Kako prepoznati zdravu vezu?

Nasilje u intimnim/romantičnim odnosima u užem je društvenom i zdravstvenom fokusu posljednjih 30 godina, a kao javni problem prepoznato je tek u drugoj polovici 20. stoljeća. Naime, taj oblik nasilja dugi niz godina nije bio stvar općeg interesa, već tabu koji se rješavao u „4 zida“.
Jedan od najčešćih oblika nasilja nad ženama je upravo onaj koji se počini od strane ljubavnog partnera. Dok je za muškarce situacija znatno drugačija - oni najčešće pretrpe nasilje od strane neznanca ili poznanika.

Nasilje u mladenačkim vezama prisutnije nego u bračnim odnosima
Istraživanja pokazuju da fizičko nasilje u romantičnim odnosima često prati psihološko zlostavljanje. Također, većina žena koje su žrtve fizičkog zlostavljanja dožive višestruka djela agresija (gotovo nikad nije samo jednom!).
U vezama mladih kao i u partnerskim odnosima odraslih, može biti prisutno nasilje. Istraživanja dolaze do zaključka kako je nasilje u mladenačkim vezama prisutnije nego u odnosima bračnih partnera. Jedan od najčešćih oblika nasilja u vezama mladih je psihološko nasilje. Mladi često ne prepoznaju određene postupke kao zlostavljanje, a to se posebno očituje u području psihičkog zlostavljanja. Ovaj vid nasilja uključuje postupke koje mladi znaju pogrešno interpretirati kao znakove ljubavi (npr. izrazitu ljubomoru). Istraživanja navode kako su posljedice nasilja u vezama mladih mnogobrojne. Dionici navedenog u povećanom riziku su od zloupotrebe droga i/ili alkohola, rizičnog seksualnog ponašanja, gubitka samopouzdanja, pojave poremećaja raspoloženja, narušene koncentracije, pojave fizičke boli i sl.

Nasilje u vezama je ozbiljan problem među adolescentima
Udruga CESI je 2004. i 2007. godine provela istraživanje na temu nasilja u bliskim vezama na hrvatskim srednjoškolcima. Rezultati pokazuju kako većina mladih u dobi od 16 do 19 godina koja je sudjelovala u istraživanju ima iskustvo veze i mnogi smatraju da je nasilje u vezama ozbiljan problem među adolescentima. Više od 2/3 njih izjavilo je da je doživjelo da se osoba s kojom su u vezi prema njima nasilno ponašala, a nešto manje od 1/2 izjavilo je da se u vezi barem jednom agresivno ponašalo prema partneru. Rezultati također pokazuju kako učestalost nasilja u adolescentskim vezama varira u odnosu na vrstu nasilnog ponašanja. Najviše su prisutni oblici nasilnih ponašanja kojima se nastoji dominirati i kontrolirati osobu u vezi (ekstremna ljubomora, posesivnost, kontrola, optuživanje i emocionalne ucjene) dok su seksualno nasilje i fizička agresija u vezama mladih prisutni u manjem broju. Djevojke su, u odnosu na mladiće, sklonije doživljavati i činiti emocionalne/psihološke oblike zlostavljanja, dok mladići, više koriste oblike seksualnog zlostavljanja prema osobi s kojom su u vezi. Mladi u Hrvatskoj kao razlog neprijavljivanja ovakvih događaja navode osjećaj straha, srama i nepovjerenja zbog čega problem najčešće pokušavaju riješiti sami.

Karakteristike zdrave veze
Jedina zaštita od nasilja u vezi je brzo prepoznavanje nasilnih oblika ponašanja te traženje pomoći.
S druge strane, važno je istaknuti kako izgledaju zdravi i potencijalno dugotrajni romantični odnosi. Kvalitetne, zdrave intimne veze prepoznajemo kroz sljedeće stavke:
Uzajamno povjerenje
Povjerenje u partnera ključna je komponenta svakog zdravog odnosa. Iako na razvoj povjerenja utječe tip privrženosti koji smo imali u djetinjstvu važno je istaknuti da istom pridonosi i način ophođenja partnera prema nama. Ako je partner pouzdan i na njega možemo računati i u teškim trenutcima tada lakše gradimo povjerenje.
Otvorena komunikacija
Zdrave, dugotrajne veze, bilo da su to prijateljstva ili romantična partnerstva, zahtijevaju otvorenu i iskrenu komunikaciju. Iako se može činiti da su najbolji odnosi oni u kojima nema konflikta, znanje o tome kako argumentirano i učinkovito riješiti problem je važnije od izbjegavanja.
Uzajamno poštovanje
U bliskim, zdravim odnosima partneri ne omalovažavaju jedni druge već nude podršku i sigurnost. Postoji nekoliko različitih načina na koje parovi mogu pokazati poštovanje jedan prema drugom, a to uključuje: slušanje jedno drugoga; razumijevanje i opraštanje pogreški; potporu i suradnja; iskazivanje zahvalnosti; poticanje te iskazivanje empatije.
Privrženost
Zdrave veze karakteriziraju toplina i privrženost. Istraživanje je pokazalo da početna strast koja označava početak nove veze s vremenom opada, ali to ne znači da se smanjuje potreba za toplinom i nježnošću. Strastvena ljubav obično se događa tijekom početka veze, a karakterizira je snažne emocije i potreba za održavanjem fizičke bliskosti. Ta se strastvena ljubav se s vremenom pretvara u suosjećajnu ljubav, koju obilježavaju osjećaji naklonosti, povjerenja, intimnosti i predanosti. Važno je istaknuti da su fizičke potrebe za svakog pojedinca različite. Ne postoji „prava“ količina naklonosti ili intimnosti. Ključ zdrave veze je u tome što su oba partnera zadovoljna razinom naklonosti koju dijele s partnerom.

Partnersko nasilje odnosi se na svako ponašanje unutar intimne veze koje uzrokuje fizičku, psihološku ili seksualnu povredu. Takvo ponašanje uključuje:
• Fizičko zlostavljanje kao što je šamar, udaranje, bacanje predmeta, udaranje i udaranje
• Psihološko zlostavljanje kao što je zastrašivanje, neprestano omalovažavanje i ponižavanje te različiti oblici kontrolirajućeg ponašanja poput izoliranja partnera od njihove obitelji i prijatelja, nadziranje njegovog/njenog kretanja i ograničavanje pristupa informacijama
• Seksualno zlostavljanje kao što je prisiljavanje na intimni odnose, dobacivanje uvredljivih komentara seksualnog sadržaja, ucjenjivanje kako bi se dobio pristanak na seksualni odnos

Izvori:
• WHO - World report on violence and health
• Ajduković, M. i Ručević, S. (2009). Nasilje u vezama mladih. Medicus, 18, 217-225
• CESI – Nasilje ne polazi samo od sebe
• https://www.verywellmind.com/all-about-healthy-relationship-4774802