Sustav stvara poslušnike
Istraživanja o mladima u Hrvatskoj tijekom posljednjih petnaest godina pokazuju da oni sve manje prihvaćaju liberalno-demokratske vrijednosti i imaju sve niže povjerenja u društvene institucije, navela je sociologinja Vlasta Ilišin.
Istraživanja o mladima u Hrvatskoj tijekom posljednjih petnaest godina pokazuju da oni sve manje prihvaćaju liberalno-demokratske vrijednosti i imaju sve niže povjerenja u društvene institucije, navela je sociologinja Vlasta Ilišin, zaključujući da je to pokazatelj "neadekvatne političke socijalizacije" mladih.
Te tvrdnje sociologinje Ilišin s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu svojevrsni su moto znanstvenog skupa Demokratski potencijali mladih u Hrvatskoj, koji je u organizaciji njezina instituta i Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo održan jučer u Zagrebu.
Vedrana Spajić-Vrkaš sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta istaknula je da je građanski odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj doživio potpuni fijasko i da mu i dalje jednu podršku daje civilno društvo, zaključivši da sustav i dalje umjesto neovisnih građana „stvara” poslušnike. Iako vlast deklarativno podupire građanski odgoj, odgojno-obrazovni sustav i dalje počiva na autoritarnom modelu odgoja, u kome se, kaže Spajić-Vrkaš, ljubav prema domovini shvaća kao državotvorno domoljublje, i u kome je, primjerice, kritičnost jedna od naslabije plasiranih karakteristika odgoja. Nastavni program koji je predviđao uvođenje građanskog odgoja nije imao pravne ni institucionalne pretpostavke, a promjenom ministra on je sve dalje jer ga je ministar Vedran Mornar prebacio na Aganciju za odgoj i obrazovanje bez znanja članova povjerenstva, kazala je.
Berto Šalaj sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti kazao je da je Hrvatska na začelju Europe po građanskom odgoju, ustvrdivši da je novi kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja koji se priprema po nalogu ministra Mornara "besmislen i nefunkcionalan". Veliki je problem što vlada nepovjerenje u demokraciju kao nečelo, pri čemu su naglašene podaničke komponente i niska sklonost sudjelovanja u javnim poslovima, kazao je Šajal.
Dražen Lalić sa zagrebačkog Fakulteta politčkih znanosti rekao je da ekstremne izjave i nasilje na nogometnim tribinama nije toliko političko pitanje i izraz ekstremnog desničarenja, nego više simboličan izraz subkulture i moralna poruka nepovjerenja u institucije sustava.
Benjamin Perasović s Instituta Ivo Pilar smatra da su zbivanja na stadionima stvar subkulture, čiji se pripadnici protive modernom nogometu u koji je snažno uključen biznis, i pokušavaju osnovati klubove koji nisu obilježeni biznisom.
Branislava Baranović s Instituta za društvena istraživanja ustvrdila je da vlada deficit političke kulture u odgoju i obrazovanju te kako su škole ideologizirane, prije marksizmom a sada nacionalizmom.