti doma.
U drugim organizacijama, ne postoji razvijena kultura davanja povratne informacije. Naglasak je na izvedbi i na tome što se radi, ne i kako se radi. U tim organizacijama problem je reći nekom tko ostvaruje dobre rezultate: „Imaš dobre rezultate, ali tvoj odnos prema kolegama, timu i meni kao suradniku (šefu) mi je neprihvatljiv. Hajdemo razgovarati otvoreno i riješiti problem jer ovako više ne ide“.
Rad na sebi i alternativni načini suočavanja s nezadovoljstvom
Posljedično, rješavanju toksičnih ponašanja, adekvatno se pristupa ovisno o tome gdje leži uzrok ponašanja.
Ako se suočavamo s nasilnim ponašanjima od strane, u suštini, nesigurnih kolega koji ne znaju adekvatno rješavati sukobe, svakako ih treba adresirati na pravo mjesto. Ta adresa može biti vaš šef, odjel upravljanja ljudskim potencijalima i druge osobe ovlaštene za rješavanje ovih problema. Organizacija je dužna riješiti ovaj problem jer to bazično nije Vaš problem iako se može značajno odraziti na Vas.
Ako ste Vi osoba koja se nasilno ponaša prema drugima potrebno je da razmislite o tome zašto Vam ta ponašanja uistinu služe, koji Vaš osnovni problem prekrivaju te da potražite stručnu pomoć u rješavanju problema, jer to jest problem kojeg trebate riješiti.
Ako ste konstantno nezadovoljni svojim radnim okruženjem, važno je da znate sljedeće: osjećati povremeno nezadovoljstvo svojim poslom je prirodno, no pitanje je što radite s tim nezadovoljstvom. Na raspolaganju su Vam sljedeće strategije:
1. Glas kao aktivni i konstruktivni pokušaj poboljšanja radnih uvjeta
2. Izlazak tj. ponašanje usmjereno prema napuštanju organizacije
3. Lojalnost ili pasivnost i optimistično čekanje da se uvjeti poboljšaju sami od sebe
4. Nemar, odnosno, pasivno prepuštanje i puštanje da se uvjeti pogoršaju.
Navedeni redoslijed je u pravilu onaj kojeg je najefikasnije primijeniti. Četvrta strategija, odnosno, nemar, nije preporučljiva jer je velika vjerojatnost je da će, ako je koristite dulje vremena, naštetiti ne samo Vašoj organizaciji nego se odraziti i na Vaše zdravlje kroz povećanje razine stresa.
Ako ste organizacija tj. menadžer koja bježi od emocija i ima izazove u davanju povratne informacije, napravili ste već veliki korak što ste se prepoznali u istome. Nakon što prespavate, pred vama je zadatak integrirati oboje u svoju radnu svakodnevicu u prvom redu kroz cjelovito upravljanje učinkom koje obuhvaća ne samo ŠTO radimo (rezultati) nego i KAKO radimo (kompetencije) te pružanje konstruktivne povratne informacije.
I na kraju, za Vas koji ste na početku svoje karijere ili student: puno je prilika u kojima već sada možete vježbati suradnju, zauzimanje za sebe, asertivno komuniciranje i općenito, konstruktivno rješavanje sukoba. Primjerice, povremeni, studentski poslovi Vam daju priliku da osjetite različite organizacije, načine rada i suradnike. Učite iz svih interakcija, problema i konfliktnih situacija: sigurno je da će spremnost na osobni razvoj i adekvatne međuljudske vještine i u budućnosti nastaviti biti u samom vrhu traženih kompetencija na radnom mjestu.