Svima su puna usta mladih, a njih malo tko zaista sluša
Predsjednik MMH za dnevnik.hr
Iako svaka država na svoj način pristupa politikama za mlade, ono što je zajedničko zemljama koje su u tome uspješne jest da mlade nastoje u što većoj mjeri uključivati u donošenje odluka bitnih za njihov položaj. Hrvatska na tom polju ima još puno posla premda su mladih svima puna usta - piše dnevnik.hr.
Mladima se često spočitava da su pasivni i da ih ništa ne zanima, no veliki broj njih ima i želju i ideju kako nešto promijeniti u svojim zajednicama, ali ih muči kako to postići, a važno je i da svi, pa tako i oni, osvijeste svoju odgovornost. Stoga je važno poticati ih da se što više angažiraju, ponuditi im za to određeni prostor i pomoći im u umrežavanju s drugim akterima koji zastupaju slične interese.
- Kao društvo nalazimo brojne razloge i tumačenja za iseljavanje mladih – poput manjka kvalitetnih i sigurnih poslova, nemogućnosti stambenog osamostaljivanja, nezadovoljstva društveno-političkom situacijom, ali i dalje nedostaje politički odgovor na te probleme.
A zašto se društvo time ne zamara? Ne bismo baš rekli da se društvo - ako pritom mislimo na opću populaciju građana RH – uopće ne zamara izazovima mladih. Zamara se itekako, ali to zamaranje često nema snažniji ishod od tek pokojeg komentara u javnom prostoru - odgovorio je Josip Miličević, predsjednik Mreže mladih Hrvatske, na jedno od pitanja u razgovoru za dnevnik.hr.
- U Mreži smatramo da svi mladi u dobi od 16 godina trebaju dobiti pravo glasa na svim izborima. Jedini preduvjet za to su izmjene Ustava. S obzirom na to koliko je malo pomaka učinjeno od velikih prosvjeda za kurikularnu reformu u lipnju 2016. smatramo pogrešnim čekati izmjene obrazovnog sustava , što mnogi znaju istaknuti kao nužan preduvjet uvođenju glasačkog prava od 16. godine. Iz dosad viđenog ne vjerujemo da će se sustav sam od sebe promijeniti.
S druge strane, spuštanje dobne granice može poslužiti kao dodatni pritisak da se intenzivnije krene raditi s mladima na temu demokratske participacije (formalne i neformalne). Vezanje prava glasa uz to je li netko slušao Politiku i gospodarstvo smatramo promašenim i diskriminatornim, s 18 godina možete glasati pa čak i da nemate završenu osnovnu školu, zašto bi onda mladima sa 16 godina rekli da nisu spremni. Konačno, upravo su te generacije one koje će najduže snositi posljedice naših odluka, pogotovo kada se donese odluke recimo u području klimatskih promjena – teme koja je mladima iznimno važna i oko koje su spremni angažirati se - zaključio je Miličević.
Cijeli razgovor u kojem se predsjednik Mreže mladih Hrvatske osvrnuo na Nacionalni program za mlade, Zakon o savjetima mladih i druge aktualne teme pročitajte na dnevnik.hr.