Platforma(t) i društveni potresi

Tjedan je dana prošlo od zatvaranja Festivala nezavisne kulture i umjetnosti Platformat, tek jedan dan dijeli nas od prosvjeda podrške Cjelovitoj kurikularnoj reformi. Između ta dva događaja stao je niz iznimno relevantnih tema i niz događaja koji su epicentar potresa u civilnom sektoru, u nezavisnoj kulturi, pa i u društvu općenito. O tome smo razgovarali s Blankom Čop, koordinatoricom splitske Platforme Doma mladih.

Platformat unatoč Vladi

Platforma Doma mladih organizirala je i ove godine Platformat, koji je u početku bio zamišljen drugačije nego što je realiziran. Naime, Platforma Doma mladih ove je godine nositeljica pilot-projekta suradničkih platformi Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, što joj je prvi put omogućilo veća sredstva za realizaciju Platformata. Preciznije, imala je mogućnost povećati i broj međunarodnih programa i produkcija članica Platforme. No onda se dogodila Vladina Uredba o raspodjeli dijela prihoda od igara na sreću, kojom je Zaklada ostala bez 50 posto već ugovorenih sredstava za 2016. - Nakon toga i mi smo dobili obavijest od Zaklade da nam se ugovorena sredstva režu za 50 posto, čime je Platformat doveden u pitanje jer unutar projekta ima niz drugih troškova i već smo u toj fazi, tijekom pola godine provedbe projekta, potrošili nekih 30 posto sredstava. Iako je gotovo cijeli program u tom trenutku bio dogovoren, a plakati su bili spremni za tisak, morali smo raditi potpuno novi program Platformata. Sve članice Platforme koje su bile u mogućnosti same su financirale aktivnosti koje su organizirale na Platformatu, dakle potpuno iz sredstava od drugih donatora, prije svega Grada Splita, Ministarstva kulture i Zaklade kultura nova. Da se na ovakvoj razini ne poštuju potpisani ugovori s poslodavcima, sigurno bi se govorilo o antipoduzetničkoj klimi u Hrvatskoj, dok se u našem slučaju za nepoštivanje ugovora još i traži podrška javnosti jer nam se pokušava nametnuti pridjev da smo uhljebi.

To je, Blankinim riječima, djelovalo vrlo demotivirajuće na sve članice. - Nakon tri godine volonterskog rada na Platformatu, nakon organiziranja unutar same Platforme i nakon niza zagovaračkih aktivnosti da se osigura infrastruktura za djelovanje nezavisne kulture u Splitu, jednom odlukom doveden je u pitanje nastavak provedbe tog projekta, i to bez ikakva objašnjenja. Nismo mi jedini u toj situaciji, nego i sve druge organizacije koje financira Zaklada, i to ne samo u okviru suradničkih platformi, već i u nizu drugih linija. Unatoč demotiviranju, nekako smo postigli dogovor da ipak nastavimo s Platformatom – pojasnila je.

Platformat unatoč Gradu

Treba napomenuti da Platformi i Platformatu nije prijetio raspad samo zbog Uredbe, nego i zbog nedostatka podrške od Grada Splita. - Već godinama vodimo bitku s Gradom Splitom koji ne izdvaja dovoljno sredstava za nezavisnu kulturu i umjetnost. Moram reći da se pokušava poboljšati procedura s provedbom natječaja u svim službama u Gradu Splitu, pa tako i u Službi za kulturu iako, dok se ne povećava ukupan iznos sredstava koji Grad Split izdvaja za neproračunske korisnike u kulturi, ne možemo govoriti o kvalitetnoj podršci nezavisnoj kulturi u Splitu – rekla je i dodala da bi korak prema tome bio kad bi se za kulturu izdvajalo koliko i za sportske klubove.
- U budućnosti ćemo tražiti i neke alternativne modele financiranja te se nadamo da će idući Platformat biti organiziran u društveno-kulturnom centru – zaključila je.

Gradskoj je vlasti civilno društvo nebitno

To nas je dovelo do idućeg pitanja. Kakav bi Split bio bez Platforme i Platformata, odnosno što bi time izgubio? – Split bi definitivno preživio, ali pitanje je kakav bi to Split bio. Ne samo bez Platformata, nego i bez svih udruga, kulturnih radnika i umjetnika koji se bave nekakvim alternativnim područjem, koje je više orijentirano kritičkim društvenim praksama. Grad Split je smanjio financijsku podršku takvim u udrugama i smanjuje je i dalje . Da preciziram, Grad Split, primjerice, uopće nema liniju natječaja za one udruge koje se bave zaštitom ljudskih prava, zaštitom prava žena i ravnopravnošću spolova, suzbijanjem diskriminacije, dobrim upravljanjem i pitanjima transparentnosti i suzbijanjem korupcije, već se u području civilnog društva fokusira na sport i branitelje što također treba financirati, ali ne nauštrb ostalih ranije navedenih područja civilnog društva koja su za razvoj demokracije i za društveni napredak jako važna. Time gradska vlast šalje vrlo jasnu poruku da joj je civilno društvo nebitno.

Posljedice gašenja udruga danas vidjet će se za nekoliko godina – i bit će prilično teške

Kad je o civilnom društvu riječ, već spomenuta Uredba zadala mu je prilično težak udarac. Međutim, nismo mogli ne zapitati se što bi za društvo značilo gašenje udruga. - Što to znači za korisnike? Mislim da ćemo posljedice vidjeti tek za nekoliko godina. Sad postoji niz problema na čijem rješenju rade udruge jer to ne radi sustav. Udruge, recimo, brinu o beskućnicima, o gladnima jer jedan obrok iz pučke kuhinje nije dovoljan da bi netko preživio. Brinu o osobama s invaliditetom, o djeci, o mladima, što je posebno bitno jer bez toga mladi ne bi imali kako provoditi kvalitetno slobodno vrijeme izuzevši unutar Crkve i crkvenih aktivnosti. Postoji veliki dio mladih koji nisu vjernici i ako se udruge za mlade ugase, neće imati gdje kvalitetno provoditi slobodno vrijeme – rekla je Blanka dodavši da će se posljedice gašenja udruga vidjeti tek za nekoliko godina, a osim što će pojedini korisnici ostati bez podrške koju im ne pruža sustav, i pojedinci zaposleni u udrugama ostat će bez posla. - Zaposlenici udruga uglavnom pripadaju mladom aktivnom stanovništvu, visokoobrazovanom koje će prostor za svoj rad i život vjerojatno pronaći negdje drugdje, što znači dodatno iseljavanje iz Hrvatske.

Javnosti je rad udruga nepoznat a uz to se protiv njih i vodi propaganda

Ipak, unatoč takvim posljedicama, Blanku ne iznenađuje izostanak veće reakcije javnosti na efekt Uredbe. - Uredba kao ni civilno društvo općenito, nije lako područje za shvatiti. Nije lako ni predvidjeti posljedice donošenja te Uredbe, pogotovo zato što je zadnjih 20-ak godina vođena propaganda protiv civilnog društva, i to na način da su se zaposlenici etiketirali kao uhljebi i kao oni koji dobivaju novac iz državnog proračuna, a ne zarađuju ga. Cijela procedura funkcioniranja udruge kao pravne osobe, procesa prijave projekata na natječaj, fundraisinga… Sve je to široj javnosti prilično nepoznato, kao i uvjeti rada u udrugama i način na koji se njihov rad može jasno vidjeti i evaluirati. A onda su tu još i političari koji govore da nije istina da je udrugama nešto oduzeto, nego da je preraspodijeljeno onima koji su najpotrebitiji. Sad vidimo da to nije točno. Djeci s Downovim sindromom ne samo da je ukinuta naknada, nego im je oduzet status osoba s invaliditetom i to pokazuje da nije dodijeljeno najpotrebitijima – argumentirala je.

Brisanje alternative i različitosti

Propaganda nas je dovela i do iduće teme, a to je koliko serviranje uvijek istog sadržaja unutar kapitalističkog sustava može utjecati na gubitak alternativne kulture i različitosti općenito. - Nisam sklona teorijama zavjere, ali mislim da je za ovo najbolji primjer EU, koja je uložila milijune eura u program aktivnog građanstva, no samo u domeni koja EU-u odgovara. Kad su se građani zaista aktivirali, onda su postavljeni vrlo visoki kriteriji kad će EU parlament razmatrati pitanja koja su građanima bitna, primjerice pitanje prava na vodu ili TTIP. Tako su pokazali da njima aktivni građani ne trebaju, odnosno da se njihova aktivnost svede na uzimanje letaka i lajkanje na Facebooku i to je to. Onaj aktivni građanin koji se bavi suzbijanjem korupcije ili transparentnim poslovanjem, e taj im nije zanimljiv, to su jasno pokazali. A Hrvatska je pokazala što misli o manjinama i različitosti kad Sabor nije prihvatio izvještaj pučke pravobraniteljice koji govori upravo o najranjivijim društvenim grupama, o raznim manjinama. Ukratko, time je ova Vlada pokazala da se manjinama nema namjeru baviti – rekla je Blanka.

Financira se Hod za život, saborski zastupnici nezasluženo primaju plaću, a prosvjeda je sve više

Prema Blanki, zahvaljujući sredini koja ne potiče njegovanje različitosti i koja mlade odgaja da šute i ne opiru se sustavu i autoritetima, izostaje djelovanje i borba za promjene. - Stvara se ozračje u kojem se tolerira nasilje, fizičko ili verbalno, visoka je stopa nezaposlenosti. nezaposlenosti što najviše pogađa mlade ljude i žene iznad 40 godina koji su otpisani s tržišta rada, potpuno neopravdano, ali država nema adekvatnih rješenja za njihov status nezaposlenosti, a što je još pogubnije kada bez snažne društvene mreže pojedinac ne može niti sam svoj status promijeniti. To je za mlade posebno teško jer se nalaze u najkreativnoj fazi života, kada im treba podrška, a ako su stalno suočeni s preprekama, potražit će svoju sreću negdje drugdje. Veliki broj mladih svoje prvo zaposlenje i radno iskustvo pokušava pronaći u udrugama, volontiranjem i povremenim angažmanom i to je upravo baza iz koje se zapošljavaju ljudi u civilnom sektoru ako prođe neki projekt na javnom natječaju – objasnila je i dodala da ti mladi volontiraju mjesecima, pa i godinama prije zaposlenja te da im je Vlada kresanjem sredstava za civilno društvo oduzela tu šansu za prvo zaposlenje.

- To je sve sustav u kojem se ne može nikoga potaknuti na djelovanje. S druge strane, mi iz udruga od mladih tražimo da budu aktivni i da djeluju ako uoče nepravdu i nepravilnosti – rekla je najavivši time zbog čega misli da je budućnost neizvjesna. - Što nam budućnost nosi? Mislim da nam je Hod za život pokazao što budućnost nosi: gradonačelnik Zagreba financirao je dio akcije iz gradskog proračuna, dok u isto vrijeme neki zaposlenici državnog aparata ne dolaze na posao, točnije u Sabor već mjesecima a primaju naknadu. S druge strane, sve je više javnih prosvjeda, što pokazuje nezadovoljstvo velikog broja građana i građanki. Kad se to sve ima na umu, mogu samo reći da se nadam da nećemo imati još više mladih iseljenika.

Budućnost Platforme Doma mladih ovisi o tome koliko je Grad Split spreman na suradnju

Kako je rekla Blanka, Platformi je cilj stvoriti prostor da se mladi izraze ili da barem imaju prostor u kojem moraju boraviti. - Mladi moraju imat iprostor u kojem se osjećaju sigurnima, a to najčešće nisu obrazovne institucije ili njihov dom. Upravo zato nastojimo s Gradom Splitom i MKC-om stvoriti uvjete za stvaranje društveno-kulturnog centra u zgradi Doma mladih, koji bi se otvorio široj javnosti, ne samo onoj koja se bavi nezavisnom kulturom i umjetnosti. Na jesen bi trebao izaći natječaj iz ESF-a koji financira društveno-kulturne centre i nadam se da će Grad Split biti zainteresiran za prijavu u suradnji s Platformom. U protivnom ni mladi ni nezavisna kulturna scena nemaju alternative u kojoj mogu djelovati. Naravno, to ne isključuje sve ono što grad Split želi da bude u tom prostoru. Pozivamo ih na suradnju i da zajedno definiramo što bi taj centar trebao biti. No, od Grada još nemamo provjerenu i službenu informaciju što se namjerava s Domom mladih. Nadamo se da će upravo s ciljem njegovanja različitosti i stvaranja prostora za sve zainteresirane građane i građanke Grad Split bit otvoren za sve one koji obogaćuju raznolikost Grada i da će poželjeti prijaviti se na natječaj zajedno s Platformom – zaključila je upozorivši na to da bi takvo mjesto predstavljalo siguran prostor i za one mlade koji su na marginama društva, koji su nezaposleni i koji su izašli iz obrazovnog sustava. - Ako budemo imali još manje podrške i ako budemo još više marginalizirani, do tih ćemo mladih još teže doprijeti.