Sindikat rješava problem mladih?

Sedma po redu Kava sa Savjetom mladih održala se 27. svibnja u Klubu Zona. Tema Kave bila je Mladi na tržištu rada. Kava sa Savjetom mladih realizira se u sklopu projekta "ZaLet Savjeta mladih" kojeg u partnerstvu provode Info zona i Grad Split, a financira se kroz program Erasmus+. Ideja ove aktivnosti je da se članovi Savjeta mladih, ali i javnost, bolje informiraju o temama bitnim za mlade.

Na Kavi se pričalo o položaju mladih na tržištu rada, politikama zapošljavanja i diskriminaciji na tržištu rada. Kao uvod, Goran Biličić, predsjednik Info zone, objasnio je publici što je Savjet mladih i zašto se organiziraju Kave sa Savjetom. Nakon toga riječ je prepustio Svenu Jankovskom, članu SKUPA - Sindikalnog kolektiva udruženih prekarnih radnica i aktivista, koji je okupljene informirao o radu i važnosti sindikata pri ulasku mladih na tržište rada te o mogućim izazovima s kojima se mladi mogu susresti pri traženju posla.

Sindikat organizira radnike i osigurava da se poslodavci pridržavaju obaveza

Sven već deset godina radi u organizacijama civilnog društva. Radio je u udrugama za zaštitu okoliša i udrugama za mlade, a trenutačno radi u kulturnom sektoru. Sa nekoliko kolega i kolegica je osnovao sindikat koji pokriva upravo ta područje. Za početak je objasnio da je sindikat radnička organizacija. Pravno gledano, u Hrvatskoj je sindikat udruga koja je specifična po tome što se bavi prikupljanjem članica kolektivnim pregovaranjem.

- Osnovna svrha mu je da štiti svoje članice, zastupa njihove interese i da za njih razgovara. To znači da će pružiti različite tipove usluga i zaštita, da će pregovarati u njihovo ime -rekao je Sven. Pri sklapanju kolektivnih ugovora, sindikati su oni koji sa poslodavcem pregovaraju da se ugovor donese. Istaknuo je da postoje i kolektivni ugovori koji pokrivaju cijele industrijske grane. U Hrvatskoj trenutačno takvi ugovori postoje za turizam i građevinu. Tim ugovorima se radi pritisak na poslodavce kada sistematski krše prava svojih zaposlenika. Istaknuo je kako se u Hrvatskoj svako malo dogodi situacija gdje poslodavac ne isplaćuje plaće, daju neregularne otkaze i slično. Sindikat je taj koji organizira radnike te radi pritisak na poslodavca da se pridržavaju svojih obaveza i prava svojih zaposlenika.

Mladi često moraju strepiti hoće li im se ugovor produžiti

Temu problema mladih na tržištu rada Sven je otvorio iznoseći podatak Eurostata da nezaposlenost mladih u ovog godini iznosi 18,3%. Kada počnu raditi, mladi najčešće dobivaju ugovore na određeno. Po zakonu o radu, ugovor na određeno može trajati najduže tri godine konsekutivno. - Mladi često dobiju ugovor na godinu dana ili manje i onda moraju svako malo strepiti hoće li im se ugovor produžiti – objasnio je Sven.

Najgora situacija je kada ugovor istekne, tj. ne produži se jer mladi onda nemaju vremena za naći drugi posao. Istaknuo je i da vrlo često mladi dobiju niske početne plaće, da rade u nesigurnim uvjetima, da su često na probnom radu koji nije formaliziran, nema procesa onboardinga kojim bi se mlade pripremilo za posao koji će raditi i često se stavljaju prevelika očekivanja početnog znanja i iskustva na njih. Tu se može vidjeti diskrepancija između onoga što se ući mlade u obrazovnom sustavu i onoga što poslodavci na tržištu rada očekuju.

Problem se treba tražiti u sustavu, a ne u mladima

Ako mladi izlaze iz sustava obrazovanja s nedovoljnim znanjem i iskustvom, problem se treba tražiti u sustavu, a ne u mladima. Naglasio je da se ne može očekivati da mlada osoba koja je završila srednju školu ili fakultet dolazi sa znanjem i iskustvom s kojim dolazi neko s pet ili deset godina staža na tom radnom mjestu. Često se događa da kombinacija ovakvih očekivanja, niske plaće i prekovremenog rada dovede do toga da ljudi odustanu.

Sve se to događa jer mladi ne znaju svoja prava. - Jedan od velikih problema je što ih mi u školama i na fakultetima ne učimo te neke osnovne stvari: što je ugovor na određeno, što je ugovor na neodređeno, kako oni izgledaju, što je bitno da piše u tome - rekao je Sven. Dao je i nekoliko primjera: ako u ugovoru piše da radiš određenu satnicu, što se treba dogoditi ako te netko pozove da radiš drugačije, koliko imaš pravo na otkazni rok, koliko imaš pravo na probni rok, kada se treba obavijestiti radnika o promjenama u ugovoru...

Neznanje često stvara podlogu za izrabljivanje, a mladi iz strukovnih škola znaju više

Primijetio je da mladi iz strukovnih škola često znaju te stvari. Kao primjer je uzeo učenike strukovne škole iz Siska gdje se školuju vozači, mehaničari i slična zanimanja. Oni su znali da imaju pravo na prekovremeno, kako izgleda ugovor i kako izgledaju satnice. Mladi koji izlaze s fakulteta često ne znaju te stvari jer se nigdje s njima ne susreću. U strukovnim školama se ide na praksu i već se ulazi u radne odnose. To neznanje često stvara podlogu za izrabljivanje.

Napomenuo je da i poslodavci sami nekad ne znaju svoje obaveze. S jedne strane to je njihove krivica, ali s druge strane je i posljedica zamršenog zakonodavstva. Međutim, nekada se radi o svjesnoj eksploataciji. Mladi često pristaju radit više za puno manje novaca jer nemaju drugog izbora. Hrvatska je još uvijek poprilično visoko na ljestvici po broju nezaposlenih mladih u Europi. Neki EU prosjek nezaposlenosti mladih je 14%, a Hrvatska je na 18,3%, istaknuo je.

Sindikati zagovaraju da se uvede naknada za nezaposlenost za mlade

Sven je zatim pokušao dati odgovor na pitanje zašto su sindikati bitni za mlade. S jedne strane, sindikati štite svoje članice od otkaza. Sindikat nije tu da štiti nekoga tko radi loše, ali je tu da štiti radnike od neregularnih otkaza, izrabljivanja, od toga da se radnicima da otkaz kako bi se umjesto njih uzelo radnike koji su voljni radit za manje novce. Sindikati također informiraju i educiraju svoje članove o njihovim pravima. Kada netko počne raditi u tvrtki ili organizaciji koja ima sindikat, do te osobe dođe sindikalni povjerenik i ponudi mu da se učlani, da joj materijale i održi nekakvu radionicu o njihovim pravima. Često se pružaju i pravni savjeti. Sindikati su tu da svojim članovima pruži besplatnu pravnu pomoć u slučaju da dođe do kršenja prava ili dostojanstva radnika. Ako treba ići na sud, sindikat je tu kao besplatna podrška, a nekada i pokriva sudske troškove.

- Ono što sindikate čini jakim je njihova masovnost – naglasio je Sven. Ako je većina radnika neke tvrtke u sindikatu, a poslodavac je nerazuman i krši prava, sindikat može organizirati štrajk većine radnika i tako obustavit rad tvrtke. Kolektivni ugovori su još jedna snaga. Oni osiguravaju da mladi, kad počnu raditi, odmah dobiju ugovor na neodređeno i punu plaću. Svaki radni kolektiv koji ima kolektivni ugovor je dobro mjesto za rad zato što su tamo puno kvalitetniji uvjeti. Zakon o radu definira neki minimum radnih prava, a kolektivni ugovori uvijek traže više. Ako je zakonom o radu propisano 20 dana odmora, kolektivni ugovor će tražiti više. Tražit će da se ne kreće od minimalne plaće, nego da početna plaća bude dostojanstvenija. Osiguravat će bolje otkazne rokove, bolju sigurnost, više ugovora na neodređeno. Kolektivni ugovori su tu da zaštite bilo koju osobu koja dođe na radno mjesto, ne samo onu koja je sklopila taj ugovor.

Sindikati se bave poboljšanjem radnog zakonodavstva i socijalne politike, što je također bitno za mlade. Na primjer, naknadna za nezaposlenost je kod nas dosta ograničena u pogledu tko je može dobiti. Jedan od najvećih problema je, ako završite srednju školi ili fakultet i prijavite se na HZZ, vi nemate pravo na naknadu. Sindikati, i Mreža mladih, zagovarali su da se uvede naknada za nezaposlenost za mlade. To bi bio neki iznos koji će mlada osoba kad izađe svježe na tržište rada imati pravo primati da može taj period lakše preživjeti.

Mladi ne vjeruju sindikatima jer nisu vidljivi

Ono što je problem u svemu tome je što mladi nemaju povjerenje u sindikate. Sven je predstavio istraživanje iz 2018./19. u kojem se pokazalo da samo 16% mladih ima povjerenje u sindikate, 37% kaže da je neutralno i 37% nema povjerenje. Može bit puno razloga zašto je tako. Sven smatra da je jedan od razloga to što sindikati više nisu toliko vidljivi, barem na razini radnih mjesta. Mnogi mladi koji rade na modernijim poslovima ih jednostavno ne vide. Drugi problem je što su sindikati pomalo zastarjele institucije, pogotovo u Hrvatskoj. Članovi su uglavnom sredovječni ljudi i mladima ne imponira tu doći. Ne očekuju da će tu dobiti nekakvu podršku, pomoć ni napraviti neki kolektiv u koji se mogu uključiti.

Mali vodič za veliku borbu

Savez samostalnih sindikata Hrvatske, najveća sindikalna središnjica u Hrvatskoj, napravio je Mali vodič za veliku borbu. To je vrlo jednostavan vodič u kojem se mogu naći sva radnička prava na razini plaće, ugovora, godišnjeg odmora, kršenja prava, prijave kršenja prava i slično. I Mreža mladih je radila na tome i smatraju da je to nešto najbolje za mlade osobe što je jasno i pitko, a nije suhoparno i pravno. Vodič točno kaže na što se trebate pozivati u smislu zakonodavstva i prava. To je jedan od načina na koji se sindikati mogu približiti mladima, smatra Sven.


SKUPA želi biti opći sindikat otvoren za sve

SKUPA je sindikat koji je prvenstveno organizira ljude koji rade i djeluju u organizacijama civilnog društva - udruge, sindikati, privatne zaklade (zaklade koje se osnovali privatni subjekti ili fizičke osobe), neprofitne zadruge i političke stranke. Mogu se učlaniti sve osobe koje rade i djeluju preko ugovora na određeno, ugovora na neodređeno, autorskog ugovora, studentskog ugovora, koji volontiraju ili su nezaposleni. Oni su jedini sindikat koji na nacionalnoj razini specifično organizira ovaj sektor.

Napomenuo je da postoje sindikati koji djelomično pokrivaju ovaj sektor. Sindikat novinara Hrvatske pokriva neprofitne medije. Regionalni industrijski sindikat organizira asistente u nastavi koji su najčešće zaposlenici udruga koje pružaju te usluge. SKUPA je osnovan u prosincu 2021., a dvije godine prije toga su se počeli baviti organiziranjem. Od ovog travnja su i članica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Prosječna starost članova je oko 30 godina, što je poprilično mlado za našu sredinu. Visoko su digitalizirani što im pomaže jer od početka pokrivaju cijelu Hrvatsku. Dugoročni plan je da postanu opći sindikat koji je otvoren za sve.