One su dizajnirale Dubrovnik
Jelena Perišić i Ana Kljaković Gašpić dizajnerski su duo koji je pobijedio na javnom Natječaju za dizajn vizualnog identiteta kojim će se grad Dubrovnik u travnju kandidirati za Europsku prijestolnicu kulture 2020.
Jelena Perišić i Ana Kljaković Gašpić simpatične su apsolventice diplomskog studija Odsjeka za Dizajn vizualnih komunikacija, a također su i odličan dizajnerski duo. To su potvrdile pobjedom na javnom Natječaju za dizajn vizualnog identiteta kojim će se grad Dubrovnik u travnju kandidirati za Europsku prijestolnicu kulture 2020.
Ljubav prema kreativnom i likovnom izražavanju dovela ih je do splitske Umjetničke akademije gdje su tijekom studija zajednički su surađivale na nekoliko manjih projekata. Prijava na natječaj bila im je do sada najveći izazov, a sudeći prema jednoglasnoj odluci Ocjenjivačkog suda, pokazale su se u potpunosti mu dorasle.
Iako su se autori i timovi prema pravilniku mogli prijaviti sa čak tri različita idejna rješenja, Jelena i Ana odlučile su se za samo jedno. Kao polazišnu točku koristile su prepoznatljivi tlocrt Dubrovnika, iskoristivši njegove elemente za oblikovanje vizualnog identiteta kojim će se grad predstaviti u kandidaturi.
- Bile smo vrlo zadovoljne rješenjem od samog početka. Istraživanjem povijesti grada došle smo do ideje da će tlocrt biti polazišna točka našeg dizajna. U elementima tlocrta uočile smo potencijal za izradu pisma koje smo potom izradile i koristile za vizualizaciju reducirane tlocrtne forme grada. Time se zadržala perceptivna prepoznatljivost Dubrovnika, a pismo je otvorilo nove mogućnosti u primjeni dizajniranog identiteta - pojasnila je Jelena.
Ocjenjivački sud je prepoznao i priznao njihov talent i sposobnost, ali kada je zapošljavanje u pitanju, situacija za dizajnere na splitskom području još je uvijek daleko od idealne.
- Mislim da je dizajn iznimno potreban u društvu u kojem živimo. Dizajniranje vizualnih komunikacija ima široki spektar primjene: od printanih i tiskanih materijala, primjerice plakata, ambalaže, vizulanog identiteta, dizajna knjiga, časopisa, signalizacije u prostoru itd., sve do oblikovanja za digitalne medije kao što su internetske stranice, aplikacije za smartphoneove te drugi konceptualni ili promidžbeni sadržaji online platformi. Ali problem leži u tome što šira javnost još nije u potpunosti osviještena o potrebi za ovom strukom, budući da se dizajnere percipira isključivo kao osobe koje imaju vještine rada u određenim računalnim programima, a zanemaruje se najbitniji dio struke: konceptualno promišljanje i kreativno osmišljavanje vizualne potrebe klijenta - komentirala je Ana.
Dodatni problem predstavlja činjenica da su sve veće dizajnerske agencije i studiji locirani u Zagrebu, pa kada ljudima treba puna dizajnerska usluga, od ideje pa do lijepljenja plakata, već znaju kome se obratiti, dok u Splitu još nema ponude u tom obimu.
A opća nezaposlenost mladih primarni je problem zbog kojeg brojni visoko obrazovani pojedinci u posljednje vrijeme u sve većem broju napuštaju Hrvatsku. Njih dvije izjavile su da selidbu ipak nemaju u planu, barem ne u bližoj budućnosti:
- Imale smo iskustva sa inozemstvom. Zajedno smo provele semestar u Njemačkoj preko Erasmus programa, tako da smo imale priliku vidjeti kako stvari vani funkcioniraju. Mogućnosti za dizajnere jesu svakako veće, lakše se zaposliti već s prvostupničkom diplomom, ali trenutno nemamo želju otići. Imamo nešto manjih poslova, a i profesori s Akademije nam znaju izaći u susret na način da nam proslijede kontakte, čime nam se otvaraju nova vrata.
Nadamo se da će se ovim dizajnericama, kao i ostalim talentiranim i sposobnim mladim ljudima, zbilja otvoriti što više vrata i ukazati što više prilika da se iskažu u onome u čemu su zbilja dobri.
Europska prijestolnica kulture (EPK) inicijativa je Europske Unije koja u cilju ima očuvanje i promicanje raznolikosti kultura u Europi, te ojačati i potaknuti kulturni doprinos u razvoju gradova. Ove godine inicijativa obilježava tridesetu obljetnicu, a preko sedamdeset europskih gradova nosilo je do sada titulu EPK koja se dodjeljuje jednom godišnje. Grad nositelj ima mogućnost realizirati aktivnosti kojima će poboljšati i ojačati opseg, raznolikost i europske dimenzije svoje kulturne ponude. Čak devet hrvatskih gradova, među njima i Split, iskazalo je želju za kandidaturom, a kupan broj prijavljeni znati će se zaključivanjem prvog kruga 17. travnja ove godine. Split doduše do sada nije javno objavio nikakve značajne pomake po pitanju razvoja svoje strategije.