Održana Kava za zeleniji Split

Prva Kava sa Savjetom mladih u novoj godini, i treća do sada, održala se 27. siječnja u Klubu Zona. Ideja Kava je da se članovi Savjeta mladih, a i javnost, bolje informiraju o temama bitnim za mlade. Ovog puta tema je bila zeleniji Split. Predstavnicima Savjeta mladih Grada Splita i županijskog Savjeta mladih, svoj rad su predstavile inicijative i udruge aktivne u lokalnoj zajednici u području ekologije i zaštite okoliša.

Mali zeleni: Mladi nisu upućeni u dosta tema koje se njih tiču

Nensi Franić i Mislav Lasić predstavcili su inicijativu Mali zeleni koja postoji od 2020. godine. Uvijek ih je zanimao aktivizam, a za vrijeme korone dok su šetali ulicama primijetili su koliko stabala nedostaje i koliko je rupa u drvoredima pa su odlučili nešto napraviti. Kažu da to što ih je samo dvoje olakšava rad, ali bi voljeli kad bi im se svako malo netko novi priključio.

Prijavili su se i na natječaj za članove Savjeta mladih Grada Splita kako bi potaknuli mlade u Splitu na aktivnije djelovanje. Smatraju da svatko može djelovati aktivno za onu sferu za koju je zainteresiran. Primijetili su da je dosta mladih u gradu pasivno. Zapravo nisu upućeni u dosta tema koje se njih tiču, a i ne potiče ih se dovoljno da se zainteresiraju.

Škole snažno podržavaju sadnju, a na Kampusu su postavljeni samo zeleni travnjaci, nedostaju stabla

Lara Javorčić bila je dio Društva Marjan kada su je zvali iz udruge Zasadi stablo, ne budi panj jer su htjeli povećati doseg akcije u Splitsko-dalmatinskoj županiji. U prvoj godini kampanje sadnje pokazao se velik interes građana. Udruga je fokusirana na urbana područja jer smatraju da su tu najveće užarene zone. Najviše su vezani uz odgojno-obrazovne ustanove, od vrtića, osnovnih i srednjih škola do fakulteta. Ono što je primijetila je da u osnovnim školama ima mnogo profesora, mentora, entuzijasta koji iz svoje dobre volje ulažu vrijeme u edukaciju djece što se tiče svih ekoloških smjerova, uključujući razdvajanje otpada, kompostiranje, klimatske promjene i sadnja stabala. Jako puno zelenila je zasađeno uz njihovu pomoć.

Udruga se kroz svoj rad pokušava približiti mladima. Pokušali su djelovati na području Kampusa gdje vide veliku užarenu zonu. Na Kampusu su postavljeni samo zeleni travnjaci i već su mladi upozoravali da se za to troše veliki resursi vode. – Mi bi im rado pomogli i zasadili stablo skupa s njima – rekla je Javorčić. Na pitanje koliko članova udruga ima u Splitu, Javorčić je objasnila da kad se zbroje sve odgojno-obrazovne ustanove, institucije i zelene površine na kojima su provodili akcije, da se vidi da je interes velik i da su zainteresirani svi, od 5 do 105 godina. Atmosfera na akcijama sadnje bude vrlo pozitivna. Svaka škola uključi dva, tri ili čak pet razreda. Na kraju se dođe do brojke od tisuću ljudi.

Treba saditi planski, a ne gerilski

Ono što se nekada zna biti nezgodna situacija je da bi ljudi željeli zasaditi stablo gdje oni hoće. Međutim, treba saditi planski, a ne gerilski. Uvijek se treba tražiti dozvola od nadležnih institucija prije sadnje. Istaknula je i ulogu svih ostalih prisutnih udruga koje surađuju s njima na akcijama sađenja i pohvalila ih kako se međusobno podržavaju. – Ne smatramo se konkurencijom, nego dapače, jedni drugima smo non-stop tu kao poticaj – istaknula je Javorčić. Objasnila je i kako je Grad Split prvi u Hrvatskoj koji je odobrio građanima sadnju na javnim površinama. Građani mogu kupiti stablo i posaditi ga u nečije ime. Naravno, prije toga se treba tražiti dozvola.

Marin Kanajet iz udruge Permakultura Dalmacija odmah je naglasio kako su sve prisutne udruge aktivne i dobro umrežene. Dosadašnje iskustvo je da uvijek uskaču u pomoć jedni drugima kada nekome zapne. Objasnio je da se udruga primarno bavi promocijom permakulturnog načina dizajniranja prostora. Istaknuo je važnost edukacije kod bilo kakve akcije. Kao udruga, Permakultura dosta ulaže u edukacije koje pokrivaju područja permakulturnog dizajniranja, vrtlarstava, sadnje stabala i sličnih tema. Često surađuju sa školama. Smatra da su one veliki potencijal jer se puno lakše može nadograditi znanje koje steknu u ranoj dobi. Što se tiče fakultetske dobi, istaknuo je kako dobivaju mnogo upita o sudjelovanju u akcijama koje rade i dosta volontera sudjeluje u njima.

U gradu smo odvojeni do prirodnih procesa, a urbani vrtovi pružaju znanja primjenjiva u životu

Neki njihovi budući planovi u Splitu su serije edukacija o svim temama koje permakultura pokriva, nastavak razvijanja projekata sa školama i razvoj urbanih vrtova. – Urbani vrt je vrt koji je u nekom urbanom okružju. U njemu će se moći saditi neke povrtne kulture. To neće biti proizvodnja, nego da učenici dobiju osjećaj da su nešto posadili, da su nešto sami proizveli i da nauče te prirodne procese od kojih su djeca u gradu, i odrasli, odvojeni ako ne idu na selo. A to je isto dio odgoja i odrastanja, i to su neka znanja koja se kasnije mogu primijeniti na nešto drugo – pojasnio je značenje urbanog vrta Kanajet. Vrt koji je napravljen u Osnovnoj školi Skalice je svojevrsni test za buduće planove. Pozicija ovih urbanih vrtova može biti bilo gdje. Važniji su ljudi koji će se baviti njime. Ako ima ljudi koji su spremni to održavati, onda on može biti na privatnoj parceli ili na gradskom prostoru. Od lokacija koje se sada spominju, osim postojećeg školskog vrta na Skalicama, razmišlja se o Turskoj kuli i prostoru kraj dvorane na Gripama. Cilj je da građani to vode, a da im Grad omogući da to sve bude po nekim pravilima.

Lara Javorčić se nadovezala i naglasila kako su ti vrtovi mogu dovesti do razmjene znanja i međugeneracijske suradnje. Stariji koji znaju raditi na zemlji mogu mlađima prenijeti svoje znanje. Također je spomenula kako je na Turskoj kuli nedavno posađeno pedesetak voćaka te kako se pozitivno iznenadila kada je vidjela da su se ljudi počeli samoinicijativno brinuti oko njih.

Nakon pitanja iz publike o tome koliko mladi znaju o permakulturi, Kanajet je objasnio da iako je taj pojam nepoznat, zapravo svi znamo ono čime se permakultura bavi jer je to dio života. Istaknuo je važnost škola koje učenicima pružaju priliku da se upoznaju sa tim. Opisao je kako kad odu u školu održati edukaciju učenici prvo budu skeptični, ali kada krenu raditi odmah se zainteresiraju. Nije im teško ni kopati ni raditi suhozid.

Okolišni problemi mogu se prijaviti na Zeleni telefon

Udruga Sunce je u svojih 20 godina postojanja također surađivala s mnogo udruga. Rade sa svim uzrastima, od vrtićke dobi do studenata i svih drugih koji su zainteresirani za suradnju. Što se tiče edukacija, primijetili su da učenicima nije zanimljivo ako se pojavite jedan put. Nakon predavanja od 45 minuta nema nikakvog mjerljivog utjecaja. Zato se fokusiraju na edukativne projekte u kojima se sastaju više puta s istom grupom djece i sa njima rade praktične zadatke. Jedna od aktivnosti koju rade konstantno su zeleni izleti. Škola može izabrati neki od organiziranih izleta na zaštićena područja u Splitsko-dalmatinskoj županiji. U sklopu izleta sa učenicima se igraju tematske igre i organizirano je učenje u prirodi. Osim toga u osnovnim i srednjim školama organiziraju razne edukacije, a primarno područje koje obrađuju je more. Jedan od projekata za koji se trude da bude stalno prisutan je Zeleni telefon, putem kojeg stanovnici Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije mogu prijaviti neki okolišni problem koji su primijetili. Pravnice iz udruge im pružaju savjet o tome što napraviti i koga kontaktirati.

Dio svojih aktivnosti rade u sklopu programa Europske snage solidarnosti. U programu sudjeluju na dva načina. Svake godine prihvaćaju dva volontera iz stranih država. Ti volonteri sudjeluju i pomažu u ostvarivanju programa udruge. Daju organizacijsku i logističku potporu, pomažu u izradi promotivnih materijala, a mogu i osmisliti neki svoj projekt. Drugi vid iskorištavanja programa su Projekti solidarnosti. Oni su osmisli ideju Vrta mediteranskog bilja u školi Skalice. Bit je da mlade osobe, između 18 i 30 godina, razmisle o nekim problemima u lokalnoj zajednici i pokušaju ga riješiti. Mladi iz udruge i volonteri su tako u 10 dana smisli ovaj projekt što je dovelo i do prve suradnje s Permakulturom Dalmacija.

Ivošević: Na građanima je da u svakom kvartu zaštite svoje zelene oaze

Posljednja se predstavila najstarija udruga za zaštitu okoliša u Hrvatskoj, Društvo Marjan, osnovano 1903. godine. Predsjednik Srđan Marinić na početku je istaknuo kako je činjenica da je Marjan bio pošumljen prije više od 120 godina nešto čime se možemo ponosit i kako je sad red na nama da se izborimo da se to očuva. Rekao je da se značajna promjena oko Marjana dogodila nakon prosvjeda 2011. godine. Novija generacija arhitekata više ne želi graditi na Marjanu i miče se od njega. Naglasio je kako je općeniti problem u Split, a pogotovo što se više približavamo centru grada, to što se svaka zelena površina pretvori u građevinsko zemljište. Sada se reagira kada se na Marjanu nešto pokušava napraviti, ali upozorio je da su sada ugrožena neka druga područja u Splitu.

Na to se nadovezao dogradonačelnik, Bojan Ivošević, koji je objasnio kako je na Gradskom vijeću pokrenut proces izmjena i dopuna urbanističkog plana Grada Splita, gdje se pored vrtića, škola i garaža, preispituje i zaštita zelenih površina, da se možda neke nove zone definiraju. Istaknuo je da je stvar na građanima da u svakom kvartu zaštite svoje zelene oaze, jer je moguće da one nestanu. Kad se GUP zadnji puta mijenjao, nije se pazilo na njih, već se gledalo kvart kao cjelinu i nije se ulazilo u tu problematiku. Svaki kvart bi sada trebao složiti zbor građana ili peticiju, pogledati svoj kvart, vidjet koje zelene površine treba zaštiti i kada bude javno savjetovanje potencirat to ako urbanisti ne odrede to područje kao zelenu površinu.

Moglo se čuti i da bi Splitu, i dalmatinskim gradovima općenito, trebale studije zelene infrastrukture i strategije prije svega, koje bi trebale pomoći u zaštiti zelenih površina. A nedostaje i cjeloviti zeleni katastar. No, i mi možemo dati svoj doprinos u zaštiti zelenih površina koje želimo očuvati u našoj lokalnoj zajednici.

Savjet mladih čuo je mnoge primjere dobre prakse i sigurno dobio ideje za svoj rad. Ako vas zanima čime se bave, zapratite ih na Instagramu i vidimo se na sljedećoj kavi! Na Instagramu, Facebooku i Tik-Toku pratite i inicijativu Split grad za mlade.

Kava sa Savjetom mladih realizira se u sklopu projekta "ZaLet Savjeta mladih" kojeg u partnerstvu provode Info zona i Grad Split, a financira se kroz program Erasmus+.