Odnos političara prema mladima

- Večeras želim posebno zahvaliti svima vama mladima, ne samo iz Mladeži HDZ-a, nego i mladima u Hrvatskoj - poručila je Kolinda Grabar-Kitarović nakon poraza u prvome krugu predsjedničkih izbora, piše Dora Kršul za Telegram.hr.
Mladež HDZ-a, ostali mladi u Hrvatskoj i njihova budućnost, u govoru predsjednice došli su na red tek nakon rata, branitelja, borbe za samostalnost i skandiranja Vukovar, Vukovar. Naglasak na prošlosti i ratu pa ekspresno prestrojavanje prema budućnosti i mladima, pažljivijim su slušateljima parali uši, dok u govorima ostalih kandidata mladi nisu ni spomenuti.

Nezainteresiranost za strateški dokument za mlade
Takva retorika ne predstavlja nikakvu novost; mladi su u prigodnim govorima kampanja floskula, dok su u političkoj praksi posve zaboravljeni. Vjerojatno je najbolji primjer tome nesposobnost i nevoljkost Plenkovićeve Vlade da u više od dvije godine donese Nacionalni program za mlade (NPM). Protekli se odnosio na razdoblje od 2014. do 2017., od kada Hrvatska nema strateški nacionalni dokument za mlade; novi, dvije godine poslije, još nije ugledao svjetlo dana.
On je inicijalno trebao obuhvatiti razdoblje od 2018. do 2021., a nakon što je rok za 2018. probijen, nova je ideja bio program za period od 2019. do 2025. Od 2020. dijeli nas još par dana, Programa za mlade i dalje nema, a Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, zaduženo za koordinaciju njegove izrade, još od vremena ministrice Nade Murganić priči pristupa vrlo nezainteresirano.

S time je vrlo detaljno upoznat Marko Kovačić, znanstvenik s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu te stručnjak u području mladih i politika za mlade. - Još smo tijekom 2017. upozoravali da ćemo u novu godinu ući bez novoga programa. Nitko to nije pretjerano slušao, sve do 4. travnja 2018. kada je održan prvi sastanak radne skupine za novi NPM - prisjeća se Kovačić u razgovoru za Telegram.

Prošli dokument ostvaren je tek u 36% mjera
Uz još pedesetak ljudi imenovan je u skupinu za izradu tog strateškog dokumenta. Kovačićev autoritet u području politika za mlade prepoznaje i EU; on je, naime, nacionalni korespondent za politike za mlade Vijeća Europe i Europske komisije pa svake godine izvještava Komisiju o provedbi hrvatskih politika za mlade. Naglašava nam, veličina radne skupine za izradu zakašnjelog Programa od početka je ukazivala na njenu izvjesnu neoperativnost.
- Na prvom sastanku utvrdili smo da su mladi bitni, a ministrica Murganić otišla je nakon pet minuta. Zaključili smo i da program za novo razdoblje mora biti manji i kompaktniji jer je u prethodnom ispunjeno tek 36 posto mjera - priča nam Kovačić. U 2018. skupina je održala još dva sastanka, bez bitnijeg pomaka u izradi dokumenta.

Ministarstvo se od travnja ne oglašava o programu za mlade
Tek u ožujku ove godine stiže informacija da je Ministarstvo samostalno pripremilo nacrt i da će biti upućen radnoj skupini na izjašnjavanje. - Upozorio sam tada da je upravo radna skupina, a ne Ministarstvo, zadužena za izradu nacrta Programa te upitao kako je moguće da Ministarstvo radi nacrt bez radne skupine - kaže Kovačić. Svoje je primjedbe na nacrt Ministarstva, točno njih 111, uspio iznijeti na posljednjem sastanku radne skupine krajem travnja ove godine. Od tada, iz Ministarstva nisu čuli ni glasa.
- Mi kao radna skupina nemamo informacije o tome što se događa, Ministarstvo ignorira naše upite i nismo upućeni u to koji su od naših prijedloga prihvaćeni ili odbijeni za finalni nacrt. Dakle, ništa više od ovoga o donošenju Programa ne znam, iako sam imenovan da na njemu radim - rezignirano će Kovačić za Telegram. Na čelo Ministarstva u međuvremenu je zasjela ministrica Vesna Bedeković, no naš sugovornik ističe da se o Nacionalnom programu za mlade nije izjašnjavala.

Opća nebriga za mlade
Zanima nas što misli, zašto Hrvatska više od dvije godine nije sposobna donijeti novi NPM. - Mislim da su u pitanju tri stvari; nezainteresiranost, potkapacitiranost Ministarstva te opća nebriga za mlade. Ministarstvo uporno ne ostvaruje svoje zadaće koje ima vezano uz mlade - kaže Kovačić i redom nabraja – svake je godine sve manje savjeta mladih u jedinicama lokalne i regionalne samouprave, natječaj za udruge mladih i za mlade kasnio je i ove godine, a rezultati još nisu poznati, Hrvatska već dvije godine nema Nacionalni program za mlade, a Ministarstvo se šlampavo priprema za EU Youth konferenciju u sklopu predsjedanja Hrvatske EU-om.
Posebno ističe kako je jedan od strateških ciljeva Ministarstva profesionalizacija rada s mladima. Projekt je još 2015. prijavljen na Europski socijalni fond, odakle je odobreno financiranje u iznosu od gotovo 1,8 milijuna kuna; valjalo je izraditi veliko istraživanje o mladima u Hrvatskoj te prirediti kampanju kojom bi se osvijestila važnost rada s mladima.
Sustavnu nebrigu o ovome projektu, kaže Kovačić, možda najbolje iskazuje podatak da je Ministarstvo tek prije mjesec dana raspisalo javnu nabavu za izradu istraživanja. U međuvremenu je Institut za društvena istraživanja sam proveo navedeno istraživanje.

Tokenizacija mladih u Hrvatskoj
Naš znanstvenik, baveći se mladima i politikama za mlade, primjećuje kako se u Hrvatskoj jasno vidi tzv. tokenizacija mladih. - To znači da ih se na najnižoj razini uključuje u politiku da, primjerice, mašu zastavicama kad je potrebno ili stoje iza političara na skupovima. Kad političarima mladi zatrebaju, to onda na taj način dobro izgleda. HDZ, stranka koja je podržala aktualnu predsjednicu u borbi za novi mandat, od 2016. nije donijela novi Nacionalni program za mlade jednostavno zato što im nije stalo do toga - objašnjava Kovačić za Telegram.
Kada treba pokazati stvarnu brigu za mlade, smatra, cijela priča staje i ostaje na ispraznim floskulama o važnosti mladih. U svjetlu nemarnog odnosa politike prema mladima, pitamo Kovačića o participaciji mladih na izborima. - Od mladih zapravo uvijek očekujemo puno pa je vrlo česta moralna panika oko toga da mladi ne izlaze na izbore. No, oni su na izborima jednako aktivni kao druge dobne kohorte, samo što prakticiraju drugačije oblike komunikacije - zaključuje.

Razvodnjena priča Vijeća mladih Predsjednice RH 
O tome nam govori 23-godišnja studentica FER-a Kaja Pavlinić, ujedno i nestranačka članica Vijeća mladih Predsjednice Republike Hrvatske. Sjajnim primjerom ističe komunikaciju prema mladima u sklopu ovogodišnje kampanje #ovajputglasam za europarlamentarne izbore. - U nedjelju je, recimo, puno ljudi na Facebooku dijelilo da su glasali, a pritom su važni i medijski istupi kandidata. U kontekstu ovih izbora mislim na Darija Juričana - govori nam studentica koja smatra da je Juričan svojim cinizmom i načinom komunikacije mladima jednostavno bio fora.
- U jednom sam trenu, kroz Juričana, skužila da mladi stvarno pričaju o izborima - kaže Pavlinić koja od 2017. sudjeluje u radu Vijeća mladih Predsjednice. Na kraju predsjedničina mandata, nije zadovoljna aktivnošću vijeća.  - Vijeće je organiziralo šest-sedam okruglih stolova, koji su u početku dobro zamišljeni; trebali smo nakon svakog sastanka slati izvješća nadležnom resoru obzirom na ono o čemu smo na sastanku raspravljali - pojašnjava i dodaje kako se priča u finalu razvodnila, ali i kako ne zna jesu li njihovi prijedlozi ikad negdje dalje poslani.

Predsjednički kandidati nezainteresirani za teme o mladima
- Izašla sam na izbore, kao što to i inače činim, no kolege i mladi s kojima radim kroz udrugu Forum za održivi razvoj Zeleni prozor najčešće uz politiku vežu negativne konotacije. Ipak, nakon što im se objasni zašto je važno glasati i na što time mogu utjecati, onda se nekako i zainteresiraju - kaže studentica, zaključujući kako političari u kampanjama i u praksi zorno pokazuju da uopće nemaju doticaja s mladima.

Odnos 11 predsjedničkih kandidata prema temama koje se odnose na mlade dobro oslikava i činjenica da je tek troje – Katarina Peović, Ivan Pernar i Dalija Orešković – od njih 11 odgovorilo na konkretna pitanja o mladima koja im je uoči prvoga kruga uputio portal srednja.hr, usko specijaliziran za teme obrazovanja i mladih.