Smjer splitske kulture?

Platforma Doma mladih poslala je danas medijima i Gradu Splitu otvoreno pismo u kojem se postavljaju pitanja vezana uz stanju u području kulture. Otvoreno pismo prenosimo u cjelosti:

Obzirom na Proračun Grada Splita za 2017. godinu, s projekcijama za 2018. i 2019. i Zaključak o Planu raspodjele financijskih sredstava za predlagatelje programa koji nisu proračunski korisnici u sklopu Programa javnih potreba u kulturi Grada Splita za 2017., primjećujemo da su ukupna sredstva za financiranje izvaninstitucionalne kulturne i umjetničke scene smanjena za oko 530 tisuća kuna za 2017. godinu u odnosu na 2016., te da projekcije za naredne dvije godine ne predviđaju povratak na iznose iz 2016.

Iz stavki spomenutog proračuna iščitavamo povećanje u nekim područjima kulturne djelatnosti i za rad dijela ustanova u kulturi, dok su sredstva za rad udruga i izvanproračunskih korisnika smanjena i u narednim godinama. Politikom znatnog smanjenja sredstava izvanproračunskim korisnicima otežava se rad nezavisne kulturne i umjetničke scene, a naglasak kulturnog djelovanja postavlja se u okvire institucija u kojima gradska uprava, posredstvom upravnih vijeća, koje imenuje gradsko vijeće, ima mogućnost utjecaja.

Mišljenja smo da smanjenje ili povećanje sredstava bilo za ustanove u kulturi, bilo za izvanproračunske korisnike treba biti rezultat evaluacije programa kojim se vrednuju idući parametri: kulturna vrijednost, inovativnost, suvremenost programa, odgovaranje programa na lokalne potrebe, dostupnost programa, inkluzivnost i participativnost lokalne zajednice, razvoj publike, izvori financiranja i održivost. Raspodjela proračunskog novca ne smije biti rezultat odluka koje nemaju uporište u analizi postojećeg stanja niti strategiji.

Ovo nas navodi da pitamo iduća pitanja:

- zašto je uopće došlo do smanjenja sredstava za kulturu u 2017.? (Je li provedena kvalitetna analiza i evaluacija programa svih financijski podržanih izvanproračunskih i proračunskih korisnika?)

- zašto je baš likovna djelatnost izvanproračunskih korisnika ostala lišena za oko 300 tisuća kuna, dok su sredstva namijenjena za ostale djelatnosti (izdavačku djelatnost, filmsku i multimedijsku te glazbeno – scensku djelatnost) ostala u istom iznosu kao i 2016. godine ili su umanjena tek za 10% ukupnog iznosa? (koja evaluacija programa izvanproračunskih korisnika potvrđuje odluku?)

- ranije spomenutim Zaključkom iščitava se da će se izvanproračunski korisnici u području likovne djelatnosti financijski podržati u iznosu od 710 tisuća kuna u 2017., dok Proračun Grada Splita za 2017. godinu ukazuje da se radi o iznosu od 650 tisuća kuna. Kako je moguće da Zaključak o raspodjeli sredstava nije usklađen s Proračunom Grada Splita?

Nadalje, drugo područje kulturne politike koje smatramo da treba biti jasnije definirano je pitanje udruga i manifestacija od posebnog interesa za grad Split. Smatramo da kriteriji koji propisuju kako udruga ili manifestacija stječe status od posebnog interesa za Grad kao i procedura njihova predlaganja i biranja, trebaju biti jasno definirani i predstavljeni javnosti. Na udruge i manifestacije od posebnog interesa odlazi gotovo pola ukupnih sredstava namijenjenih izvanproračunskim korisnicima. Stoga smatramo da bi procedura dodjeljivanja sredstava i izvještavanja trebala biti transparentnija.

Temeljem navedenog smatramo da javnost treba dobiti odgovore i na sljedeća pitanja:

- Prema kojim kriterijima Gradsko vijeće ili Vijeće u kulturi odlučuje o tome koje udruge i koje manifestacije su od posebnog interesa za Grad Split?

- Prema kojim kriterijima udruge i manifestacije od posebnog interesa za grad dobijaju (unaprijed) definirane iznose (za plaće zaposlenih i dio programa?)

- Na koji se način provodi evaluacija programa udruga od posebnog interesa i dostavljaju li isti izvješća o radu (programska i financijska izvješća) Gradskom vijeću i javnosti kao što to čine ustanove u kulturi?

Nastavno na već postavljena pitanja, nije jasno kako Zaključak o Planu raspodjele financijskih sredstava za izvanproračunske korisnike za 2017. nije usklađen s Privremenom listom Javnog poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Splita za 2017. na kojoj su objavljeni svi programi koje Vijeća predlažu da se financijski podrže (bez iznosa jer je Grad Split u tom periodu bio u fazi privremenog financiranja). Zašto se neki programi s privremene liste koji su od Vijeća predloženi za financiranje neće u konačnosti financijski podržati? Ako je razlog tome smanjenje sredstava onda temeljem koje analize baš samo određeni programi trebaju snositi teret umanjenog proračuna za nezavisnu scenu, a drugi ne?

U Zaključku također nalazimo neke predlagatelje koji se ne nalaze na privremenoj listi, kao što i nalazimo predlagatelje koji će biti financijski podržani za program koji predlaže drugi predlagatelj. Vjerujemo da se radi o nenamjernoj pogrešci pa predlažemo da se Zaključak detaljno provjeri još jednom.

Još jednom apeliramo da se razradi kvalitetniji sustav bodovanja i ocjenjivanja predloženih programa jer opisne ocjene i prilično nejasna mišljenja Vijeća u kombinaciji s visinom financijske potpore pojedinim programima unose dodatnu zbrku.

Ukoliko visina financijske podrške nije vezana uz ocjenu Vijeća, a ocijena Vijeća se čini nedovoljnim pokazateljem vrijednosti programa, proizvoljno dodjeljivanje sredstava može proizvesti negativan efekt na prijavitelje i programe, ali i štetiti ugledu Grada.

Sva ova pitanja ukazuju da se odluke o kulturi Grada Splita ne donose na osnovu jedinstvenog razrađenog dokumenta koji je proizvod strateške analize stanja u kulturi na terenu i strateškog plana u akciji. Želja nam je vidjeti jasnu viziju i smjernice za razvoj kulture i umjetnosti koji odgovaraju na konkretne prioritete i lokalne potrebe.

Pitanje dostupnosti kulturnog i umjetničkog sadržaja, međusektorska suradnja i razvoj civilno-javnog partnerstva u kulturi, razvoj publike, demokratizacija ustanova u kulturi, prepoznavanje vrijednosti kulturnih i umjetničkih sadržaja koji predstavljaju otklon od tradicionalnog shvaćanja kulture, kvalitetnija i sustavnija podrška akterima suvremene kulture i umjetnosti, racionalnija potrošnja sredstava namijenjena ustanovama u kulturi samo su neka od otvorenih pitanja kojima se treba baviti tijekom procesa dorade Strategije kulturnog razvitka Grada Splita 2015.-2025. kao i izrade akcijskog plana.

Postavlja se na kraju ipak pitanje zašto je prvi potez nove gradske vlasti smanjenje sredstava za izvanproračunske korisnike u kulturi, kada nije provedena revizija niti evaluacija svih programa?

Platforma Doma mladih