Split može biti smart city!

Dvorana Sveučilišne knjižnice bila je premalena za sve koji su došli poslušati što se to krije iza parole Split – pametan grad. U nešto više od sat vremena, predstavljen je koncept kojim bi se, smatraju inicijatori, Split do 2021. trebao revitalizirati i postići budućnost kakvu mu žele građani koji su svoje ideje zapisali na stranici pametno.org. Tribina je započela citatima ideja sa stranice, koje su čitali Đulijano Nola i Natalia Bezina: integracija otoka, funkcioniranje javnih usluga, revitalizacija Palače, ozelenjavanje grada… ukratko, sve ono što gradu danas nedostaje.

Okupljenima se zatim obratila Marijana Puljak, te ukratko predstavila koncept pametnog grada (smart city) koji počiva na šest modula, temeljem kojih se gradovi rangiraju, a svaki je predstavio jedan stručnjak. Pogledajte kako je ocijenjen jedini hrvatski grad u europskoj konkurenciji - Zagreb.

Pametan grad započinje planiranjem

Prezentacija je započela modulom Pametna pokretljivost, koji je prezentirao prof. dr. sc. Alen Harapin, dekan splitskog FGAG-a. Ovo se više neće vratiti – jasna je bila poruka na uvodnim slideovima koji su pokazivali izgled današnjih prometna čvorišta u 60-im godinama. – Promet je posljedica, ne uzrok. Postoji više načina za rješavanje, skupljih i jeftinijih, ali ni jedan ne daje kompletno rješenje – ustvrdio je Harapin. Naveo je primjere borbe sa prometnim kolapsom nekoliko svjetskih gradova, koji su visokim cijenama parkinga ili naplaćivanjem ulaza u centar destimulirali korištenje osobnih automobila u jezgri grada te poticali korištenje JGP-a, biciklizam i pješačenje. Dakako, radi se o dugoročnim mjerama, no već sutra se može početi raditi na uvođenju zelenog vala, koji bi bio kratkoročno rješenje, te odrediti ciljeve koji će se dugoročno početi ostvarivati. – Ponekad je pitanje teže postaviti nego dati odgovor – zaključio je Harapin svoje izlaganje citatom iz Vodiča kroz galaksiju za autostopere.

Pametan okoliš predstavila je Danira Matošić Matičević, arhitektica i urbanistica. Ona predlaže multidisciplinaran pristup planiranju, analize koje bi uključile što veći broj građana te kroz urbanističke natječaje, donošenje promišljenih razvojnih odluka. Dala je i odgovor na pitanje što se može učiniti već sutra: – Određenim zonama možemo dati privremenu namjenu, za što treba imati dobru volju i otvoren um. Iz dobre ideje, uz malo boje i pokoju ciglu može se nešto postići – ustvrdila je Matičević. Istaknula je potrebu za čuvanjem zdravlja grada (sa naglaskom na Marjan), planiranje parkova i zelenih površina gdje je moguće, ali i tamo gdje se ne čini da je moguće; održavanje postojećih parkova, korištenje derutnih prostora te omogućavanje pristupa svim građanima na sve javne prostore. – Pametan grad započinje planiranjem – zaključila je.

Pametan grad stanovnicima mora pružati: kreativno okruženje, edukaciju te otvoreno tolerantno društvo

Kristina Vidan, predsjednica Kluba trudnica i rodilja Split, predstavila je Pametan život. Predlaže korištenje dostignuća modernog društva i unaprjeđenje okoliša, poticanje aktivnog života u kvartovima, koji trebaju postati centri društvenih i kulturnih zbivanja, uz edukativne sadržaje. – Građani bi trebali biti odgovorni, važna je participacija, rad za opće dobro i ekološka osviještenost – istaknula je Vidan. Već sutra se, kaže, može ojačati ulogu komunalnih redara te osnažiti Gradski kotarevi edukacijom članova kotarskih Vijeća, osnaživanjem ljudskog potencijala, a grad Split bi mogao participirati u izradi strategije za postizanje statusa grada prijatelja djece.

Modul o Pametnim ljudima predstavio je dr.sc. Igor Čaljkušić, profesor na UMAS-u. Istaknuo je tri kategorije koje pametan grad mora pružati stanovnicima: kreativno okruženje, edukaciju te otvoreno tolerantno društvo. Grad, kao vlasnik osnovnih škola može, smatra on, osnažiti infrastrukturu te podupirati suvremene oblike edukacije, poticati udruge civilnog društva koje se bave obrazovanjem te pretvoriti Gradske kotareve u centre. Smatra da se treba osnažiti povezanost grada i znanstvenih institucija, uz participaciju Grada u znanstvenim projektima važnim za razvoj; poticanje cjeloživotnog obrazovanja za sve dobne skupine, te stipendije. – Tolerantno društvo postiže se globalnom umreženosti ljudi, tehnologija i znanja, poticanjem mobilnosti, programa u školama koji promoviraju toleranciju i različitost – istaknuo je Čaljkušić. – Već se sutra prostori Gradskih kotareva mogu dati na korištenje kreativnim inicijativama, može se poticati mobilnost te transparentno davati podršku znanstvenim projektima – zaključio je.

Kombinacija slobodnog tržišta, kapitala i profita nije dovoljna za pametnu ekonomiju

Pametnu ekonomiju predstavila je prof. Daša Draganić sa splitskog Ekonomskog fakulteta. Izlaganje je započela konstatacijom kako kombinacija slobodnog tržišta, kapitala i profita nije dovoljna za pametnu ekonomiju te je u jednadžbu uvela odgovornost, i to inovativnu i poduzetnu, produktivnu i održivu te umreženu. Inovativnost i poduzetnost, rekla je, podrazumijevaju stalni razvoj i promišljanje o budućnosti, te korištenje posebnosti i prilika. U budućnosti bi se, smatra, trebali okrenuti reindustrijalizaciji, ali čistom, kreativnom industrijom 21. stoljeća, a kao dobar primjer navela je ljetnu školu UrbanIxD koje se u nas već provodi. Uz to, smatra da je potrebno podržati i očuvati tradicionalne obrte. Produktivnom i održivom ekonomijom bi se trebalo stvoriti što više iz što manje resursa, bez narušavanja okoliša i kulture življenja, proširivanjem turističke sezone na 12 mjeseci, ali uz wellness, zdravstveni, gospodarski i sportski turizam koji bi, smatra Draganić, generirali radna mjesta koja nisu samo ugostiteljskog i uslužnog tipa. Također predlaže umrežavanje cjeline od Trogira do Omiša, uz zaleđa. – Grad već sutra može početi raditi na razvojnoj strategiji, prostornom planu, politici poticanja, razvijanju suradnje uprava, Sveučilišta, gospodarstvenika i građana – kaže Draganić, i zaključuje: – Koncept se zasniva na suradnji, od lokalne do svjetske.

Posljednji modul, Pametnu upravu, prezentirao je prof.dr.sc. Željko Domazet sa FESB-a. Predlaže preuzimanje modela koji funkcionira u inozemstvu – uvođenje kontakt centra koji bi 24 sata dnevno bio na raspolaganju građanima te djelovao kao dvosmjerni komunikacijski kanal gdje građani mogu i ostavljati svoje prijedloge. Ustvrdio je da grad ima potencijale koji se mogu puno bolje iskoristiti, usporedivši akvarij u Genovi i onaj na Bačvicama. – Pametno upravljanje stvara povjerenje, učinkovito je, transperentno, efikasno i osigurava sudjelovanje u odlučivanju – ustvrdio je. Grad može, kaže Domazet, učiniti prvi korak prema Pametnom gradu izradom kataloga usluga, transparentnom evidencijom, gradnjom dijaloga i povjerenja te stajanjem na usluzi gospodarstvenicima i investitorima.

Okupljenima se zatim ponovo obratila Puljak, rekavši kako vjeruje da je koncept pametnog grada budućnost Splita i nešto na čemu treba početi raditi. – Trebaju nam građani koji će ukazivati i na rješenja, a ne samo na problem – istaknula je Puljak za kraj.