Gradimo, makar ne znamo zašto

Ovoga tjedna Vlada RH donijela je dugo očekivani prijedlog odluke o razvrstavanju međunarodnih željezničkih pruga, prema kojem će se glavni splitski kolodvor preseliti u Kopilicu, dok će u Gradskoj luci ostati samo lokalna postaja. Kako se ni jedan od projekata uređenja istočnog dijela luke, započetih još 1964. godine, pa sve do glasovitog AFCO-a, nije ni nakon više od 40 godina maknuo s mjesta, a ni zapadna obala nije nikada dovedena u stanje planirano natječajem, odluka o preseljenju kolodvora trebala bi biti prvi konkretni korak prema artikulaciji Gradske luke, koja se općenito smatra najvrjednijim gradskim resursom.

Prizivanje slučaja AFCO

Zamisao je novog splitskog GUP-a da se prostor u istočnom dijelu luke oslobodi za hotele, kongresne centre i druge turističke sadržaje, ukupne površine oko 45.000 četvornih metara, a slični sadržaji trebali bi se ostvariti i u zapadnom dijelu. Do ideje o tome što će se točno graditi trebalo bi najprije doći natječajem koji će se odnositi na cijelu luku, a na temelju kojega bi se sastavio program odvojenih natječaja za istočni i zapadni dio luke. Iako su i aktualne gradske vlasti pokretanje ovih natječaja najavljivale do kraja prošle godine, po svoj prilici će se posao koji bi mogao značiti i promjenu karaktera grada, uz puno polemika, koje će zasigurno ponovo prizvati slučaj AFCO, odraditi tek ove godine.Zapuštanje vrijednih resursa, kao u slučaju luke, upropaštavanje lokacija s velikim razvojnim potencijalima, kao u slučaju Žnjana, počinjanje projekata koji nikada ne dođu do konačne realizacije, kao u slučaju Doma omladine, preskakanje zdrave logike, kao u slučaju Rive koja se uređuje prije nego što je doneseno cjelovito rješenje luke, desetljećima je bila splitska praksa.
Na sreću Stobrečana, trgovačko-transportni terminal (TTTS) također je jedan od djelomično nerealiziranih projekata jer je stari splitski GUP, koji je vrijedio sve do pretprošle godine, sadržavao zamisao da se u sklopu TTTS-a napravi u stobrečkoj luci nova trajektna luka grada Splita. Projekt Splita 3 prekinut je za vrijeme krupnih investicija zbog MIS-a 1979. godine, nakon čega se nikada više nije sastavio sa sobom, da bi tijekom devedesetih godina Žnjan, o kojem se cijelo vrijeme govorilo kao o najvažnijem razvojnom resursu, bio izgrađen u najobičnije stambeno naselje, u suprotnosti s predviđenom namjenom.

Sadašnje gradske vlasti zalijeću se u gradnju sportske dvorane u Lori; činjenicom da se gradi nova dvorana izravno su postojeći kapaciteti na Gripama degradirani u još jedan promašaj. Iako su i sada slabo iskorišteni, uz njih se, paralelno s gradnjom dvorane u Lori, najavljuje podizanje i četvrte splitske dvorane, a lokalni vizionari čvrsto su uvjereni da je važno graditi, pa će se to sve već nekako i napuniti

Akvarij na suhom

Dok su neki od ovih projekata napušteni, drugi su modificirani i aktualne gradske vlasti najavljuju da će ih konačno privesti svrsi. Urbanistički plan za uređenje žnjanskog platoa dovršen je i za nekoliko dana trebala bi biti usvojena njegova konačna verzija; u dovršenje Doma omladine, čija je gradnja počela daleke 1974. godine, Grad je već počeo ulagati značajna sredstva i za tri godine u njemu bi trebala u pristojnim uvjetima biti moguća izvedba multimedijalnih programa, kazališnih, plesnih, galerijskih, filmskih, glazbenih, sportskih i edukativnih.
Prije nekoliko dana vlasti su najavile i da će u suradnji s Konstruktor-inženjeringom krenuti u realizaciju predviđenog akvarija u okviru kompleksa na Bačvicama. Taj prostor površine 2000 metara četvornih već deset godina zjapi prazan, a tek se posljednjih godinu dana povremeno koristi za organizaciju izložbi. U istom kompleksu predviđeno je bilo i 1000 metara četvornih za diskoklub, koji je doduše jedne godine i funkcionirao pod imenom "Discovery", ali uskoro i propao.
Zamišljeni objekt trenutačno funkcionira samo kao gomila kafića koja vikendom dovlači promet i buku na Bačvice, i ni po čemu ne podsjeća na nekadašnje splitsko kupalište pod firmom čije su obnove tadašnje lokalne vlasti zapravo i krenule u taj projekt.

Daj još koju dvoranu

Sadašnje gradske vlasti, koje nastoje začepiti prijašnje rupe, upravo se i same zalijeću u još jednu dvojbenu investiciju, gradnju sportske dvorane u Lori s 12.000 mjesta, te pratećih hotelskih, trgovačkih i uslužnih objekata površine 40.000 četvornih metara. Činjenicom da se gradi nova dvorana izravno su postojeći kapaciteti na Gripama degradirani u još jedan promašaj. Iako su oni i sada slabo iskorišteni, uz njih se, paralelno s gradnjom dvorane u Lori, najavljuje podizanje još jedne, četvrte splitske dvorane, a lokalni vizionari čvrsto su uvjereni da je važno graditi, pa će se to sve već nekako i napuniti.
Čini se da su ambiciozni Splićani cijelo vrijeme nadahnuti projektima kojima, nakon što građevinski lobiji naplate svoj beton, ne znaju kvalitetno upravljati. Na koncu, i sami Dioklecijanovi podrumi, podignuti prije 1700 godina, bili su im zatrpani sve do posljednjih nekoliko desetljeća, a još se nije pojavila ni jedna pametna ideja o tome što bi trebalo učiniti s njima.

Slobodna Dalmacija, Nikola Bajto