Pokret otoka za život otoka

Na hrvatskoj obali Jadrana postoje brojni otoci i otočići, a svaki od njih priča svoju priču. Većini nas pojam škoja u svijest priziva ljeto, sezonu i turizam: miris mora i soli, osjećaj pijeska ili šljunka pod stopalima, glasanje cvrčaka na borovima, dok onaj zimski period ostaje prepušten jugu, buri i šačici otočkih stanovnika.

Umrežavanjem protiv zimskog zaborava

Upravo zbog tog zimskog zaborava i otočke izoliranosti koja, htjeli - ne htjeli, nastupa s prvim zahlađenjem, nije nimalo mala stvar što su se krajem listopada na jedrenjaku Polaris na dva dana okupili predstavnici deset hrvatskih otoka: Šolte, Brača, Hvara, Visa, Korčule, Mljeta, Lastova, Prvića, Silbe i Krka.

Ujedinjeni u neformalnu inicijativu Pokret otoka, koja umrežava organizacije i udruge aktivnih otočana koji rade na podizanju kvalitete života na škojima, izmjenjivali su ideje, dojmove, iskustva i planove za budućnost.

Ideja za umrežavanjem ove vrste rodila se prije godinu dana, u listopadu 2015. godine, na putovanju autobusom za Bruxelles, na kojem su se ovi predstavnici prvi put upoznali i povezali. Od tada pa do danas radilo se na kreiranju međuotočne mreže putem virtualne platforme, ali i na rješavanju problema fizičke udaljenosti i nepovezanosti među otocima.

Otoci su kao suhoozidi: cjelina ne može bez i najmanjeg dijela

No, što točno znači činjenica da se na putovanju Polarisom koji je plovio preko četiri srednjodalmatinska otoka (Šolte, Brača, Hvara i Visa) okupilo osamdesetak sudionika da bi tijekom druženja osmislili ideje za stvaranje pozitivnih promjena na otocima? Za vrijeme jedinstvene plovidbe, razgovarali smo s predstavnicima različitih otočkih organizacija. Oni su nam predstavili vlastita iskustva otočkog života i kulturno-društvenog angažmana, izazove s kojima se susreću, te što Pokret otoka uopće za njih znači.

Bračanin Andro Nigoević iz organizacije Dragodid možda je najbolje opisao što ova vrsta umrežavanja i povezivanja njima predstavlja i to kroz metaforu suhozida kojima se bavi.
- Hrvatska ima masu otočića, molih i velih koji su raštrkani svukuda okolo. I kao suhozid, kada ti kreneš gradit gomilu od raštrkanih komadića, imaš velikih komadi i manjih, pravilnih i nepravilnih, ali svaki ima svoje misto. I najmanji otočić ili najmanja škaja dio je cjeline, bez njega gomila ne može stot jer drži čitavu bit. Bitno da se temeji znaju, kako se triba prva kamenja postavit da gomila bude dobra i konstruktivna – opisao je Andro koji se na vlastitoj koži uvjerio koliko teško može biti angažirati i uključiti lokalnu zajednicu u neki projekt ili akciju.

Viška perpektiva: Pokret povezuje i kreativne luđake

Marica Grgurinović iz Umjetničke organizacije Besa, došla je 2013. godine na Vis s vizijom o otočkom kazalištu koje spaja dramsku umjetnost i permakulturu putem raznih edukacijskih i produkcijskih programa.
- Za lokalnu zajednicu još smo uvijek nekakva znanstvena fantastika, no iz dana u dan napredujemo. Pokret otoka pomogao nam je svima u smislu razumijevanja. Prije godinu dana sam se doživljavala kao luđakinju koju nitko ne razumije, samu na svome otoku, no u tom autobusu za Bruxelles shvatila sam da na jednom Braču, Hvaru, Šolti, postoje i drugi kreativni luđaci poput mene. Međusobna podrška koju ostvarujemo putem Pokreta je bitna jer promjena koju želimo dolazi od nas, ljudi s imenom i prezimenom, ne možemo čekati rješenja odozgo – pojasnila je Marica.

Zajedničkim snagama protiv skepse i nepovjerenja

- Najveći problem, zajednički svim otocima, jest nedostatak razumijevanja lokalne zajednice – potvrdila je jedna od idejnih začetnica inicijative Maja Jurišić iz šoltanske udruge Buđenje, koja je bila partnerska organizacija u realizaciji ovog događaja.
- Da biste u potpunosti shvatili otočki mentalitet, potrebno je živjeti u toj sredini. Razlika u percepciji između nas koji dolazimo s nekim pričama i idejama te lokalnog stanovništva, ogromna je. Nepovjerljivi su prema činjenici da netko nešto pokušava napraviti bez vlastite koristi. Na nas se gleda kao luđake jer ne radimo gledajući isključivo na svoju dobrobit. Druga stvar je osobna odgovornost koju unosimo u zajednicu, čime se kosimo s načinom života koji je toliko ukorijenjen na otocima – precizirala nam je Maja.

Angažirani ljudi za lokalne promjene

Maja Dragojević i Iva Žanetić iz Fabrike ideja s Korčule osnovale su svoju udrugu upravo zbog činjenice da su željele biti promjena koja treba njihovoj sredini, iako se i one pritom susreću sa dozom skepse i nepovjerenja.
- Prije nego što smo upoznale ovu ekipu, bile smo uvjerene da je nama na našem otoku daleko najgore. No kada smo shvatili da nas muče slični problemi, da je teško doprijeti do zajednice, umrežili smo se jer je mnogo lakše rješavati sve zajedničkim snagama. Ono što nam u našim malim sredinama najviše nedostaje jesu angažirani ljudi, a to je ono što smo dobili od Pokreta – komentirala je Maja.

A Pokret je uistinu postao zona sigurnosti, podrške, motivacije i kreativnog rješavanja problema za ove ljude koji 12 mjeseci u godini rade na održavanju dinamike u otočkom životu.

Letargični mladi

Problem, pokazalo se, postoji i s mladima na otoku koji su poprilično letargični i nezainteresirani za angažiranje i pokretanje promjena. Pojam volonterstva gotovo im je nepoznanica, a ponekad i predmet ruganja, dok su im interesi uglavnom usmjereni na vlastiti profit. Konkretni kulturno-društveni sadržaji im se ne nude, no neće ništa napraviti da bi se nešto po tom pitanju promijenilo za čitavu zajednicu.
- Ma skoro više ne gredu ni po kafićima popit kafu, ne da im se ni to – zorno je ilustrirala Korčulanka Iva.

Lijek protiv letargije: dati mladima primjer

No upravo zbog toga jedan je od ciljeva ovih predstavnika udruga i organizacija educiranje, angažiranje i motiviranje mladih, iako se to pokazalo kao težak zadatak, budući da metoda povlačenja za rukav na otoku ne funkcionira.
- Svatko je od nas u sklopu svoje organizacije pokušao kroz različite načine potaknuti ljude da nam se pridruže, no na kraju najefikasnije je pokazati im svojim primjerom. Kada smo ovo ljeto na Braču krenuli s pričom o građenju vapnenice, svi su nam odmahnuli rukom. Međutim, kada su počeli pristizati volonteri iz svih krajeva svijeta, stotinjak mještana ipak se angažiralo i gradilo s nama – pojasnila je Dijana Šabić iz tvrtke Best of Brač i udruge Antropop.

Mogućnost dijeljenja resursa

Nena Kolak iz inicijative Savez platforma Hvar napomenula je da je još jedan bitan faktor u ovoj priči i mogućnost dijeljenja resursa.
- Ako mi želimo organizirati nekakav koncert, predstavu ili izložbu, puno je lakše i financijski isplativije da taj događaj zarotiramo na nekoliko otoka. Druga bitna stvar je to što smo se napokon mogli fokusirati na pozitivu. Na otocima je ponekad teško vidjeti preko svih prepreka, uvijek se ističe ono što se ne može i zbog čega se ne može. Sada imamo ljude koji će zajedničkim snagama potražiti rješenje i stvarati pozitivnu atmosferu – nadodala je.

Kamen po kamen

Tako, unatoč problemima s kojima se suočavaju, prvi zajednički koraci su napravljeni, najprije u virtualnom, a zatim, ovom plovidbom, i u fizičkom svijetu. Inicijativa je uspješno okupila sudionike te prenijela poruku da na svakom od otoka postoje izolirani i društveno angažirani pojedinci, koji umreženi i uz podršku ostalih otočana, ali i svih drugih, mogu i žele konstruktivno doprinijeti razvoju i revitalizaciji svih hrvatskih škoja.
- Kamenja raštrkanega ima svugdi okolo, treba ga samo počet sakupljat. Ne događa se to priko noći, treba ići kamen po kamen i pomalo grodit. Teško je sad već reći što će izaći od toga, kameni put ili bunja da se možete sakrit u nju, sporedno je, bitno je da se nešto slaže – zaključio je metaforom suhozida Bračanin Andro.

Dođite u Hvar po dozu antihibernacijskog cjepiva

Sljedeća aktivnost u okviru programa Pokret Pokreta odvija se od 4. do 6. studenog u gradu Hvaru, a riječ je o trodnevnom događanju pod nazivom Serum-antihibernacijsko cjepivo, doza I. Ovom će se prilikom Hvaranima predstaviti otočke organizacije s raznih hrvatskih otoka koje djeluju na kulturno-umjetničkom području, s ciljem motiviranja i inspiriranja na daljnje društveno, kulturno i umjetničko djelovanje u njihovim otočnim zajednicama.

U prazan gradski prostor Venerande unijet će atmosferu gradskog dnevnog boravka, multimedijalnu izložbu, glazbu, koncert, predstavu, kreativne radionice za sve uzraste, kino projekcije, javnu raspravu, okrugli stol i najvažnije - otvorena vrata za sve građane!

Mladi hvarski entuzijasti imali su, naime želju da ukažu na prostor Venerande kao na potencijalni društveno-kulturni centar Hvara, za što su se protekle godine i zalagali, ujedinjeni u građansku inicijativu PlatFORma. No, gradsko vijeće donijelo je odluku da se neće ulaziti u civilno-javno partnerstvo kako bi se putem Europskog socijalnog fonda dobila sredstva za pokretanje društveno-kulturnog centra. Tako je organiziran ovaj  vikend društveno-kulturnog centra, kao scenografije samoj izložbi.

Ovako se može uključiti u virtualnu platformu

Pokret otoka zamišljen je kao virtualna platforma kojom će se premostiti prostorne udaljenosti i otočne izoliranosti te razmjenom informacija doprinijeti osnaživanju i razvoju otočana i otoka. U ostvarivanje ovih ideja pozvani su svi koji žele doprinijeti promjenama u životu na hrvatskim otocima i zajedno raditi na ostvarivanju bolje otočne budućnosti. Rješenja koja Pokret nudi su ljudi okupljeni oko zajedničke vizije, jer su tek povezani pojedinci dostupniji i jasniji u komuniciranju konkretnih potreba i rješenja.

Ivan Zaninović Grande iz udruge Piove, koji radi na revitalizaciji mista Velo Grablje na Hvaru, istaknuo je važnost umrežavanja putem internetske platforme i društvenih mreža.
- Virtualna komunikacija otvara brojne mogućnosti svima nama koji živimo u malim sredinama, jer olakšava protok i razmjenu informacija. Škoji su specifična sredina i, iako se svako naše misto susreće sa sličnim izazovima, ipak svatko od nas ima i specifične probleme, a online putem lakše možemo razmijeniti prijedloge, rješenja i ideje – komentirao je.

Pridružiti im se možete na službenoj web stranici kao i na Facebook stranici te u Facebook grupi Pokret otoka.

Ovaj je članak nastao uz potporu Agencije za elektroničke medije, putem Javnog natječaja 03/15 Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.