Splitu treba Strategija razvoja!

Inicijativa Za pametne ljude i pametan grad organizirala je u srijedu navečer, u velikoj dvorani UMAS-a na tvrđavi Gripe, tribinu pod nazivom Strategija razvoja grada Splita – zašto je neophodna i kako je izraditi. Nažalost, određeni broj posjetitelja nije se potrudio zapamtiti ni naslov a kamoli poslušati o čemu se radi te se nakon izlaganja moglo čuti svašta a najmanje konstruktivnih prijedloga, no govornicima, koji su koncizno predstavili tematiku, nije se imalo što zamjeriti.

Okupljene je, koji su popunili veliku dvoranu te se tražila stolica više, u zakazanih 18 i 30 sati pozdravila Marijana Puljak istaknuvši da bi grad, ako želi osigurati budućnost, trebao postaviti temelje i strategiju. – Na Gradskom vijeću inzistirali smo na održavanju tematske sjednice o Strategiji grada, i ušla je u plan rada, ali još ne znamo kada će se održati – rekla je Puljak. Predstavila je potom troje govornika – Ranka Milića, Lidiju Petrić i Dašu Draganić – koji su govorili o načinima izrade strategije.

Najpoželjniji grad za život strategiju ima od 1929.

Ranko Milić, vlasnik i direktor Eupolis grupe, predsjednik klastera za ekodruštvene inovacije i razvoj CEDRA, suosnivač Udruge Zdravi grad i gradski vijećnik, istaknuo je da je izrada strategije grada ono što je povezalo inicijativu od samog početka. – Ovo što ću sada prezentirati nije naše iskustvo jer u Hrvatskoj strateško planiranje nije praksa koja se primjenjuje – najavio je Milić te naveo primjere nekih svjetskih metropola koje ne prepuštaju budućnost slučaju. Kazao je da gradovi koji su proglašavani najugodnijima za život već godinama sustavno realiziraju strategiju razvoja, pri čemu je istaknuo Melbourne, najpoželjniji grad za život, koji strategiju donosi i provodi od 1929. godine. – U Europi se države i regije potiču da planiraju strategije te da ih usklađuju – dodao je. Naveo je i dvije značajke gradova kojima se najbolje upravlja: suradnja gradonačelnika, gradskog vijeća i drugih ključnih dionika, te kvalitetni modeli upravljanja financijskim i drugim javnim resursima, ističući neophodnost političke podrške.

Nabrojao je strategije koje su rađene za grad Split – od Miličićevog Integralnog plana razvoja Splita donesenog 1969. godine preko Gradske slike zdravlja i Gradskog plana za zadravlje, u kojem je sudjelovala i Milićeva udruga Split zdravi grad, iz 2002. godine, do Osnova gradskog razvitka Grada Splita iz 2003. godine, čime je završio dvadesetminutno izlaganje.

Ako ne znaš kamo ideš, svi su ti putevi jednako dobri

Sljedeća je prezentaciju održala prof.dr.sc. Lidija Petrić, pročelnica Katedre za ekonomiku nacionalnog gospodarstva splitskog Ekonomskog fakulteta, koja je ujedno na čelu Znanstvenog tima gradskog Povjerenstva za izradu Nacrta prijedloga Plana upravljanja povijesnom jezgrom Splita i Plana upravljanja podrumima Dioklecijanove palače. Petrić je svoje izlaganje započela citatom Lewisa Carrolla: Ako ne znaš kamo ideš, svi su ti putevi jednako dobri te konstatirala da su prošla vremena kada bi skupina znanstvenika izradila nekakav projekt koji bi potom završio u ladici. – Izrada prijedloga Plana upravljanja povijesnom jezgrom započela je kao građanski neposluh – rekla je.

Podsjetila je da je Građanska inicijativa izrazila nezadovoljstvo (skupo plaćenim) prijedlogom, te da je upoznala javnost s kritikama na Plan, što je rezultiralo time da dokument nije usvojen te se pristupilo izradi novoga. Formirano je Povjerenstvo čija je jezgra znanstveni tim koji piše projekt u suradnji s predstavnicima udruga civilnog društva koje se bave Palačom i spomeničkom baštinom, te s predstavnicima Ministarstva kulture. Predstavila je faze procesa izrade dokumenta naglasivši da proces počiva na načelima participativnosti i transparentnosti, dodavši da baš sutradan imaju radionicu o viziji, ciljevima, prioritetima i mjerama. – Organiziran je i niz javnih tribina te predavanja, u nastojanju da se javnost što više uključi – istaknula je, ali i priznala kako web-stranica, koju Grad već neko vrijeme obećava aktivirati, još nije dostupna.

Kao probleme s kojima su se susreli i koji su usporili čitav proces istaknula je smjenu lokalnih vlasti, zbog čega su izgubili osam mjeseci, zatim politička previranja i neke osobne interese, kao i činjenicu što se radi volonterski. – Važno je da se javnost pokrenula te su se mnoge teme našle na tapetu – zaključila je Petrić.

Građani moraju biti uključeni u izradu Strategije

Posljednja je izlagala dr. sc. Daša Draganić s Ekonomskog fakulteta, gradska vijećnica, koja je za početak navela što strategjija jest a što ne bi smjela biti. – Nikome ne koristi plan koji je završio u ladici, a takvih je jako puno – istaknula je. Rekla je da neki ranije doneseni planovi nisu zaživjeli jer je inicijalna ideja za naručivanje bila puko ispunjavanje forme. – Ljudi koji strategiju trebaju provoditi jesmo svi mi, građani Splita – rekla je te naglasila da iz tog razloga građane treba uključiti u izradu strategije kako bi je doživjeli kao svoju.

– Najbolja kombinacija za izradu jest unutarnji i vanjski tim. Ako gradska uprava sudjeluje u izradi, ona time jača kapacitete i to daje cijeloj priči održivost: ako surađuju u izradi, lakše će je i provoditi – smatra Draganić. Navela je tri tijela koja su ključna: Glavni odbor na čijem je čelu Gradonačelnik, a u kojem su predstavnici svih političkih opcija, zatim Provedbeno tijelo – vanjski tim koji će koordinirati projektom, te Partnersko vijeće u koje bi ušle sve zainteresirane strane, poput predstavnika struke, pročelnika, predstavnika kotareva i mjesnih odbora, Sveučilišta, civilnog sektora...

Predstavila je shemu – strateški plan koji se donosi za 10+ godina, zatim program provedbe na 4 godine te operativni plan (1 godina), a rezultate implementacije prati se u godišnjim izvješćima. –Trebalo bi otprilike 12 mjeseci da se izradi Strategija – rekla je.

Strategija mora poštovati svakog pojedinca

Puljak je potom pozvala građane da komentiraju, što je rezultiralo podužim monolozima koji nisu nužno pogađali cilj, no vrijedi istaknuti izjavu Ante Raosa, predsjednika Mreže udruga osoba s invaliditetom Dalmacije, koji je reagirao na tvrdnju da grad Solin ima strategiju. – Grad Solin nema strategiju, a ako je ima, ona je samo parcijalna. Ne možemo govoriti o strategiji koja ne poštuje svakog pojednica. Osobe s invaliditetom nemaju pristup javnim ustanovama u Solinu – upozorio je Raos.
Rasprava je potrajala do nešto iza 20 sati, kada je Puljak zahvalila sudionicima te istaknula da je tribina poziv za daljnji razgovor o temi koja je od očitog interesa za grad Split.