Permakultura se širi Dalmacijom
Počeli su sa akcijama uređivanja vrtova prema načelima permakulture, Permablitz, i već na prvoj akciji imali su podršku od ljudi van Splita, što im je dalo poticaj da nastave - objašnjava jedan od pokretača inicijative.
Krajem rujna prošle godine u Splitu se održao prvi 72-satni tečaj permakulture u Dalmaciji koji je potaknuo skupinu mladih entuzijasta da se organiziraju i provedu u djelo ono što su naučili, ali i da znanje prenesu dalje. – Tečaj je bio intenzivan, trajao je deset dana i cijelo vrijeme sam bio u tome. Po završetku tečaja pridružilo nam se još nekoliko istomišljenika, razvijala se diskusija, povezali smo se, i bilo je nekako prirodno nastaviti gurati tu priču – objašnjava Ivan Rako, jedan od pokretača inicijative. – Već dulje vrijeme sam razmišljao o tome kako bi bilo super da se oko iste ideje okupi interdisciplinarni tim ljudi, a permakultura upravo to omogućava, sve se struke mogu u njoj pronaći – dodaje.
Cilj je u vrtu što uspješnije oponašati prirodne procese
Prvi korak je bio otvaranje Facebook grupe, poprilično ambicioznog imena – Permakultura Dalmacija. – Na tečaju je bilo dosta ljudi i van Splita, pa nam je bilo glupo ograničiti se na jedan grad, ali sam se kasnije isto zamislio – jesmo li mi u stanju opravdati ime – smije se Ivan. Poduzetna se ekipa povezala sa permakulturašima iz Zagreba i nije dugo trebalo čekati da počnu organizirati događanja.
Počeli su sa akcijama uređivanja vrtova prema načelima permakulture, Permablitz. – Prvo popričamo sa vlasnicima da čujemo njihove želje i analiziramo teren i okolinu pa osmislimo dizajn, jer je cilj u vrtu što uspješnije oponašati prirodne procese, zadržati vodu na terenu, uzgajati kulture koje na takvoj lokaciji dobro uspijevaju, a na kraju i osigurati se da će se o tome vrtu korisnik nastaviti brinuti nakon naše intervencije – objašnjava Ivan. Već na prvoj akciji imali su podršku od ljudi van Splita, što im je dalo poticaj da nastave. Sve akcije rade volonterski, a vjeruju da će, kaže Ivan, ako utječu na kvalitetu okoline, i njima biti bolje. – Svi se nalaze u nekim problemima, a prednost permakulture je u tome što se ne koncentrira na problem, već nudi rješenja – ističe Ivan.
Primijetili su kako se gubi solidarnost među ljudima, nestaju dobrosusjedski odnosi, te se nadaju uspostaviti mrežu lokalne suradnje i solidarnosti, koja bi dala okvir za korake prema održivom razvoju. – Bilo bi lijepo kada bi mladi obrađivali zemlju, razdvajali otpad i slično, ne zato jer im je netko naredio, nego jer shvaćaju da i sami imaju veliku korist od toga – kaže Ivan, dodajući kako bi trebalo revitalizirati polja u Zagori.
Grupe solidarne razmjene ekoloških proizvoda
Osim Permablitzeva, organizirali su prikazivanje filma i javna predavanja o tranziciji u svijetu, kriznoj ekonomiji i o urbanoj permakulturi uz goste predavače. – Mi se ovim bavimo jako kratko, ekipa iz Zagreba je u ovome desetak godina, tako da imamo još dosta za učiti, ali najvažnije je da održavamo kontakte i razmjenjujemo znanje – kaže Ivan. Nadaju se i ostvariti suradnju s drugim gradovima u Dalmaciji.
Imaju u planu realizirati grupe solidarne razmjene u kojima bi se ekološki proizvodi bez posrednika plasirali od proizvođača do potrošača, a već su pronašli manja ekološka imanja, zadruge, ali i proizvođače primjerice alata koji bi bili zainteresirani za projekt. – Problem je u vladavini monokulture – od polja do tanjura – ljudi su navikli uzgajati i jesti monokulturu. Trebali bi ponovo naučiti jesti raznoliko i sezonski – zaključuje Ivan.
Uz Zakladu Kajo Dadić na Bilom brigu raste urbani vrti, a na školi zeleni krov
Udruga Eko Zadar je, nakon tečaja koji se održao sredinom veljače ove godine, već krenula u realizaciju dva projekta koji prate permakulturne principe – gradska četvrt Bili brig dobit će urbani vrt, a OŠ Šime Bundića zeleni krov. Projekte financiraju Zaklada Kajo Dadić i Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša Grada Zadra.
Tri načela, pet elementa i 5R
Više o permakulturi saznajte na www.permakultura.hr, a za početak primite na znanje da su tri načela permakulture: briga za zemlju, briga za ljude i pravedna raspodjela resursa; da je pet elemenata u permakulturi: tlo, voda, zrak, energija, zajednica; te da u permakulturi nema otpada jer se praktikanti pridržavaju 5R: reuse, reduce, recycle, repair, rethink.
Svakako pratite i domaće permakulturaše – novi tečaj priprema se za početak lipnja!