Sara Sušanj: Vijeće učenika će funkcionirati ako učenici osjete da se njihov glas uvažava

U novom tekstu u sklopu temata "Hoću grad za mlade!" donosimo razgovor sa Sarom Sušanj, izvršnom direktoricom riječke Udruge "Delta". Udruga "Delta" u srži svog djelovanja ima upravo rad s mladima - youth work, i to u području građanskog odgoja i obrazovanja, kao i u povećavanju društvene i političke participacije mladih. Sa Sarom smo za ovu priliku razgovarali o vijećima učenika i učenica - kako izgleda njihovo djelovanje u praksi, koliko se razlikuje od onoga što je propisano "na papiru", što sudjelovanje u radu vijeća donosi mladim osobama, ali i društvu općenito.

Je li formiranje vijeća učenika i učenica zakonom propisano u Republici Hrvatskoj, koliku ulogu u praksi imaju ravnatelji/ce škola i sama politika škola?

Rad i djelokrug rada vijeća učenika i učenica određen je člankom 71. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U vijeću učenika i učenica sjede predstavnici i predstavnice iz svakog razreda, a imaju pravo sudjelovati u donošenju odluka koje su važne učenicima i učenicama. Može se reći da je vijeće učenika i učenica jedne škole najvažnije predstavničko tijelo. Međutim, navedeni zakon vijećima učenika i učenica ne daje moć ravnopravnog odlučivanja (s pravom glasa), a način organizacije rada prepušta svakoj školi kroz statut. 

Drugim riječima, politika škole često diktira koliko će vijeće učenika i učenica biti aktivno i koliko će se glas djece i mladih zapravo čuti i uzeti u obzir prilikom donošenja neke odluke. Ako škola njeguje demokratičnu kulturu i podržava participaciju djece i mladih, onda vijeće učenika i učenica može biti vrijedan resurs i imati značaju ulogu. Ipak, u školama u kojima se osjeti snažna hijerarhijska struktura i u kojoj se ne cijeni mišljenje učenika i učenica, vijeće učenika i učenica najčešće ima samo formalnu ulogu bez stvarnog utjecaja. 

U tom kontekstu, ravnatelji i ravnateljice imaju ključnu ulogu. Prema Preporukama i smjernicama za demokratske škole i podršku rada vijeću učenika i učenica u srednjim školama (2024.) sami učenici i učenice su ravnateljima/cama predložili nekoliko ideja kako bi se povećala razina demokratičnosti i participacije vijeća učenika i učenica u školama. Predložili su da bi ravnatelji/ce redovito trebali sudjelovati na sjednicama vijeća učenika i učenica, da bi jasno trebali pokazati otvorenost za komunikaciju (npr. dani otvorenih vrata ureda, sandučić za pitanja). Isto tako, vijeća učenika i učenica očekuju od ravnatelja/ica da ih obavijeste o poduzetim koracima za rješavanje određenih problema i/ili pritužbi, žele biti uključeni u donošenje godišnjeg plana i programa i školskog kurikuluma, žele da ih ravnatelji/ce uključe u vrednovanje nastavnog procesa (npr. izvješće učenika/ca o radu nastavnika/ca i škole) i žele da predstavnik/ca vijeća učenika/ca bude uključen na radnim sastancima ostalih tijela škole kada je to vezano uz odlučivanje o pravima i obvezama učenika/ca (npr. prisutnost prilikom izricanja pedagoških mjera). Također, učenici i učenice žele da ravnatelji/ce osiguraju podršku za provedbu aktivnosti vijeća učenika u financijskom planu škole.

Koliko se razlikuju uloge vijeća učenika i učenica u praksi i "na papiru"? 

Zakon o odgoju i obrazovanju spominje vijeća učenika i učenica samo u jednom članku. Službeno, vijeća učenika i učenica imaju zadatak zastupati interese svojih kolega i kolegica, sudjelovati u odlukama i time unaprjeđivati kvalitetu života u školi. U praksi, rad vijeća učenika i učenica ovisi od škole do škole. Iako vijeća učenika i učenica donose svoj program rada, često se sudjelovanje vijeća učenika i učenica u aktivnostima škole smatra dovoljnim, no njihova uloga bi trebala biti puno veća – u određivanju uređenja škole, donošenju pravilnika i odluka koje se tiču svih učenika i učenica. 

Možda za primjer, iako nije recentan podatak, ali je indikativan - u doba pandemije oko polovice ispitanih odgojno-obrazovnih ustanova nije održavalo sastanke vijeća učenika i učenica u drugom polugodištu šk. god. 2019./2020., a nešto manje niti u prvom polugodištu šk. god. 2020./2021. (Delta, 2021.) čime se zaključuje da u vremenu velikih promjena u odgojno-obrazovnom procesu zbog COVID-19 bolesti, glas učenika i učenica se uopće nije uzimao u obzir (a učenici i učenice su najvažniji dionici odgojno-obrazovnog procesa). Tadašnje Ministarstvo znanosti i obrazovanja podbacilo je u pružanju uputa za osnivanje i rad vijeća učenika i učenica u kriznoj situaciji.

Je li teško zainteresirati učenike i učenice za sudjelovanje u vijećima i motivirati ih na aktivan doprinos radu vijeća?

Ključan preduvjet za uključivanje u rad vijeća učenika i učenica je razumijevanje njegove uloge i svrhe. U praksi se često događa da su vijeća učenika i učenica osnovana samo kako bi se zadovoljio zakon, a učenici i učenice najčešće ni ne znaju čemu vijeće učenika i učenica služi i nije im jasna njihova uloga.

Ključnu ulogu u motiviranju učenika i učenica imaju stručne suradnice koje su u školama najčešće zadužene za rad vijeća učenika i učenica. Iako one same jesu motivirane i sustavno komuniciraju s vijećem učenika i učenicama, njihov utjecaj najviše ovisi o vodstvu škole.

Kako vijeće učenika i učenica zagovara potrebe i interese svojih kolega i kolegica u školi, tako uče o demokraciji i tome kako se odluke zaista donose. Neki od njih npr. nauče kako se raspolaže školskim proračunom, kako argumentirano zastupati svoje interese, kako se zauzeti za sebe i svoje vršnjake/kinje u kršenju prava, vježbaju odgovornost, uče i tome koliko je aktivizam važan, ali i kako su promjene težak i dugotrajan proces. Neke od njih to demotivira, a iz našeg iskustva, neke to dodatno osnaži i potakne da postanu aktivniji u svom kvartu, gradu ili u neformalnim inicijativama i organizacijama civilnog društva. 

Postoji li praksa umrežavanja VU na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini?

Tijela kao što su vijeća učenika i učenica se mogu umrežavati na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini (postoje vijeća učenika i učenica na županijskim razinama i Nacionalno vijeće učenika i učenica). U slučaju Primorsko-goranske županije, županijsko vijeće učenika i učenica trenutno nije konstituirano.

Iz našeg iskustva, vijeća učenika i učenica mogu produktivno surađivati s ostalim vijećima učenika i učenica, pogotovo u onim školama koje dijele zajednički prostor. Iz provedbe projekta "(Su)djelujem – vijeće učenika i učenica u demokratskoj školi" imamo divna iskustva umrežavanja nekoliko srednjoškolskih vijeća učenika i učenica na području Grada Rijeke. Kako bi prikupili primjere dobre prakse aktivnosti vijeća učenika i učenica u Primorsko-goranskoj županiji, vijeća učenika i učenica Prve riječke hrvatske gimnazije, Drvodjeljske i strojarske škole, Gimnazije Andrije Mohorovičića i Medicinske škole osmislili su 5 kriterija prema kojima se neka aktivnost vijeća učenika i učenica može smatrati uspješnom, a zajedno su kreirali i Preporuke i smjernice za demokratske škole i podršku radu vijeću učenika i učenica u srednjim školama. Imamo povratne informacije da im je općenito sudjelovanje u aktivnostima projekta bilo zanimljivo i korisno - saznali su kako vijeća učenika i učenica funkcioniraju u drugim školama, kroz primjere dobre prakse dobili su inspiraciju i za aktivnosti u svojoj školi.

Praksa koju vrijedi spomenuti je i godišnja edukacija za predstavnike/ce vijeća učenika i njihove koordinatore/ice koju organizira i provodi Mreža mladih Hrvatske.

Koji je tajni sastojak zbog kojeg neka vijeća učenika i učenica dobro funkcioniraju u praksi?

Nije baš tajni, trebao bi biti preduvjet više nego sastojak, ali vijeće učenika i učenica će dobro funkcionirati ako učenici i učenice osjete da se njihov glas čuje i uvažava. Ali slično je zapravo i s djecom i mladima općenito – njihov aktivizam će biti smislen ako vide rezultate svog truda i rada, ako vide svoj utjecaj i ako stvarno doprinose životu škole i pravima i interesima svojih vršnjaka i vršnjakinja.

Ključan sastojak naravno imaju i odrasli, odnosno vodstvo škole i njihov koordinator/ica vijeća učenika i učenica. Ako su spremni pružiti podršku učenicima i učenicama i ako su spremni odreći se svoje "moći" u korist djece i mladih, onda postupno stvaraju školsko ozračje koje potiče participaciju i doprinosi stvaranju demokratske škole. 

Za kraj, zašto su važna vijeća učenika i učenica, što društvo gubi ako ideja ovih vijeća ne funkcionira u praksi?

Aktivno sudjelovanje učenika i učenica u životu škole važna je odrednica demokratske kulture škole, jednako kao što je aktivno sudjelovanje građana i građanki u društvu indikator stupnja razvoja demokracije tog društva. Škole su mjesta gdje djeca provode najviše vremena, gdje se uči o demokraciji, ali gdje se ona i živi. Ako djeci i mladima od najranije dobi u školama pokažemo da ima smisla da govore, ukazuju, sugeriraju i ako se pozitivne promjene dogode zbog njihovog utjecaja, onda rastu i njihovo povjerenje u taj sustav i odgovornost spram tog sustava. Znanja i vještine koja učenici i učenica steknu u takvom okruženju kasnije postaju dio njihove uloge kao aktivnih građana i građanki.

Ovaj sadržaj realiziran je kroz projekt "Hoću grad za mlade!" koji je sufinanciran sredstvima Grada Splita te ne odražava nužno stajališta donatora.