Pazi da ne izgoriš
Cilj je kampanje Pazi da ne izgoriš informirati i osvještavati mlade o mogućim štetnim posljedicama konzumiranja psihoaktivnih sredstava.
Ljeto je vrijeme kada mnogima kočnice popuste pa se izlože nepotrebnim rizicima. Najbolji način za sprečavanje neželjenih posljedica jest prevencija, a s njom ruku pod ruku idu informiranje i edukacija. Mladi su izloženi mnogim potencijalno štetnim utjecajima, a među njima je tržište narkotika koje je iz dana u dan sve bogatije i opasnije – konzumenti praktički više ni ne znaju što se točno nalazi u supstanci koju su kupili. Taj je problem sve izraženiji u svijetu, pa su se posljednjih godina pojavila udruženja koja testiraju psihoaktivne supstance na festivalima i partijima, poput The Bunk Police ili Dance Safe.
U Splitu je, u sklopu projekta EMA - edukaciija mladih edukatora, nedavno okončana edukacija mladih edukatora koju je Liga za prevenciju ovisnosti tijekom 2014. i 2015. provela u partnerstvu s Koalicijom udruga mladih (KUM), Udrugom srednjoškolaca i studenata otoka Brača i Udrugom DAR iz Dugopolja. Sudionici su osposobljeni za vršnjačke edukatore u svrhu daljnjeg razvoja i implementacije preventivnih sadržaja u svojim matičnim organizacijama pa će tako mladi edukatori nastaviti djelovati i kroz sljedeću Kockinu sezonu.
Dio je tog projekta i kampanja Pazi da ne izgoriš, koja je predstavljena u splitskoj Galeriji Praktika 9. srpnja. Kampanju je kreirao i promovirao KUM, a cilj joj je informirati i osvještavati mlade o mogućim štetnim posljedicama konzumiranja psihoaktivnih sredstava a pritom se služe videom te različitim promotivnim materijalima.
Kampanja se može pratiti na Facebooku, na zasebnoj stranici te na stranici kluba Kocka te na internetskoj stranici Koalicije udruga mladih Split i Lige za prevenciju ovisnosti.
Broj psihoaktivnih tvari raste
Kanabis je i dalje najčešće konzumirana ilegalna droga u Europi, procjenjuje se da ga oko 1% svih odraslih osoba koristi svakodnevno ili gotovo svakodnevno. Sve je veći i broj zahtjeva za liječenjem povezanih sa kanabisom, a 34% osoba uključuje se samoinicijativno.
U EU je danas dostupno više od 130 sintetskih kanabinoida, koji se prodaju kao legalne zamjene za kanabis. Također, Europa se suočava s prepunim tržištem stimulansa (kokaina, amfetamina, ecstasyja) i sve većim brojem sintetskih droga koje su usmjerene na slične skupine potrošača.
Do 2010. godine među stimulansima su dominantno bili prisutni kokain, ectsasy i amfetamini, a od 2010. dogodila se ekspanzija novih stimulativnih sredstava koja imitiraju učinke osnovnih skupina stimulansa a njihov broj kontinuirano raste.
Tijekom 2014. u EU je prijavljena 101 nova nekontrolirana psihoaktivna tvar, a u Hrvatskoj 18, što predstavlja nove izazove za postojeće kontrolne mehanizme. EU sustav ranog upozoravanja trenutno kontrolira čak 450 novih tvari.
U Hrvatskoj je 2013. godine prvi put je liječeno 1.125 osoba, od čega je 270 (24,0%) heroinskih (opijatskih) ovisnika, a 855 ili 76,0% je konzumenata ili ovisnika o drugim drogama. Navedeni podatci pokazuju da trendovi u RH prate stanja i trendove na razini EU.