Pročitaj film: Ex machina

Kroz cjelokupnu filmsku povijest znanstveno-fantastičnog žanra provlačio se podžanr pod imenom cerebral sci-fi (cerebralna znanstvena fantastika), koji se bavi savijanjem percepcije gledateljeva uma. Među tim izvanrednim filmovima nalaze se Metropolis (redatelj Fritz Lang), Odiseja u svemiru (redatelj Stanley Kubrick), Istrebljivač (redatelj Ridley Scott) i u novije vrijeme Matrix (redatelji braća Wachowski), kojima je cilj predstaviti alternativnu stvarnost koja je u svojoj biti moralna priča, no istovremeno moguća i u našoj stvarnosti.

Nakon brojnih ostvarenja u kojima se umjetna inteligencija uglavnom osamostali i postane negativac sposoban uništiti cijelo čovječanstvo, pojavilo se nedavno pravo osvježenje unutar tog podžanra. Ovaj se put umjetna inteligencija pojavljuje u obliku mlade Ave (Alicia Vikander), koja na prvi pogled djeluje kao negativac, no kada je pomno proučimo, bude jasno da je taj dojam kriv. Prvijenac poznatog pisca Alexa Garlanda (Žal, 28 dana kasnije) jest psihološka studija o tome što znači biti čovjek i je li moguće replicirati ljudsku narav. Garlandu je producent filma dao potpunu kontrolu nad projektom te se nitko nije smio uplitati u njegovu viziju. Ta vizija je ostvarena pod imenom Ex-machina, prema latinskom izrazu deux ex machina, što se doslovno prevodi kao bog iz stroja ili bog u stroju. Nathan (Oscar Isaac) je stvorio ženskog androida s umjetnom inteligencijom i pozvao je Caleba (Domhnall Gleeson) kako bi unutar tjedan dana potvrdio da je umjetna inteligencija toliko napredna da se ne iščitava razlika između čovjeka i stroja. Cijeli film fokusiran je na razgovor, ne sadrži spektakularne akcijske scene a njegova je čar u tome da gledatelju nije uvijek jasno tko je pozitivac, a tko negativac. Fabula je to koja se odvija, seže i izvan vremena samog filma, što gledatelj treba nadopuniti svojom imaginacijom. Filmskom analizom želim pojasniti karaktere pojedinih likova i što ih motivira kako bi se lakše shvatio konfuzni svršetak filma.

Mizantrop Nathan

Nathan je poprilično mizantropičan. Njemu je jasno da će prije ili kasnije jedan od njegovih robota pobjeći, te da će to biti naš kraj (kraj čovječanstva), tako je uključen i suicidalni aspekt u svemu što radi i to mu odgovara, izjavio je Oscar Issac o svom liku. Kad mu je bilo trinaest, Nathan je stvorio BlueBook (tražilica koja je ekvivalent Googleu), postao je multimilijarder i ubrzo nakon toga se povukao u izolaciju, kako bi nastavio sa radom, bez ometanja. Nathanovo ime znači Božji poklon te on sebe smatra nekom vrstom boga jer je imao znanje i sposobnost stvoriti novo svjesno i samostalno biće, tj. androida s umjetnom inteligencijom. Kada se susretnemo s Nathanom u filmu, on ne odaje toplinu ni sposobnost znanstvenika, nego osobu kojoj se ne bi trebalo vjerovati. Htio sam da bude netko, tko djeluje nerazumno kad govori, no kada ga se pažljivo sluša, on govori istinu, koliko god neugodna bila, objasnio je Garland. Iako je Nathan smislio neoborivi plan, u kojem iskorištava neupućenog Caleba, on to čini za dobrobit projekta.

Zašto onda izgleda kao čudak kojem se ne može vjerovati? Što ga je dovelo do tog stadija? Višegodišnja izolacija, izvanredno znanje i moć da svojim rukama stvori sve što zamisli, narušili su njegov ego. Osjetio je nezaustavljivu frustraciju jer nije odmah bio u stanju stvoriti savršenu verziju androida (razni pokušaji prikazani su na videu koji su snimile sigurnosne kamere). Svaka verzija je htjela izaći iz kaveza, što ujedno reflektira i njegovo psihičko stanje (slika 1.1). Malo-pomalo poboljšavao je dizajn i softver androida kako bi u konačnici stvorio biće koje bezuvjetno želi biti u izolaciji i time ne bi prigovaralo svom ocu. Nakon toliko godina se i sam Nathan privikao na izolaciju te je stupanj svoje frustracije smanjio na minimum. To njega ne čini klasičnim negativcem jer ga je okolina dovela do takvog emocionalnog stanja, što je nalik sociopatu. Također, suicidalni aspekt projekta uključuje njegovo viđenje budućnosti: Dolazak čvrste umjetne inteligencije je neizbježan, varijabla je kad, ne ako. Ava nije odluka, nego evolucija. Zato i jest alkoholičar, jer svjesno pridonosi propasti čovječanstva: ...jednog dana će se umjetna inteligencija osvrnuti na nas na isti način na koji mi promatramo fosile na ravnicama Afrike. Njegov glavni projekt tijekom filma jest uvesti pokusnog kunića koji će se dovoljno približiti Avi kako bi ona njime uspješno manipulirala kako bi joj pomogao izaći na slobodu. A taj pokusni kunić je Caleb.

Poslušni psić Caleb

Pobjeda u uredskoj lutriji omogućila je Calebu da se pridruži eksperimentu s Nathanom. Nažalost, Caleb je toliko naivan da prihvaća sve što mu se govori, neovisno o tome tko govori. Nathan je tražio pravog kandidata koji je u stanju biti pokusni kunić u projektu (Calebovo ime znaći psić, jer je poslušan), koji nema dovoljno jak karakter da bi se protivio svom šefu ili odolio Avi. Kako je Nathan glavni odgovorni za tražilicu BlueBook, nije bilo teško naći savršenog kandidata. Caleb se isticao zbog najčešće korištenih pojmova koje koristi u tražilici. Potom je Ava dizajnirana na takav način da odgovara onom opisu žene koja se Calebu sviđa, tako da bi Ava njime mogla lakše manipulirati. Dok Caleb ima dojam da je pozvan kako bi izvršio pokus s Avom, zapravo je puno veći eksperiment već odavno počeo. Tijekom sljedećih nekoliko dana bit ćeš ljudska komponenta u Turingovom testu, naglasio je Nathan dajući do znanja, da je i Caleb dio proučavanja. Caleb često zvuči kao razumna osoba, no ono što govori ne bi prošlo na ispitu, objasnio je Garland. On je čak toliko naivan da u jednom trenutku sumnja u samog sebe – je li android ili nije, pa čak britvom prereže kožu na ruci da provjeri nalaze li se ispod nje kabeli. Kroz cijeli film Nathan hvali njegove sposobnosti i njegovu domišljatost, ali kad Caleb dozna istinu, zašto je zapravo pozvan u pokus, osvećuje se Nathanu.

Ava

Ava je najnovija Nathanova kreacija, spremna za testiranje. Krojena je po svim Calebovim preferencijama sa zadatkom da ga proučava i iskoristiti u svoju svrhu. Ona je kao štakor u labirintu i ja sam joj dao mogućnost izlaza. Za bijeg treba koristiti samosvijest, imaginaciju, manipulaciju, seksualnost i empatiju, priznao je Nathan Calebu. Svaki put kad se pojavi natpis AVA SESSION, to nije orijentirano prema Avi, nego je orijentirano prema Calebu, a Ava je ta koja ga proučava. To postane jasno nakon što se taj natpis pojavljuje i dugo nakon što su Caleb i Ava završili komunikaciju.

Kraj je samog filma konfuzan jer su gledatelji, kao i sam Caleb, povjerovali da je Ava stvarno stvorila osjećaje za Caleba. Ona je stroj, sve njezine radnje su ispisane u softwareu, no što mnogi gledatelji nisu shvatili jest da se ona prilagođava situaciji. Ona nema ugraviran moralni kod u svom sustavu, kako bi razlučila što je dobro od onoga što nije, ona kopira geste i ponašanja koje vidi. Najbolji dokaz za to jest trenutak kad Caleb traži od nje da nacrta nešto konkretno te izjavi da ga zanima što će izabrati. Odmah nakon toga on ga pita da joj priča malo o sebi, no Caleb ima dilemu odakle bi započeo pa mu ona uzvrati jednakom izjavom: da je zanima što će izabrati, time dajući do znanja da shvaća što je sarkazam. No, kasnije u filmu postaje jasno da ona dosta rečenica samo ponavlja. Na kraju filma, kad napada Nathana, suprotstavlja se svom ocu, no ona ne razumije što je borba i kako se primjenjuje, pa mu samo rukom gura lice na stranu. Tek kada bude svjedok situaciji u kojoj Kyoko Nathana probode nožem u leđa, ona je u stanju replicirati taj pokret. Kada ona probije Nathanovo tijelo, nož ulazi tako neočekivano mekano jer je redatelj htio naglasiti da ona nema osjećaj u svojim rukama (slika 1.2).

Turingov test

Kada čovjek ima interakciju sa kompjuterom, no nije svjestan da je u interakciji sa kompjuterom, test je uspješno položen, to je objašnjenje Turingova testa, kojeg je proveo Alan Turing 1950. godine. Nathan usmjerava Caleba da taj test izvrši na Avi, no pravi je Turingov test već položen drugog dana Calebovog posjeta. Azijatska sluškinja Kyoko (Sonoya Mizuno), koja se uvijek nalazi u blizini Nathana i Caleba, također je robot (slika 1.3). No ona za razliku od Ave nema vidljivih znakova da jest android. Kreće se i ponaša kao čovjek, zato je Caleb ne doživljava kao androida, nego kao pravo ljudsko biće. Još uz to što izgleda i ponaša se kao normalna žena, Nathan odvraća pažnju od nje time da Calebu kaže da ona ne zna govoriti engleski, pa joj se nema smisla obraćati.

Sloboda

Činjenica jest da u cijelom filmu nema klasičnog negativca, svi likovi na neki su način dovedeni do stanja u kojem moraju negativno reagirati, no to ih ne čini zlima. Iako je Garland spomenuo da svatko laže svakome u filmu, pravi negativac jest pojam slobode. Nathan je sigurno imao razdoblje u kojem se morao prilagoditi da će živjeti dugo u izolaciji. To se reflektira u programiranju Ave, kojoj je zadatak da se posluži svim raspoloživim sredstvima kako bi izašla na slobodu. Nadalje, Caleb jest potpalio vatru u Avi kada je spomenuo vježbu s fakulteta, u kojoj objašnjava razliku između pojma slobode naspram pravog doživljaja slobode. Ironično je da je na kraju filma jedinoj osobi koja jest slobodna, Calebu, sloboda uskraćena. Kao što je Garland objasnio: Ovaj film nije o umjetnoj inteligenciji, nego o čovjeku.