Šibenčanin na Princetonu
- Nikada nisam razmišljao o studiju u SAD-u dok mi to nije predložio prijatelj, sada student treće godine na Harvardu. Smatrao sam da je to izvan mog dohvata - priča šibenski američki brucoš koji se po završetku studija namjerava vratiti u Hrvatsku.
Princeton je jedno od osam prestižnih američkih sveučilišta takozvane Ivy League; dao je 37 nobelovaca i dva američka predsjednika, a ove godine imali su najstroži proces primanja brucoša u povijesti. Primljeno je samo 7,86 posto prijavljenih, a među njima je Šibenčanin Domagoj Babić.
– Nikada nisam razmišljao o studiju u SAD-u dok mi to nije prošle godine u veljači predložio prijatelj Luka Orešković, sada student treće godine na Harvardu. Smatrao sam da je to izvan mog dohvata, no on je bio uvjerljiv, potaknuo me na razmišljanje, povezao s nekim drugim Hrvatima na studiju u SAD-u i tako je počela priča. Dao mi je puno informacija iz kojih sam polako gradio sliku i kretao se kroz postupak prijave – prisjeća se Domagoj za Slobodnu Dalmaciju, preporučujući svima onima koji razmišljaju o studiju izvan Hrvatske da se svakako povežu s našim studentima koji se ondje već nalaze.
– Troškovi školovanja ovdje su 58 tisuća dolara godišnje, što si nikako ne bih mogao priuštiti. Ogroman dio pokriva sveučilište preko Financial Aida, a roditelji snose manji dio, manji za američke pojmove. Suprotno uvriježenome mišljenju, nekoliko sveučilišta slavne Ivy Leugue ne gleda na financijsko stanje studenata prigodom primanja, odnosno daju izdašne stipendije – kaže on.
– Naravno da se namjeravam vratiti u Hrvatsku i tu raditi. Kao što kaže Vice Vukov, to je tvoja zemlja. Treba vratiti zajednici svoj dio i raditi na tome da Hrvatska postane uređenije, sretnije i uspješnije društvo. Slično razmišljaju i ostali Hrvati na sveučilištima Ivy League s kojima sam razgovarao – odlučan je Domagoj, koji se slaže da u ovom trenutku domovina ne pruža dovoljno šansi mladima, ali da je optimist i vjeruje da će se prilike izmijeniti.
Za sve koji razmišljaju upustiti se na putovanje na koje je on već krenuo, ima samo riječi ohrabrenja. Uz dobru organizaciju i informiranost, ništa nije nemoguće.
– Moram naglasiti da sam se za studij u Americi pripremao sam, usporedo s nastavom koju sam redovito pohađao. Ne trebaju vam nikakvi tečajevi i skupe pripreme, ako možete i želite raditi i imate kapaciteta. Uostalom, slično kao za državnu maturu – poručuje Domagoj iz daleke Amerike.
Da je Amerika sve manje zemlja daleka za hrvatske studente i profesore, svjedoče podaci Instituta za razvoj obrazovanja prema kojima je SAD upravo jedna od najtraženijih inozemnih destinacija za naše (buduće) akademske građane. Od 2001. godine ondje godišnje prosječno studira između 540 i 670 Hrvata.