Referendum: Kako to rade drugi?

U iščekivanju drugog referenduma u povijesti Republike Hrvatske, na kojem će građanke i građani odgovoriti na pitanje Jeste li za članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji?, istražili smo s koliko su glasova neke druge europske zemlje odlučile o svom članstvu u EU te kakva su generalno njihova referendumska iskustva.

Odlučivalo čak 91% Maltežana

Među analiziranim državama, najniži postotak glasača zabilježen je na referendumu u Mađarskoj 2003. godine. Manje od polovine Mađara s pravom glasa (45.49% glasača) sa visokih 83.76 % podržalo je članstvo Mađarske u EU.

Najveći odaziv bio je na Malti  2003. godine – glasovalo je 90.91% glasača te je zabilježena tijesna pobjeda zagovaratelja članstva Malte u EU (53.65% za i  46.35% protiv). Navedeni podaci mogu, ali ne moraju, značiti da se protivnici članstva pojedine države u EU teže odlučuju za izlazak na referendum. Vrlo visok odaziv (iznad 70 % glasača) zabilježen je i u Finskoj (74%), Švedskoj (83.3%), Austriji (82%), Latviji (71.45%) te Norveškoj (89.04%) koja 1994. godine nije prihvatila članstvo u EU (47.82% za, 52.18% protiv)..

U susjednoj Sloveniji na referendumu organiziranom 2003. godine, na kojem se odlučivalo i o slovenskom članstvu u NATO-u, izašlo je 60.29% glasača, od toga je za ulazak Slovenije u EU glasovalo njih 89.61%.

Samo dva finska referenduma

Iako je bilo najavljeno, Vlada RH je odustala referendum o pristupanju Europskoj uniji iskoristiti i za pitanje o promjenama zakonskih kriterija za raspisivanje referenduma. Naime, prema važećem Zakonu, referendum o nekom pitanju se mora raspisati samo ako inicijator u roku 15 dana sakupi 10% potpisa od ukupno registriranog broja birača.

U Finskoj Vlada odlučuje o raspisivanju referenduma, no na lokalnoj razini referendum će se raspisati ako inicijativu podrži najmanje 5 % stanovništva u određenoj općini. Referendum u Poljskoj može raspisati predsjednik uz suglasnost Senata (Gornjeg doma parlamenta) ili Sejm (Donji dom parlamenta) na vlastitu inicijativu, inicijativu Vijeća ministara (Vlade), Senata ili građana ako sakupe 500 tisuća potpisa. Državni zbor Republike Slovenije mora raspisati referendum ako to zahtjeva trećina od 90 zastupnika, Državni svet Republike Slovenije ili 40 tisuća birača čije potpise treba prikupiti u roku 30 dana.  U Francuskoj se referendumi ne organiziraju na traženje biračkog tijela, nego o raspisivanju odlučuje Predsjednik Republike i to samo u slučaju promjene Ustava ili usvajanja nekog zakona. Prijedlog mu mogu dati Vlada, oba doma Skupštine ili petina zastupnika u parlamentu koje mora podržati i desetina upisanih birača.

Iako se referendum u javnosti predstavlja kao vrlo dostupan i često korišten demokratski način odlučivanja o važnim temama, spomenimo da je u povijesti samostalne Finske referendum organiziran samo dva puta – 1931. godine se odlučivalo o ukidanju zakona o zabrani trgovine alkoholom, a 1994. godine o članstvu u EU.