Demistificiranje struke psihologa
Zdravlje općenito, a unutar njega mentalno zdravlje kao poseban, no ne i manje važan aspekt zdravlja, intimna je i životno najvažnija vrijednost svakog pojedinca. Mentalno zdravlje i dobrobit promatra se kao stalnost, pozitivna vrijednost ljudskog življenja i omogućavanje dosizanja punog potencijala mentalne dobrobiti. Takvo shvaćanje naglašava da mentalno zdravlja obuhvaća sposobnost življenja punog i kreativnog života i mogućnost suočavanja s neizbježnim životnim izazovima.
Mentalno zdrava osoba je zadovoljna, rado živi, i ima osjećaj da uspješno koristi svoje potencijale i ostvaruje svoje ciljeve. Tema mentalnog zdravlja tek je odnedavno izazvala interes stručnjaka, ali i šire javnosti.
Koji su onda razlozi za to da mentalno zdravlje prestane biti tema o kojoj se „govorilo šapćući“, čak i u zdravstvenim krugovima?
Na prvome su mjestu nastojanja da se (na nacionalnoj razini) zaštiti i unaprijedi zdravlje populacije i da se smanje nejednakosti u dostupnosti zdravlja. Na drugome je mjestu svijest o univerzalnosti mentalnih poremećaja i mentalnih bolesti (prisutni su u svim kulturama). To što postoje kulturalne razlike u funkcioniranju osoba i zajednica ne umanjuje univerzalnost značajki mentalnog funkcioniranja ljudi. Na treće mjesto možemo staviti napredak u liječenju psihičkih bolesti i poremećaja koji se dogodio kao posljedica uvođenja psihofarmaka i drugih psihoaktivnih lijekova, te spoznaja da i uz poboljšanja u liječenju psihičkih bolesti primjenom psihofarmaka postoji velik broj ponašajnih i društvenih čimbenika koji djeluju na nastanak psihičkih bolesti i poremećaja, na rezultate liječenje i održavanje zdravlja nakon liječenja.
U kontekstu međusektorske suradnje skrbi o mentalnom zdravlju velik prostor za djelovanje povjeren je javnozdravstvenom sustavu koji ima formirane stručne timove koji se već godinama bave liječenjem, prevencijom i suzbijanjem ovisnosti i kojemu je u posljednje vrijeme pridružena i skrb o mentalnom zdravlju. Široka je lepeza stručnih postupaka i aktivnosti koje se provode u ovim službama: pregledi (prvi i kontrolni), intervjui, savjetovališni tretmani (individualni, obiteljski i grupni savjetodavni rad), rad na modifikaciji ponašanja, grupna obiteljska terapija (za članove obitelji i partnere), grupna socioterapija, rad u malim grupama, psihijatrijske obrade i pregledi, psihoterapijski postupci (individualni, obiteljski, grupni), tehnike opuštanja, psihološke obrade (psihodijagnostika), pomaganje u rješavanju zdravstvenih potreba korisnika usluga, konzultacije i savjeti, ekspertize, raznolike preventivne aktivnosti (predavanja, tribine, seminari, radionice, izrada publikacija, medijska promocija zdravlja i sl.), istraživačke aktivnosti, sudjelovanje u posebnim programima, stručno usavršavanje i mnogi drugi ostali poslovi koji uključuju interdisciplinarnu i međusektorsku suradnju. Iz gore navedenih poslova odmah je uočljivo da mnogi od njih uključuju znanja i vještine koje imaju (i) psiholozi pa je opravdano zaključiti da je uloga psihologa i psihologije u zaštiti mentalnog zdravlja iznimno važna.
U tom kontekstu psiholozi imaju kapacitete za djelotvorne intervencije osobito u sljedećim područjima:
1. Istraživanje pojavnosti (teškoća u mentalnom funkcioniranju)
2. Kreiranje preventivnih i savjetodavnih programa i njihova evaluacija
3. Istraživanje zaštitnih i rizičnih činitelja za mentalno zdravlje
4. Medijska promocija zdravlja i zdravog načina življenja
5. Psihoedukacija i specifična edukacija
6. Modifikacija ponašanja
7. Savjetodavni rad s klijentima.
Kako se povećava vidljivost psihologije i smanjuju predrasude prema psiholozima?
Prvenstveno radom psihologa u praksi jedne zajednice te raznim publikacijama i istraživanjima u kojima spoznaje iz psihologije postaju zanimljive, razumljive i primjenjive. Psiholozi su stručnjaci čija znanja mogu neizmjerno pomoći ljudima u njihovom funkcioniranju, snalaženju, planiranju života, javnim nastupima, u njihovu napredovanju, u organizaciji posla, u osobnoj ili poslovnoj promociji i sl. Široke mogućnosti rada psihologa i primjene psihologije upravo su način da se demistificira struka psihologa, da se pobijede predrasude o tome kako psihologe posjećuju samo bolesni ljudi jer to naprosto nije točno. Psiholozi se bave ljudskim razvojem, napredovanjem, komunikacijskim vještinama, životnim problemima ljudi, poučavanjem i dr.
Nacionalna strategija navodi kako jedna od četiri osobe u Europi barem jednom u životu ima izravne teškoće s mentalnim zdravljem dok je puno više onih koji su neizravno u riziku. Stoga je nužno povećati znanje stanovnika o važnim pitanjima vezanima uz mentalno zdravlje, a psiholozi kroz psihoedukaciju i motiviranje stanovnika osobito mogu pomoći razvijati svijest o zdravim načinima življenja i rizičnim čimbenicima, poboljšati sposobnost građana da čitaju, procjenjuju i razumiju informacije vezane uz mentalno zdravlje (zdravstvenu pismenost) kako bi mogli stvarati utemeljeno mišljenje, poticati aktivnosti kojima se osigurava sigurna okolina i smanjuju rizični čimbenici, poticati aktivnosti kojima se destigmatiziraju duševne bolesti, razvijati smjernice za odgovorno medijsko praćenje pitanja vezanih uz mentalno zdravlje te omogućiti veće sudjelovanje i utjecaj javnosti, a posebice korisnika usluga i osoba koje o njima skrbe, u donošenju planova i odluka vezanih uz mentalno zdravlje.
Zaključno treba reći da psiholozima nije dana misija da „spase čovječanstvo“, niti taj zadatak može preuzeti ijedna struka. Psihologija nije apsolutno rješenje za svaku društvenu ili pojedinačnu pojavu, devijaciju ili problem, nije čudotvorni lijek, ali može značajno pomoći napredovanju pojedinaca i grupa, a probleme ublažiti, umanjiti te mnoge i spriječiti.
Tjedan psihologije u Hrvatskoj pokrenulo je Hrvatsko psihološko društvo 2008. godine povodom 55-te obljetnice svog djelovanja. Svake naredne godine Tjedan psihologije se odvija u tjednu koji uključuje datum 20. veljače koji je datum osnivanja HPD-a. Psiholozi tih sedam dana održavaju brojne edukativne i druge uobičajene aktivnosti iz svoje prakse diljem Hrvatske. Ove godine održava se 14. Tjedan psihologije od 15. do 21. veljače, a primarni cilj je promovirati psihologiju i približiti psihološke teme široj i užoj javnosti. U organizaciji Društva psihologa u Splitu tjedan će se obilježiti brojnim aktivnostima za javnost (radionice, predavanja, stručni članci) pod širokom temom "Briga za sebe, briga za druge". Događanja ovogodišnjeg Tjedna psihologije po mnogočemu će biti uvjetovana aktualnim okolnostima u kojima živimo. Prije svega je to situacija pandemije bolesti COVID 19 te je u tom smislu za pretpostaviti da će se veliki broj događanja održati virtualno. Pored pandemije, naše sadržaje svakako će odrediti i stradanja stanovništva u potresima, kako u Zagrebu tako i onog razornog koji je nedavno zahvatio područje Banovine. U sadržajnom smislu, osim pandemije, veliki broj prezentacija uključivat će i teme mentalnoga zdravlja tako da vas u tom smislu potičemo i ovogodišnjim sloganom – Čuvajmo (mentalno) zdravlje!
Literatura:
Božićević V., Brlas S., Gulin M., Psihologija u zaštiti mentalnog zdravlja, Priručnik za psihološku djelatnost u zaštiti i promicanju mentalnog zdravlja, Zavod za javno zdravstvo Sveti Rok Virovitičko-Podravske županije, Virovitica 2012.