Studentski život u Engleskoj

Iako je Hrvatska sve popularnije destinacija za studente na razmjeni, još postoje brojni studenti i srednjoškolci koji nisu svjesni da nikad nije bilo lakše otići studirati u inozemstvo. Kako je studirati u Velikoj Britaniji otkrila nam je mlada Splićanka Sara Karanušić koja je preko organizacije BHV Education išla studirati u Essex. Popričali smo o cijeni života i studija u Engleskoj, njihovom obrazovnom sustavu i prilikama za studente iz Hrvatske.

Sve informacije su na internetu
– Odluku o odlasku sam donijela možda samo mjesec ipo dana prije završetka prijava, dakle poprilično kasno, jer smo saznali za tu opciju sasvim slučajno. Kćer od mamine prijateljice je otišla studirati u Rumunjsku. Tako se rodila ideja o odlasku – objasnila nam je Sara Karanušić kako je odlučila ići studirati u Englesku. Zajedno s najboljom prijateljicom razmišljala je o nekoliko opcija, ali odlučile su se za Englesku zbog minimalne jezične barijere, najviše dostupnih informacija i dobrih uvjeta otplate studija. – Doslovno sve informacije se mogu pronaći na internetu, samo se tome zaista treba posvetiti tjednima, ako ne i mjesecima – napomenula je Sara.

Studentski kredit se briše ako zarađuješ manje od 21 000 funti godišnje
Studij se u Velikoj Britaniji plaća, i to 9000 funti godišnje za Bachelors studij, dok za Masters cijene variraju od 5000 do 28000. Cijene ovise o instituciji i njezinoj reputaciji, veličini grada, trajanju smjera i o samom predmetu studija. Informacije o tim troškovima (tuition fees) mogu se pronaći na stranici GOV.UK. – U principu funkcionira na način da za Bachelors, ukoliko vam je taj kredit odobren od engleske vlade, a uglavnom bude, vlada u 3 rate uplaćuje tih 9000 funti izravno sveučilištu, mi te novce nikada ne vidimo. Svake naredne godine se samo treba obnovit prijava, odnosno prijaviti se sa potvrdom o studiranju da si još uvijek aktivni student, i to je sve. Za Masterse maksimalan kredit za Hrvate trenutačno iznosi 10 600 funti. Za razliku od Bachelorsa, ukoliko smjer koji plaćate iznosi manje od te cifre, ostatak iznosa možete zadržati za sebe i npr. životne troškove (iako se, naravno, sve zajedno mora otplatiti nakon). Rok otplate je 30 godina nakon završetka smjera, i počinjete ga otplaćivati tek ako zarađujete preko 21 000 funti godišnje. Ukoliko nikada ne dobijete bolje plaćeni posao, nakon 30 godina se kredit briše i ne morate ga otplatiti - razjasnila je.

Stipendije
Ako želite stipendiju, morat ćete se potruditi za nju. Stipendije se traže po privatnim fondovima, organizacijama i skupinama, koje dijele manje iznose. Za svaku prijavu potrebno je napisati dobro motivacijsko pismo i izboriti se za te novce. Sara je istaknula da je Sveučilište u Essexu na njenoj prvoj godini Hrvatima dijelilo 1000 funti za tu godinu, ali sljedeće godine je to išlo Rumunjima. - Ja sam uz to podigla još jedan kredit u Hrvatskoj da mi pomogne sa životnim troškovima, uz to i naravno radim. Teško je, ali se definitivno može izvest ako ste uporni i ako vam je stvarno stalo do toga – istaknula je Sara.

Cijene smještaja
Cijene variraju ovisno o tome gdje živite. Veći gradovi i jug Engleske su skuplji. Zato je kod izbora studija važnije gledati reputaciju sveučilišta i kvalitetu smjera, nego grad u kojem ćete studirati. - Ja sam živjela u Colchesteru, koji je udaljen otprilike sat vremena od Londona. Na prvoj godini sam bila na kampusu, i dijelila sobu i WC sa najboljom prijateljicom. Plaćale smo sa režijama oko 75 funti tjedno. Nakon toga smo bili u privatnom smještaju, kuća za 4 osobe, gdje smo plaćali 90 funti tjedno, bez režija, koje bi se popele na oko 30-40 funti mjesečno. U Londonu, s druge strane, tjedne stanarine praktički ne idu ispod 170 funti - a i to je malo – rekla nam je Sara. Cijene smještaja ovise o mnogo faktora: jeste li na kampusu ili u privatnom smještaju (uglavnom se na drugoj godini mora tražiti privatni smještaj, i to u kućama od 3 do 6 ljudi), dijelite li sobu ili stan, imate li svoj WC u sobi ili ga dijelite (kuhinja je uvijek zajednička), veličina sobe, idete li preko privatnog iznajmljivača ili agencije, u kojem gradu se nalazite, jeste li u centru ili na periferiji, i slično. - Čini mi se da ljudi misle da je puno skuplje nego što zapravo je, pogotovo ako radite sa strane. Mislim da je ključno zaista se potruditi i potegnuti na sve strane, ne biti razmažen i naučiti raspolagati sa novcima na odgovoran način, imati financijski plan i nikada stvari ne ostavljati za zadnji trenutak. Morate se organizirati – naglasila je Sara.

Neprestano ulaganje u sadržaje za studente
Kada je došla studirati u Veliku Britaniju, preporodila se. Iako joj se njihov srednjoškolski sustav ne sviđa, sveučilišta su druga priča. - Zaista svaki dan svjedočite gdje je otišlo tih 9000 funti koje im plaćate. Neprestano se ulaže u objekte na kampusu, u studensku uniju, u ustanove od učionica, predavaonica, knjižnice i studentskog centra, okolne prirode i parkova, i generalno infrastrukture. Ja sam prezadovoljna, i nikad neću prestati promovirati ideju o odlasku svakome tko ima iti malo želje - rekla nam je Sara i dodala se profesori odnose prema studentima sa krajnjim poštovanjem i razgovaraju s njima kao sebi ravnima. To ju je posebno oduševilo i ponukalo da se otvori više prema radu, postavljanju pitanja i promoviranju vlastitih ideja. – Svaki profesor ima na tjednoj bazi par sati Office Hoursa, gdje možete samo doći i razgovarati s njima o čemu god želite, i pitati ih za pomoć oko bilo čega. Nevjerojatno je do kakvih mjera se ti ljudi potrude objasniti i pomoći. Ljudi koji rade kao predavači su, barem u mom odsjeku, ljudi koji su zaista euforični oko svog predmeta, aktivno se bave istraživanjima u tom polju i rade tu zato što vole rad u Akademiji. I vjerujte mi, to se itekako osjeti u njihovom predavanju, odnosu prema studentima i radu – istaknula je.

Razvijanje odgovornosti, samostalnog rada i istraživanja
Najveća razlika između studiranja u Engleskoj i Hrvatskoj je ta što u Engleskoj nemate velik broj sati predavanja, seminara i vježbi tjedno. - Niste preopterećeni, niti postoje prestroge sankcije ukoliko se ne pojavljujete često na nastavi. Nitko vas ne napominje da je idući tjedan ispit. Razlog tomu je sistem koji je zamišljen tako da studenti razvijaju odgovornost, sposobnost samostalnog rada i istraživanja (puno više vremena ćete provest u individualnom istraživanju i učenju, nego na nastavi), i informacije vam nikada nisu servirane – rekla je Sara koja trenutačno privodi kraju Bachelors studij. Sara studira Komparativnu književnost i Moderne jezike (u njenom slučaju njemački) te je bila na Erasmusu u Njemačkoj u akademskoj godini 2018./19. kako bi usavršila svoj njemački. Studij će završiti u Engleskoj, a nakon toga će se prijaviti na UCL u Londonu gdje planira studirati Ne-kliničku teorijsku psihoanalizu za Master studije te upisati doktorat.

Društveni život
– Što se tiče okruženja, bilo gdje da odete neće biti okruženi samo Britancima, nego i velikim brojem internacionalnih studenata iz cijeloga svijeta – kaže Sara. Najviše ju je razočaralo što umjesto štekata i kafića postoje samo take-away Starbucksi i Coste. Mladima bi savjetovala da se ne boje nepoznatoga jer se čovjek na sve navikne, a kulturoloških šokova i nema toliko u Engleskoj – Malo manje sunca, više vjetra, više boja kože, nacionalnosti, vjera i jezika na cesti, i veće studentske plaće i to je manje-više to – opisala je Sara i nadodala da je odlazak na studij u Englesku jedna od najboljih stvari koja joj se dogodila u životu. Osim toga, nije teško pronaći prijatelje. - Naravno da nije teško, imajte na umu da je pored vas tu još par tisuća studenata koji su isto došli sami u to novo mjesto. Svi traže društvo. Naći ćete prijatelje htjeli ili ne –zaključila je Sara.