Gotovo s cementnom prašinom?

Osvrćući se na nedavne napise o zagađenju koje uzrokuje proizvodnja cementa u Kaštelima, Kolumbijac Juan Carlos Rincon, kojeg je meksički "Cemex" nakon preuzimanja "Dalmacijacementa" postavio na čelo ove tvrtke sa 700 zaposlenih, govori o programima i mjerama koje je u posljednje dvije godine počeo kako bi se poboljšalo stanje u okolišu i smanjile emisije prašine uvođenjem novih tehnologija.
Što je Dalmacijacement učinio na smanjenju zagađenja okoliša?

Mjesec za montažu
Juan Carlos Rincon: U sljedeće dvije godine u zaštitu okoliša uložit ćemo 16 milijuna eura/Nikola VILIĆGlavna stvar koju smo u prošloj godini učinili bila je zamjena filtera u Sv. Kaji, u koju smo uložili 3,5 milijuna eura. Ove godine investirat ćemo još osam milijuna eura kako bismo zamijenili i filtere na hladnjacima klinkera u tvornicama "Sv. Juraj" i "10. kolovoz", što ćemo obaviti do svibnja, odnosno rujna. Ti novi filteri reducirat će prašinu gotovo sto posto.
Ljudi u Kaštelima i Solinu kažu da takvi filteri nisu dovoljno dobri jer ne sprječavaju ispuštanje štetnih mikročestica.
Nije točno da ostaju mikročestice prašine. Ti filteri apsorbiraju cijelu prašinu i vraćaju je u proizvodni proces.
Kada je Cemex pretprošle godine ušao u Dalmacijacement, filteri jesu bili u programu, ali mi smo krenuli u zamjenu i prije nego što je bilo predviđeno. Važno je reći da nam treba samo mjesec dana za montažu, ali je dobivanje dozvola i projektiranje dug proces koji traje više od godinu dana.

Nova tehnologija
Kako smo ih počeli instalirati tek prošle godine, ljudi još ne vide kolika je korist od njih. No siguran sam da će se to jasno vidjeti tijekom ove godine, kada u funkciji budu sva tri filtera. Garancija je proizvođača da je njihova efikasnost 99 posto.
Kolika je to razlika u odnosu na sadašnje filtere hladnjaka u "Sv. Jurju" i "10. kolovozu"?
Stari imaju efikasnost od samo 90 posto. Preostalih 10 posto zadaje nam probleme. U "10. kolovozu" efikasnost filtera je i ispod 85 posto. Prošle godine tvornice su dobile certifikat ISO 14001 za zaštitu okoliša, no premda su emisije prašine i sada u zakonskim granicama, razlika će biti doista značajna.
Je li i ostala tehnologija u Dalmacijacementu tako zastarjela?
Ne, ali postoje neka pitanja koja su u procesu rješavanja. Unatrag šest - sedam godina promijenili smo dosta opreme i jedina zastarjela tehnologija su filteri. Zato u njih ulažemo. Ostala je oprema relativno nova i nisu potrebna ulaganja.
Je li to tehnologija stara pet, deset ili 15 godina?
U proizvodnji cementa tehnologija se ne mijenja tako brzo kao u nekim drugim industrijama i traje oko 20 godina. No ovi filteri su iz prethodne tehnologije, a onaj u "10. kolovozu" je čak iz pret-prethodne.
Dakle, tvrdite da će tijekom ove godine zagađenje prašinom iz tvornica Dalmacijacementa konačno biti eliminirano?
Reducirano da, ali neće biti eliminirano, jer to nije jedini izvor zagađenja. Još jedan izvor su lokacije na kojim se rukuje materijalom. Većina materijala čuva se u "klinkerhalama", poluotvorenim skladištima s prozorima pri vrhu. Do kraja godine namjeravamo uložiti osam milijuna kuna kako bismo takva mjesta zatvorili.

Prašina sa traka
Treći izvor prašine je transport. Novim ugovorima zatražili smo od svih vanjskih suradnika koji prevoze cement da pokriju vozila i više nećemo primati materijal koji ne dolazi zatvoren. Do kraja ovog mjeseca svi će kamioni biti zatvoreni, što će minimalizirati njihov otpad.
Izvor prašine su i dvije transportne trake, duge oko dva kilometra, kojima se dovodi materijal iz rudnika u Sv. Kaji i Sv. Jurja. Do kraja godine bit će dovršen program ocjene njihova stanja, na temelju kojeg ćemo vidjeti što tu možemo poboljšati. Na kraju, tu je i uklanjanje niza starih objekata iz područja tvornica, u što ćemo sljedeće godine uložiti 4,7 milijuna eura, a na mjestu kojih ćemo urediti zelene površine.
Osim toga, kontinuirano radimo na rekultivaciji površina u krugu tvornica i na smanjenju buke pomoću apsorbera zvuka.

Rupa u Kozjaku
Ukupno, uložit ćemo ove i sljedeće godine u zaštitu okoliša najmanje 16 milijuna eura.
Kakvo se gorivo koristi u proizvodnji i što se tu može učiniti?
O gorivu je bilo puno govora, no mi koristimo petrol-koks koji koristi 75 posto cementara u Europi. Kvaliteta našeg petrol-koksa jedna je od najboljih dostupnih na tržištu.
Kakav je sada status koncesije na rudnik?
Koncesija na 30 godina za Sv. Jurja i Sv. Kaju dobivena je 2005. godine, a za 10. kolovoz obnovljena je prošle godine, također na 30 godina.
Koncesije za prve dvije tvornice su u konfliktu s prostornim planovima koje su gradovi Kašela i Solin poslije donijeli. Tu nadležni trebaju presuditi je li koncesija koju daje država iznad planova koje donose lokalne vlasti, ili obrnuto.
To je sada pravno pitanje, a bez obzira na odluku, sjest ćemo za stol s gradovima kako bismo našli soluciju koja zadovoljava i njihov razvoj i naše poslovanje.
Imate li podatak koliko je danas velika ta rupa u Kozjaku, koliko je materijala iz njega izvađeno?
Nemam ideju o tome, iako bi se moglo izračunati.
Nova uprava dosta ulaže i u uređenje kruga tvorniceKoliko ćete materijala izvaditi u sljedećih 30 godina, koliko traju nove koncesije?
Prema potvrđenim rezervama rudnika za novu koncesiju radi se o 100 milijuna tona materijala, oko tri milijuna tona godišnje.
Razmišljate li o tome kako će ta rupa u Kozjaku izgledati za 30 godina?
To sam se i ja pitao kada sam došao ovdje i na tome radimo već gotovo dvije godine. Postoji ideja, planovi, programi, akcije koje namjeravamo poduzeti u sljedećih 30 godina kako bismo tu rupu sanirali i preuredili.
Možete li biti konkretniji?
Do sada smo potrošili milijun eura samo da bismo ustanovili koji je najbolji način upravljanja rudnikom u budućnosti, a neke od mjera smo već počeli primjenjivati.

Biljke u rudniku
Promijenjena je visina etaža kako bi se koristilo manje eksplozivnog naboja i tako smanjio nivo vibracija. Dio tog projekta je i rekultivacija terena. Prema našem programu posadili smo prošle godine u rudniku 16.000 biljaka, a ove godine posadit ćemo još 27.000. Problem je naslijeđen, vezan uz proizvodnju dugu sto godina, a nastoji ga riješiti tek ova generacija.


Otvoreni smo za suradnju
Gradovi su odlučili osnovati Povjerenstvo za praćenje dopuštene granice emisije zagađenja i razine buke. Kako gledate na to?
- Podržavamo ideju i otvoreni smo za suradnju. Solin je osnovao svoju komisiju, a zadnja informacija nam je da je osnovana i u Kaštelima, pa očekujemo poziv da im se priključimo. Želimo imati dobre odnose s lokalnom zajednicom i prošle godine zasnovali smo model suradnje za koji mislim da je dobar početak.
Imamo otvorene dane kada ljudi mogu doći ovdje i vidjeti naše pogone, a osnovali smo i skupinu koju čini 48 ljudi iz Kaštela, Solina, Klisa te skupina studenata, i oni daju opservacije koje smo uključili u naš program. Radit ćemo još istraživanja kako bismo shvatili u čemu možemo pridonijeti. Konkretan primjer je financiranje rekonstrukcije ceste kraj Osnovne škole Lovre Katića u Solinu, kojom prolazi naš transport, kako bismo smanjili buku i zagađenje, te unaprijedili kvalitetu okoliša.

SD, Nikola Bajto