Što to EU garantira mladima
Cilj je Garancije za mlade, koja će se provoditi do 2020. godine, osigurati mladoj osobi posao, daljnju edukaciju ili neki oblik stažiranja u roku od četiri mjeseca nakon završetka formalnog obrazovanja.
Kako donosi portal europa.eu, u svibnju 2014. godine zabilježeno je 5,2 milijuna nezaposlenih mladih u Europskoj uniji, a čak je 7,5 milijuna mladih Europljana u dobi od 15 do 24 godine u skupini NEET (not employed, not in education and not in training), odnosno nisu zaposleni, nisu u sustavu obrazovanja niti prolaze neku neformalnu edukaciju ili stažiranje, što znači da su na samim marginama društva. To su samo neke od poraznih brojki zbog kojih je Europska komisija donijela Garanciju za mlade.
Osigurati posao ili edukaciju u roku od 4 mjeseca nakon završetka formalnog obrazovanja
Cilj je Garancije za mlade, koja će se provoditi do 2020. godine, osigurati mladoj osobi posao, daljnju edukaciju ili neki oblik stažiranja u roku od četiri mjeseca nakon završetka formalnog obrazovanja (dakle srednje škole ili fakulteta). Riječ je o jednoj od najvažnijih reformi za mlade koji bi svaka država članica morala početi primjenjivati kako bi mladi dobili priliku za uključivanje u društvo.
Garancija se temelji na iskustvu Austrije i Finske koje su pokazale da se ulaganje u mlade itekako isplati – tako je finska, naime, smanjila broj nezaposlenih mladih za 83.5 posto.
Garancija zahtijeva reforme
Za mnoge države članice uvođenje Garancije za mlade značit će velike strukturne reforme. Na primjer, javni servisi za zapošljavanje (kao što je HZZ) morat će osigurati da mladi dobiju prikladno, individualizirano savjetovanje o zapošljavanju, o mogućnosti daljnje edukacije ili stažiranja, što ne smije stati na tome – nego mora rezultirati konkretnom ponudom u roku od 4 mjeseca po završetku školovanja.
Ono što se također zahtijeva kad je o reformama riječ, a što bi moglo izazvati i polemike, jest da se kompetencije mladih i njihovo obrazovanje prilagode potrebama tržišta rada. Dok bi se s jedne strane time obrazovni sustav uskladio s tržištem rada, treba svakako postaviti pitanje što to znači kad su u pitanju slobode pri izboru, na primjer, fakulteta, i koliko će to utjecati na upisne kvote različitih studija. Drugim riječima, pitanje je koliko će izbor budućeg zanimanja biti pod utjecajem potrebe tržišta rada, a koliko iskrenim interesom za pojedino zanimanje - ne treba zaboraviti da nije dovoljno naći posao, nego da posao mora biti kvalitetan i da bi svatko trebao biti i zadovoljan onim što radi.
Za Garanciju deset milijardi godišnje iz ESF-a
Premda će Garancija koštati, mnogo bi više koštalo trenutno stanje – ne samo u financijskom smislu, nego i u onom mnogo važnijem – kad je riječ o životima mladih ljudi. Najvažniji izvor financiranja iz EU jest Europski socijalni fond (ESF), iz kojeg će se za Garanciju svake godine, od 2014. do 2020., izdvajati po deset milijardi eura. Pritom je, naravno, bitno i da države članice ne samo iskoriste te novce nego da ulože i vlastite kako bi Garancija do 2020. ispunila svrhu.